Dostupni linkovi

logo-print

Državi ne treba Zemaljski muzej


Zemaljski muzej u Sarajevu već je više od stoljeća kulturno-historijska ustanova od nacionalnog značaja. To je u ovom slučaju, ocjenjuju historičari, podrazumijevalo uvijek nacionalno kao bosanskohercegovačko, a ne samo hrvatsko, srpsko ili bošnjačko. Direktor Muzeja, Aiša Softić:

“Naš muzej je koncipiran iz tri ogromna muzeja: arheološkog, etnološkog i prirodnjačkog, te trenutno najbogatije naučne biblioteke u BiH. Ako se ima na umu da se u našem arheološkom odjeljenju, primjerice, čuvaju tako vrijedni eksponati počev od čuvenog čamca iz Donje doline, iz 8. stoljeća prije nove ere, pa zaključno sa Hagadom, najzačajnijim spomenikom koji su Jevreji Sefardi donijeli u Bosnu u 15. stoljeću, svojim dolaskom u naše krajeve - do etnološkog odjeljenja gdje imamo autentične bosanske sobe, prirodnjačkog odjeljenja gdje se čuvaju različite endemične biljne i životinjske vrste, onda zaista postavljate pitanje zar ne postoji niko do kojeg treba da dopre, a ko je odgovoran da shvati, koji je značaj Zemaljskog muzeja kao institucije u kojoj se na jedinstven i jedino moguć način može sagledati cjelokupna historija ovih prostora.”

Problem najstarije kulturno-historijske ustanove na jugoistoku Evrope upravo je, čini se, u tome što čuva dokaze o višestoljetnoj državnosti Bosne i Hercegovine, o historiji i Srba i Hrvata i Bošnjaka i svih ostalih naroda, a ne samo jednog od njih. Status ustanove od državnog značaja, koji je Muzej oduvijek imao, sadašnje državne institucije ne žele prihvatiti. Time ni finansiranje, koje su privremeno preuzele vlade Federacije i Kantona Sarajevo. Federalni ministar za kulturu, Gavrilo Grahovac:

“Država bi morala preuzeti i upravljanje i finansiranje tih institucija. Govorim, naravno, o Nacionalnoj univerzitetskoj biblioteci, o Muzeju zemaljskom, i ta inicijativa još nije prošla ni u Ministarskom vijeću. Čak se odbija da se stavi na dnevni red. Recimo, gospodin Mladen Ivanić odbija da uopće o tome raspravlja, da ga se to uopće ne tiče.”

Mirjana Malić, Asocijacija nezavisnih intelektualaca Krug 99:

“Ovo što se sada desilo me ništa ne iznenađuje. Mislim da je to generalno, odnosno najočitiji primjer odnosa naše države prema nečemu što predstavlja cijelu Bosnu. A drugo i osnovno, koje je možda bolje da bude na prvom mjestu, prema takvim vrstama kulturnih institucija koje ne donose profit.”

Predsjednik Upravnog odbora Muzeja, Munib Maglajlić:

“Potrebno je da političari pogledaju zbilji u oči. A to znači da se stavi na stol ovo pitanje zajedno s drugim pitanjima i da tu onda se konačno postigne dogovor oko toga koje su to ustanove na području BiH od državnog značaja i da ih onda Ministarsko vijeće stavi na odgovarajući spisak.”

Historičar Dubravko Lovrenović:

“Zbog nepostojanja političke volje dolazi do jednog takvog, mogu slobodno da kažem, skandala, skandala koji zapravo može biti vrlo, vrlo jednostavno izbjegnut. U pitanju nije novac. Potreba Zemaljskom muzeju da normalno funkcionira i da ljudi koji rade u Zemaljskom muzeju normalno obavljaju svoje dužnosti bi se, dakle, mogla vrlo jednostavno riješiti dogovorom između političara, prije svih, i ne samo na taj način riješiti pitanje Zemaljskog muzeja nego i ostalih sedam ili osam kulturnih institucija, koje su odavno trebale biti podignute na državnu razinu.”

Predsjednik Jevrejske zajednice BiH, Jakob Finci:

“Mislim da je to samo još jedan od pokazatelja kako mi ne znamo da cijenimo ono što imamo. A sama politika koja pokušava da prošlost napravi boljom i drugačijom nego što je ona bila upravo treba da se obori kroz otvorena vrata Zemaljskog muzeja i svih drugih muzeja u BiH, jer mislim da mi svoje prošlosti ne smijemo i ne treba da se stidimo. Naravno, nas posebno pogađa činjenica da će i soba u kojoj je izložena Sarajevska hagada, sa još nekim vrijednostima iz naše kulturne baštine, ostati zatvorena i na taj način ponovo nedostupna velikom broju zainteresovanih. Ali, izgleda da nam je to sudbina.”

Zemaljski muzej do daljnjeg neće raditi, jer novca nema. Za godišnje finansiranje potrebno je gotovo milion konvertibilnih maraka. Od federalnog i kantonalnog ministarstva u ovoj su ustanovi dobili ove godine manje od polovine tog iznosa. Od državnih institucija ne samo da ne dobivaju ništa već im za grijanje, jer su na kotlovnici njihove zgrade, država traži 150.000 maraka godišnje. A upravo su u zgradi Muzeja, podsjetimo, dugo održavane sjednice najviših državnih institucija nakon kraja rata.
XS
SM
MD
LG