Dostupni linkovi

Zakon (treba da) je iznad načelnika i vijećnika


Konačni rezultati lokalnih izbora u BiH očekuju se prvih dana novembra. Već je, međutim, i na osnovu preliminarnih rezultata jasno kako će u velikom broju općina načelnici biti iz jedne političke opcije, a većina u općinskom parlamentu iz njima suprotstavljenih grupacija. Takvih će primjera većinom biti, procjenjuju analitičari, kad su u pitanju načelnici iz SDP-a i SNSD-a, a zastupnici iz SDS-a, SDA i HDZ-a. I u političkim strankama svjesni su da će takvih problema biti, a u nekim partijama znaju i šta će činiti u tom slučaju. Potpredsjednik SDA, Seada Palavrić:

“Prvenstvena uloga načelnika općine je da provodi politiku o kojoj vijeće odluči. Dakle, bit će malo teško da, recimo, načelnik koji dolazi iz SDP-a provodi politiku vijeća u kome je većina iz SDA. Vjerovatno će tih problema biti. Ja se nadam, ustvari ne priželjkujem ih. Međutim, ako do njih dođe, onda bi se moralo pribjeći onome načinu da se građani izjašnjavaju referendumom o tome jesu li zadovoljni radom načelnika. Mislim da jedna trećina općinskog vijeća može pokrenuti pitanje referenduma o povjerenju načelniku.”

Predsjednik Izborne komisije BiH, Vehid Šehić:

“Zakon o neposrednom izboru načelnika BiH je predvidio da jedna trećina vijećnika u opštinskom vijeću može pokrenuti inicijativu za opoziv načelnika, ili deset posto registrovanih birača. Znači, ukoliko je registrovanih birača 50 hiljada, 5 hiljada tih birača, odnosno potpisa može pokrenuti inicijativu za njegovu smjenu.”

Ukoliko inicijativu za smjenu dvotrećinskom većinom prihvati općinski parlament, konačnu odluku o opozivu donose birači, pojašnjava Šehić:

“Zakonom se kaže ovako: da će opoziv biti prihvaćen ukoliko glasa natpolovična većina glasača koji su glasali za opoziv. Može teoretski izaći hiljadu ljudi i 501 čovjek da izglasa opoziv načelniku, a za samu inicijativu je potrebno 5 hiljada u primjeru o kojem sam govorio.”

Ako i ne bude direktniih zahtjeva za smjenu, partije bi mogle rušiti političke protivnike u liku općinskih načelnika najboljim sredstvom za to, općinskim budžetom. Takvih podmetanja općinskim načelnicima bilo je i ranije, čak i u općinama u kojim je načelnik imao dovoljnu parlamentarnu podršku, kao što je Tuzla. Načelnik Jasmin Imamović:

“Bilo je situacija da vijećnike uključite u raspravu, da im kažete - evo, prednacrt je, kažite šta god želite. Da im omogućite otvorena vrata svih službi, da ne kažu primjedbe ili kažu, pa budu uvažene. Pa zatim, nacrt je, dajte sad vam ne treba za prijedlog, treba amandman, za nacrt treba samo diskusiju da daš i da kažeš eto, ovo mi se ne sviđa, ovo mi se sviđa, pa zatim i amandmani. Dakle, bilo je situacija da ne postoji prijedlog niti jednog vijećnika, niti jedne partije da nije s moje strane predlagača usvojen i onda opet dođe i glasa protiv. Dakle, morali smo donijeti čovjeka koji je par dana prije doživio moždani udar da bi se to izglasalo, jer su neki rekli: ’Eto, jeste, prihvatili ste sve prijedloge, ali nećemo nikako ovaj budžet’.”

Zbog već započete reforme lokalne uprave, ovakve situacije u općinskim skupštinama u Republici Srpskoj već su rjeđe, a u Federaciji bi tako tek trebalo biti, pojašnjava predsjednik Izborne komisije BiH:

“Taj odnos između načelnika i opštinskog vijeća, odnosno skupštine opštine riješen je zakonom o lokalnoj samoupravi. U RS-u je taj zakon već usvojen. On je stupio na snagu. Nažalost, u Federaciji još uvijek nije i mi se nadamo da će do proglašenja službenih rezultata izbora zakoni u Federaciji proći, tako da kod konstituisanja zakonodavne vlasti, a i same izvršne, imamo zakon na osnovu kojeg će doći do promjene statuta opština u BiH, u kojem tačno moraju biti naznačeni prava i obaveze i opštinskog vijeća, a i načelnika.”

Načelnik Tuzle Jasmin Imamović pojašnjava da će načelnicima posao biti mnogo lakši nakon donošenja zakona o lokalnoj samoupravi:

“Taj zakon treba da podrazumijeva i ovakvu teorijsku situaciju: da je neovisni kandidat pobijedio, dakle predstavnik niti jedne partije i sada ima četiri, pet partija kojima nije član u vijeću. Ovaj zakon treba da razgraniči prava i obaveze vijeća i vijećnika i prava i obaveze načelnika. Vijeće nije nadležno da razriješi načelnika, načelnik nije da razriješi vijeće. Znači, iznad jednih i drugih jesu pravila, jesu zakoni i jedni i drugi treba da rade u funkciji zakona i u funkciji građana. Ukoliko dođe do spornih situacija, to treba da razriješi zakon o lokalnoj samoupravi.”

U zemljama u regionu u kojim je već zaživjela Evropska povelja o lokalnoj samoupravi kroz zakone iz te oblasti, kao što je Slovenija, općine funkcioniraju mnogo bolje, iako je veliki broj primjera da općinsku zakonodavnu i izvršnu vlast vode različite političke opcije. Lekciju o tome da je interes građana ispred stranačkog, političke partije u Bosni i Hercegovini, smatraju analitičari, još će dugo učiti.
XS
SM
MD
LG