Dostupni linkovi

logo-print

Politička natezanja oko popisa


O programu aktivnosti za realizaciju prioriteta iz izvještaja Evropske komisije o izvodljivosti pregovaranja BiH i Evropske unije o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, Savjet ministara bio je obavezan da do kraja maja ove godine predloži Parlamentarnoj skupštini BiH prijedlog zakona o popisu stanovništva. To se do danas nije desilo, pa je pitanje koliko BiH ima stanovnika državu ponovo podijelilo po nacionalnim i entitetskim šavovima. U Evropskoj komisiji potvrđuju obavezu Savjeta ministara da predloži zakon, posebno nakon što je profunkcionisala Agencija za statistiku, kao jedan od 16 uslova postavljenih pred bh. vlasti. Međutim, Frano Maroević, portparol Evropske komisije, kaže da to nije smetnja provođenju reformi koje su postavljene pred BiH:

“To nije moguće uraditi u manje od dvije godine pripreme, koja je potrebna da bi se krenulo sa tim procesom. Tako da je to važno za BiH da napravi u dogledno vrijeme, ali Evropska komisija trenutno ne inzistira da to bude napravljeno u sklopu Studije izvodljivosti.”

Dešava se nešto što do sada nije bilo praksa - da političari uglavnom iz RS-a traže da se provede zakon na kome insistira međunarodna zajednica. Prvi pokušaj da u parlamentarnu raspravu ponudi prijedlog zakona o popisu stanovništva propao je SNSD-u. Milorad Živković, šef poslaničkog kluba SNSD-a u Predstavničkom vijeću Parlamentarne skupštine BiH, razlog odbijanja njegovog prijedloga o popisu stanovništva vidi u značajnijem uticaju bošnjačkih političkih stranaka na međunarodnu zajednicu:

“Međunarodna zajednica još uvijek, da kažem, ide po onim utabanim stazama koje se u velikoj mjeri podudaraju sa politikom koju vodi Federacija BiH, odnosno najjača stranka u BiH i u Federaciji, Stranka demokratske akcije.”

Popis stanovništva za SNSD će biti prioritetno političko pitanje i u narednom periodu, kaže lider SNSD-a, Milorad Dodik:

“Mislili smo da je važno, odnosno odlučujuće da dobijemo taj zakon o obaveznom popisu u 2005. godini, kako bi se institucije obavezale da za provođenje tog zakona obezbijede u budžetima određena sredstva. Pošto to očigledno, a prije svega političari Sarajeva nisu htjeli da prihvate, a očigledno da i dalje ne možemo da idemo bez jasnih podataka o stanovništvu, broju, socijalnoj strukturi i svemu ostalom što je veoma bitno za planiranje, mi ćemo kroz naš rad u Parlamentu RS-a i Parlamentu BiH, kada budu razmatrana pitanja vezana za budžet, insistirati na utvrđivanju stavki koje mora budžet izdvojiti za održavanje popisa.”

Popis bi, između ostalog, odgovorio na pitanje koliko Srba i Hrvata živi u Federaciji. Naravno, popis bi pokazao koliko je zaista Bošnjaka i Hrvata izbjeglo iz RS-a, ali i koliko ih danas tu živi. I ta bi brojka mnogo pokazala, tvrde u Vladi RS-a. Vladini podaci su argument za traženje popisa i predsjednice srpskih delegata u Vijeću naroda RS-a, Desanke Rađević:

“Kad smo čuli zvaničnu objavu da 99,5 odsto imovinski zakoni su primijenjeni, dakle svako je dobio svoju imovinu, svako je dobio mogućnost da se vrati na svoje, da tu živi i da se popisuje, mislim da su se stekli i uslovi. A s druge strane, potreba za popisom već unazad više godina postoji, vidljiva je. Ali, eto, prihvatali smo da je razlog da ljudi ne mogu da se vrate na svoje valjan razlog da se obavi popis. Sad mislimo da je tog razloga nestalo.”

Povratak imovine na papiru jeste 99 posto, ali na terenu se još nisu stekli životni uslovi, pa je popis stanovništva trenutno nemoguć, kaže poslanik SDA u Parlamentu BiH, Seada Palavrić:

“Podaci o tome kako je provedba imovinskih zakona 99 posto su za mene irelevantni, jer navodno milion ljudi koji se vratio, vratio se uglavnom na ruševine, bez uvjeta za život.”

Desanka Rađević:

“Mnogo je razloga zašto Bošnjaci ne žele popis stanovništva. Jedan od tih razloga jeste prikrivanje broja žrtava. Drugi od razloga je da neće da priznaju da oni neće da se vrate u RS i da neće tu da žive i da ih, dakle, tu nema onoliko koliko ih je bilo 1991., ali ne zato što Srbi ne daju da oni tu žive, nego oni jednostavno neće da se vrate i tu da žive.”

Šef Kluba bošnjačkih delegata u Vijeću naroda RS-a, Ramiz Salkić:

“Mi se ničega ne pribojavamo. Mi se ne pribojavamo ni novog popisa. Znači, apsolutno je netačno i ovi izbori su pokazali da Bošnjaci nemaju potrebe da se pribojavaju novog popisa. Ali smatramo da bi taj novi popis, u situaciji kad ljudima nije omogućeno ognjište, kad nije omogućeno radno mjesto, kad nije omogućena zdravstvena zaštita, kad nije omogućeno školstvo i sve ono što ide uz to, bilo na neki način vršenje legalizacije etničkog čišćenja. Ja znam ’91. - i to je to.”

Popis stanovništva odgovarao bi i hrvatskom stanovništvu, kaže potpredsjednik RS-a, Ivan Tomljenović:

“Ja sam za to da se izvrši popis stanovništva, jer smatram da je devet, deset godina od rata i oni koji su mislili da se vrate oni su se vratili, mada ovi koji govore da bi to bilo cimentiranje situacije i ozvaničenje etničkog čišćenja i to stoji.”

Politička natezanja koje za i ko protiv popisa ostavili su, tvrde ekonomisti, i mogućnost mešetarenja da se friziranim brojem prikazanih stanovnika varaju međunarodna zajednica i donatori, jer je bilo moguće da se dobije više sredstava ako se umanji bruto društveni proizvod po glavi stanovnika.
XS
SM
MD
LG