Dostupni linkovi

logo-print

Prepolovljen izvoz u SiCG


Pokrivenost uvoza izvozom između Bosne i Hercegovine i Srbije i Crne Gore, za BiH je nepovoljna. Statistički podaci pokazuju kako je izvoz BiH u susjednu zemlju ove godine manji za oko 50 posto u odnosu na tri godine ranije. Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Dragan Doko, kaže kako su ovi pokazatelji dovoljan razlog za zabrinutost za dalji razvoj bh. privrede i njene konkurentnosti na regionalnom, ali i evropskom tržištu.
Jedan od problema, kako tvrdi prvi čovjek Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, je i taj što Srbija i Crna Gora u potpunosti ne poštuje Sporazum o slobodnoj trgovini. Kao primjer, bh. ministar navodi turističke takse koje su uvedene za građane BiH tokom boravka u Crnoj Gori, te akcize na uvozne proizvode, prije svega cigarete.

O daljim aktivnostima Ministarstva u rješavanju postojećih problema, Doko kaže:

“Ono što je najvažnije, mi moramo raditi kao državno ministarstvo i kao Vijeće ministara i entitetske vlade na poticanju konkurentske sposobnosti naših poduzeća. Onda samo po sebi kao posljedica doći će i veći izvoz i manji uvoz, jer će biti supstitucije uvoza a i povećanog izvoza.”

Predsjednik Vanjsko-trgovinske komore BiH, Milan Lovrić, kaže da Republika Srpska u odnosu na Federaciju BiH ima veći deficit u robnoj razmjeni sa Srbijom i Crnom Gorom. Prema njegovim riječima, ovaj problem trebale bi rješavati vlasti na nivou države:

“Postavljena je potreba da se formira komisija koja će unaprijediti odnose u poljoprivredi, odnosno u investicijama u smislu zajedničkog izlaska na treća tržišta. Zatim u trgovini i turizmu. Četvrta oblast je trgovina, generalno unapređenje trgovine. I mislim da će se na ovaj način, jednom samom trgovinskom razmjenom, iscrpiti mogućnosti saradnje. Znači, treba otvarati nove oblike suradnje, više oblike suradnje, izlaska na zajednička tržišta, neki zajednički projekti.”

Deficit u robnoj razmjeni Republike Srpske sa Srbijom i Crnom Gorom, posljedica je provođenja Sporazuma o slobodnoj trgovini, pojašnjava pomoćnik ministra za ekonomske odnose u Vladi ovog bh. entiteta, Nemanja Drašković:

“Ne treba kriti da imamo nekih problema u provođenju ugovora, npr. sa Crnom Gorom, gdje mi još uvijek nismo razriješili neka pitanja. Jedno od svježih pitanja, ali koje se vuče već možda čak i blizu dvije godine, je i pitanje izvoza gotovih proizvoda na područje Crne Gore.”

Direktor za regionalnu saradnju Privredne komore Srbije, Milivoje Miletić, nije zadovoljan strukturom privredne saradnje, te zajedničkim nastupima dvije zemlje na trećim tržištima:

“Identifikovali smo grane privrede gde je to moguće, gde je već interes privrede izražen, npr. proizvodnja komponenti za traktore u automobilskoj industriji, tu su već sasvim konkretni razgovori vođeni između preduzeća iz BiH i Srbije i mislimo da treba da im omogućimo da oni te poslovne aktivnosti razviju. I da uključimo i bankarski sistem da se pomogne preduzećima i u BiH i u Srbiji, kako bi oni te svoje poslovne planove realizovali.”

Rukovodilac Sektora za ekonomske odnose sa inostranstvom Privredne komore Crne Gore, Veliša Nenezić:

“Prije svega, moramo omogućiti da se Sporazum o slobodnoj trgovini realizuje normalno. O tome smo i danas razgovarali na ovoj sjednici Poslovnog savjeta. A cilj nas komora je da izvršimo pritisak na državne organe da stvore uslove - odnosno da se otklone prepreke - koji bi omogućili normalno poslovanje u okviru Sporazuma o slobodnoj trgovini. Država, vlast završava posao, a mi smo ti da, zajedno sa privrednicima, kažemo problemi su ti i ti, mi ih ne možemo sami riješiti, treba državni organi da ih riješe da bi se proširila poslovna saradnja, odnosno privredna saradnja između dvije države.”

Ambasador Srbije i Crne Gore u BiH, Stanimir Vukičević:

“Trgovinska razmena je kod nas osnov privredne saradnje. Mogli bismo da povećamo investicije, da podignemo nivo odnosa, da stvorimo kvalitetnije oblike saradnje, mogli bismo zajednički da idemo na treća tržišta, mogli bismo zajednički da konkurišemo za razvojne projekte kod evropskih i drugih finansijskih institucija. To je ono što bismo mi morali da radimo više, jer robna razmena će doći do određenog limita i posle toga neće više rasti. Ali ako stvorimo preduslove i na ovaj drugi način, mi onda imamo praktično neograničeni prostor.”

Bosna i Hercegovina u prvih osam mjeseci ove godine u Srbiju i Crnu Goru je izvezla je oko 280 miliona maraka, dok je uvezla približno 650 miliona maraka. Iz BiH se najviše izvoze drvo, mineralna ulja, papir, kartonaža, namještaj, te proizvodi od čelika. Iz susjedne zemlje uvoze se nafta i naftni proizvodi, alkoholna pića i prehrambeni proizvodi.
XS
SM
MD
LG