Dostupni linkovi

logo-print

Izgubili smo nekoliko milijardi dolara zahvaljujući našem odnosu prema investitorima


Bosanskohercegovački ratni šef diplomatije i premijer, osnivač Stranke za BiH, Haris Silajdžić, bio je gost našeg programa Online, u kojem su mu slušaoci/posjetioci naše web-stranice postavili čak 91 pitanje.

Haris Silajdžić kaže da živi u Sarajevu i da su netačne konstatacije jednog od slušalaca da je nastanjen u Kataru. Trenutno se bavi konsaltingom i pisanjem. Kaže da učestvuje na raznim konferencijama i pokušava čitanjem nadoknaditi sve što je preskočio izmedu 1991. i 2000. godine.

Neki od posjetilaca web-sitea Radija Slobodna Evropa, Silajdžiću, odnosno Stranci za BiH, čiji je osnivač, zamjeraju koaliranje sa SDA, SDS, HDZ. On sam kaže kako se tu ne radi o koaliciji, već o učešću u vlasti:

“Mi smo stranka centra i smatramo da naši glasači za nas glasaju, birači, smatrajući da mi treba da učestvujemo u vlasti, da korigujemo vlast u onoj mjeri u kojoj je to moguće. Izostanak iz vlasti bi značio da mi nismo u stanju da to korigujemo.”

Najinteresantnijim pitanjima slušalaca, Silajdžić je ocijenio ona koja se odnose na pitanje izmjena Ustava BiH. Za njega, BiH sa entitetima ne može prosperirati niti razvijati privredu. Kaže kako nema mjesta za tako mnogo nivoa vlasti, ali da se jedinstvena BiH, bez entiteta, ne može graditi ukoliko za to nema podršku građana:

“Ja mislim da je sazrelo vrijeme da vrlo ozbiljno porazgovaramo o Ustavu BiH. Siguran sam da će svi razumni ljudi shvatiti da nam je tako svima bolje. Dakle, svi građani BiH mogu naći zajednički interes. Postoje stvari, naravno, koje će ostati sporne. Mislim da ovakva situacija ne smije potrajati. Može biti bolje, ovako ne mora biti. Mi sami sebe kočimo. Mislim da ovakav Dejtonski sporazuma, ovakav naš ustav, je poslužio svrsi jedno vrijeme. Danas smo u situaciji da kažemo da je Dejton prevaziđen, posebno ove podjele, posebno svi mogući nivoi vlasti, da koči potencijale BiH i da se to, jednostavno, mora promijeniti.”

Prioritet postojeće vlasti, smatra Silajdžić, trebale bi biti strane investicije, jer jedino na taj način moguće je obezbijediti mladim ljudima uslove za pristojan život u zemlji, ali i vratiti one koji su rasuti širom svijeta. Za Silajdžića, potpuno pogrešno je provedena i privatizacija na nivou entiteta, čiju provedbu je, kako kaže, podržala i međunarodna zajednica, ali i određene političke partije, u koje ne ubraja Stranku za BiH. Kaže kako se ova stranka zalagala za privatizaciju na državnom nivou, ali da je u tome bila usamljena. Posljedica ovakvog odnosa jesu tri feudalističke privrede u BiH, ocjenjuje Silajdžić:

“Još uvijek imamo jedan birokratski mentalitet, mentalitet zatvaranja a ne otvaranja, mentalitet pečata, potpisa, dozvola. Borili smo se protiv toga na svaki način. Međutim, najteže je izmijeniti prirodu ljudi. Mislim da je to trebalo ići mnogo brže i slobodno mogu reći, odgovorno, da smo vratili sa vrata Bosne nekoliko milijardi, sasvim sigurno, zahvaljujući odnosu prema investitorima.”

Na pitanje šta misli o komunikaciji sa javnošću i da li političari dovoljno komuniciraju sa građanima, Siladžić odgovara:

“Mi se stalno udvaramo tom biračkom tijelu. Šta oni čine? Da li oni biraju ljude koji su postigli rezultate ili biraju ljude koji nose određenu boju dresa? I dobivaju ono što zaslužuju.

Ogovarajući na pitanje hoće li se povući sa bh. političke scene, Silajdžić kaže kako nikad nije znao razdvojiti granicu između “bavljenja” i “nebavljenja” politikom. Za sebe kaže da trenutno čini sve kako bi privukao strane investicije u BiH i ako je to bavljenje politikom, onda je i dalje političar:

“Pomažem da dođu investicije u BiH i smatram da je to vrlo važno, prvenstveno zbog toga što nismo dobro predstavljeni u svijetu, što praktično ne postojimo. Nažalost, to je činjenica. Zbog naših razmirica itd., i što ima ljudi koji su vani, po ambasadama, a ustvari ne predstavljaju BiH. Predstavljaju ili svoje stranke ili neke krugove itd. Dakle, BiH nije predstavljena. Drugi plan, mislim da nam je svima dužnost da pospješujemo naš put prema ulasku u Evropsku uniju. To treba da bude strateški cilj, ne zbog toga što ćemo mi tada biti bogati, što ćemo ekonomski biti bolji, nego zbog toga što će nam Evropska unija, pod tim krovom, obezbijediti stabilnost, bez koje nema razvoja - i slobodu koju nikad nismo imali.”

BiH i regija u cjelini imaju potencijal, ali samo ako im se pruži politička stabilnost, kaže Silajdžić:

“Da naše granice koje nas dijele postanu tačke spajanja umjesto razdvajanja, da se regionalno ekonomski integrišemo koliko god možemo i da istovremeno poštujemo i identitet, slobodu vjere, slobodu političkog organizovanja, dakle slobodu. Sa Evropskom unijom mi mnogo dobivamo, a vjerujem, na duži period i Evropska unija dobiva sa ovom čitavom regijom. Ja bih volio da ova čitava regija postane, da postanemo svi članice Evropske unije što prije i da je to konačno rješenje onoga što se zna kao balkanski problem.”
  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

Povezani članci

XS
SM
MD
LG