Dostupni linkovi

Šta nosi novi nuklearni bum?


Korištene nuklearne energije u mirnodopske svrhe stajalo je decenijama u sjeni prije svega zbog straha za sigurnost svijeta i zagadjenja okoline. Ali danas, kada je porasla zabrinutost zbog onečišćenja zraka upotrebom klasičnih energenata, nuklearna energija doživljava svoju renesansu. U svijetu danas ima više od 400 reaktora, a Organizacija za atomsku energiju pri UN-u procjenjuje da bi se proizvodnja električne energije u nuklearnim elektranama mogla povećati četiri puta u narednih nekoliko desetljeća. To zabrinjava klimatologe, ali ne samo njih. U današnje vrijeme opasnost prijeti od autokratskih režima i terorista koji mogu posegnuti za nuklearnom energijom i radioaktivnim materijalom.

Nizozemski expert Dick Leurdickj:

“Što više postrojenja za mirnodopsko korištenje atomske energije budete vidjeli u budućnosti, to je veća opasnost od njihove zloupotrebe u nemirnodopske svrhe.”

Problem je u tome da nema razlike izmedju gradjenja postrojenja za mirnodobske i vojne svrhe. Primjera radi, ranska odluka o proizvodnji obogaćeog uranjuma naljutila je Washington zato što se taj materijal može koristiti i za civilne i za vojne potrebe. Portparol agencije za atomsku energiju Mark Gwozdecky kaže kako su stvari drastično promjenile otkad je 1970. potpisan dogovor o neširenju nuklearnog oružja.

Tada je samo nekoliko zemalja koje su imale tehnologiju za cijepanje atoma. Danas je više od 40 država svijeta sposobno proizvesti te materijale, a samim tim i sposobno proizvesti nuklearno oružje.

Koliko je teško agenciji Ujedinjenih naroda kontrolirati razvoj nuklearnih postrojenja pokazuje primjer Bazila. Eksperti su ove sedmice stigli u Brazil sa zadatkom da ispitaju novi program proizvodnje obogaćenog uranijuma. Ali brazilske vlasti nisu odobrile inspekciju postrojenja s obrazloženjem da strahuju od toga da neko drugi ne upotrijebi njihov program u komercijalne svrhe. Umjesto toga, ponudili su inspektorima da obidju samo postrojenje za centrifugu, iako ne mogu početi nikakvu proizvodnju bez dozvole Agencije UN-a. Niko ozbiljan ne vjeruje da će Brazil proizvoditi nuklearno oržje, ali zabrana ulaska inspektorima ukazuje na neku skrivenu radnju ili namjeru.

Leurdicjk: “Moj osjećaj mi kaže da postojeći sigurnosni sistem ne djeluje preventivno u spriječavanju razvijanja nuklearnih postrojenja ukoliko je neka država stvarno odlučila to i napraviti.”

Istraživač sa Univerziteta Como u Italiji, Maurizio Martellini kaže kako ekonomski mehanizmi podstiču širenje nuklearne energije. Ključni rezultat globalizacije ili medjunarodne ekonomske integracije
jeste neizbježni duboki jaz u tehnološkom razvoju izmedju bogatih i siromašnih zemalja. Kroz globalno će selo medjutim dualna tehnologija biti dostupna svima, što po mišljenju Martellinija znači da se ne može spriječiti upotreba tehnologije namjenjene za komercijalu i za odbrambene svrhe.
XS
SM
MD
LG