Dostupni linkovi

logo-print

Izbori, Bošnjaci, Irak


Hrvatski premijer Ivo Sanader danima već objašnjava kako je nužno ići u ustavne promjene radi preciznijeg reguliranja datuma predsjedničkih izbora. Ta bi se prilika iskoristila za ponovno vraćanje Bošnjaka u preambulu hrvatskog Ustava.

“Želim da promjena Ustava bude nadstranačka inicijativa i koncezus tako da se svakih pet godina bira predsjednik Republike u određenu nedjelju. Tu ćemo prigodu iskoristiti da vratimo u Ustav Bošnjake.”

Prema prvim reakcijama najvećih oporbenih stranaka željeni koncezus teško da će se postići. Predsjednik Socijal-demokratske partije, Ivica Račan, već je odbio dati Sanaderu podršku uz ocjenu da datum predsjedničkih izbora ni u kom slučaju nije ozbiljan razlog za ustavne promjene. Isto je izjavio i Račanov stranački kolega, Mato Arlović, član saborskog Odbora za Ustav:

“Uvjeren sam da se pokušava situacija oko izbora predsjednika Republike Hrvatske iskoristiti kao politički argument da se izvrši dodatni pritisak da se otvore promjene Ustava, ne zbog tog razloga, nego zbog sasvim drugih razloga koji nisu vezani za izbor predsjednika Republike.”

Arlović kaže kako se na temelju političkih izjava HDZ-ovih čelnika, pa i nekih indicija, može zaključiti da je aktuelna HDZ-ova vlada spremna poslati hrvatske vojnike u Irak, čemu se protivi većina oporbenih stranaka i predsjednik države, koji jesu za sudjelovanje Hrvatske u mirovnim misijama u svijetu, ali isključivo pod okriljem Ujedinjenih nacija.

“Dok je Irak još uvijek stvar izvan UN-a, dosta je teško dobiti suglasnost u hrvatskom Saboru da se donese odluka o slanju hrvatske vojske jer za to treba dvotrećinska većina. U takvom kontekstu je prikrivena želja vladajuće stranke da kroz promjenu Ustava olabavi donošenje te odluke, da smanji potrebnu većinu, ili čak da je izuzme iz nadležnosti Sabora, već da o tome odlučuje vlada Republike Hrvatske.”

Profesor političkog sustava na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, Ivan Grdešić, ne želi nagađati što se krije iza premijerove inicijative o ustavnim promjenama, ali priča o reguliranju datuma predsjedničkih izbora ne čini mu se uvjerljivom.

“Upitno je da li je potrebno radi toga mijenjati Ustav.”

Da datum predsjedničkih izbora nije ozbiljan razlog za pokretanje ustavnih promjena misli i predsjednik saborskog Odbora za ustav, poslovnik i politički sustav, Dražen Bošnjaković, inače član vladajućeg HDZ-a, ali za razliku od premijera tvrdi da je postojeći ustavni okvir sasvim dovoljan za reguliranje predsjedničkih izbora.

“Zbog toga da li će to biti utorak ili nedjelja, ne moramo valjda mijenjati Ustav.”

A da li je vraćanje Bošnjaka i Slovenaca u preambulu hrvatskog Ustava, iz koje ih je 1997. izbrisao Tuđmanov vladajući HDZ, dovoljan razlog za pokretanje ustavnih promjena? Predsjednik Stranke demokratske akcije Hrvatska, Šemso Tanković, kaže da mu je ovog trenutka važnije da hrvatska vlada riješi težak položaj muslimana-Bošnjaka u rubnim hrvatskim selima Krstinja, Bogovoljevo, Maljevac i Crni Potok koji su u vrijeme rata iz Krajine izbjegli, nakon Oluje se vratili, ali ni do danas nisu dobili hrvatske domovnice, pa tako ni prava.

“Bitno nam je da se njihovo pitanje definitivno riješi. Mi smo 1993. godine vratili svoje historijsko ime u Bosni. U Hrvatskoj bi to trebalo da se desi ovih dana, kako bi se to pitanje skinulo sa dnevnog reda. To je za nas prioritet.”

Podsjeća da je povratak Bošnjaka u hrvatski Ustav jedna od obveza koju je hrvatski premijer preuzeo potpisujući koalicijski sporazum sa SDA Hrvatska:

“Ako je samo to razlog za izmjenu Ustava, onda to može sačekati.”
XS
SM
MD
LG