Dostupni linkovi

logo-print

Bosanski ustavni lavirint


Vijeće ministara BiH, kako je ranije najavljeno, trebalo je ove sedmice razmotriti prijedloge ustavnih promjena u BiH, odnosno amandmana koji su sredinom godine izneseni u Parlamentu BiH. Međutim, rasprava o tome ponovo je odložena. Razlog je što političke opcije u BiH nisu odstupile od ranijih stavova u vezi sa promjenom Ustava BiH niti jedan promil. Dok političari iz Federacije zahtijevaju hitnu promjenu objašnjavajući da država više ne može funkcionisati na osnovu Dejtonskog sporazuma, političari iz RS-a i dalje odbijaju razgovarati o ovoj temi smatrajući da bi svaki prijedlog značio ukidanje RS-a. Portparol SDS-a, Dušan Stojčić:

“Jednostavno iz razloga što smatramo da je ta priča u potpunosti, bar s naše tačke gledišta, prežvakana, da se u toj priči nema šta novo reći. Mi smo rekli vrlo jasno: dogradnja Dejtonskog mirovnog sporazuma - da. Radikalna promjena Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom BiH projektovane unutrašnje ustavno - pravne strukture za nas nije prihvatljiva, mi u toj priči ne želimo učestvovati.”

Potpredsjednica Stranke demokratske akcije, Seada Palavrić, smatra da bi se Ustav bez problema mogao izmijeniti kada bi političari iz RS-a Bosnu i Hercegovinu doživljavali i prihvatali kao državu:

“BiH bi sigurno mogla ići bržim korakom naprijed ka euroatlantskim integracijama ukoliko bismo napravili samo jedan potez u Ustavu BiH, a to je da državi BiH damo nadležnosti koje mora imati svaka država. To bi značilo da sve političke opcije u BiH više nemaju dileme oko toga je li BiH država ili nije. Gubimo mnogo vremena ubjeđujući se da sa entiteta prenesemo nadležnost na državu. A drugo, što već međunarodna zajednica, parlamentarna skupština NATO-a i svi drugi prigovaraju da oni neće da razgovaraju sa deset, petnaest nivoa u državi. Oni o svakom pitanju hoće da razgovaraju s kompetentnim vlastima na nivou države.”

Ni predsjednik SNSD-a, Milorad Dodik, koji predstavlja umjerenu političku struju u RS-u, nije za diskusiju o promjeni Ustava BiH. Dodik smatra da, prije bilo kakve priče o ustavnoj promjeni, treba uraditi popis stanovništva.

“BiH ima svoj ustav. On je donesen u Dejtonu, što definitivno pobija tezu da je Dejtonski sporazum samo zaustavio rat a ne i riješio ustavno - pravni poredak. On je utvrdio ustavno - pravni poredak u kome je legalizovana RS i postala ustavna kategorija. Prema tome, to je veoma jasno. Ukoliko želite da mijenjate Ustav, to može da bude legalna inicijativa mnogih. Ali što se tiče konkretno mog stava, mislim da je moguće neke stvari - koje su veoma jasne i koje su se desile u posljednje vrijeme i koje su ušle u ustavno - pravni sistem BiH - i ustavno odrediti kao takve. A ulaziti u priču o RS i njenim ovlaštenjima, ili eventualnom ukidanju, apsolutno nije moguće. I to je nešto na što definitivno treba staviti tačku. Ja ću kao političar veoma jasno izaći s ovim stavom, dakle nikakvi razgovori o tome ne dolaze u obzir.”

Predsjednik SDA, Sulejman Tihić, nada se da će političari iz RS-a popustiti u svojim stavovima:

“Njihove brojne izjave, kad su govorili neće nikad prihvatiti odluku o Distriktu Brčko, neće prihvatiti neke druge odluke o smjenama, o donošenju zakona, o jednoj vojsci, o jedinstvenoj obavještajnoj službi, o poreskom sistemu, pa su se na kraju ipak urazumili i vidjeli da je to dobro i za građane RS-a i prihvatili. Ja vjerujem isto tako da će, bez obzira na ove izjave koje su date u izbornoj kampanji, sjesti sa ostalim predstavnicima ostalih naroda i građana i političkim strankama i razgovarati o promjeni Ustava, jer je to nužnost. To više nije stvar da li to neko hoće ili neće. Ustav se zbog građana BiH, zbog našeg evropskog puta mora promijeniti. Ovakva država ne može funkcionisati, jer je to na štetu i Srba i Bošnjaka i Hrvata, ne samo u RS-u nego i u cijeloj BiH.”

Tihić kaže da bi se moglo razgovarati o kompromisima:

“Ali principijelni kompromisi, a ne neprincipijelni.”

Nekadašnji predsjednik Ustavnog suda BiH i stručnjak za ustavna pitanja, Omer Ibrahimagić, kaže da bi se u priči o ustavnim promjenama pomaci mogli napraviti ukoliko bi izmjene bile postepene:

“Jer sa postepenim promjenama mijenja se i svijest ljudi i mentalitet itd., koji će jednog dana dovesti do potrebe donošenja novog ustava.”

Dosadašnji prijedlozi, kako političkih partija tako i stručnjaka iz raznih oblasti, odnosili su se na promjenu uređenja BiH. Prijedlozi su išli od regionalizacije do centralizacije, od ukidanja entiteta do predlaganja uvođenja još jednog, trećeg, entiteta, koji bi zadovoljio apetite hrvatskih političara. Zbog dijametralno suprotnih mišljenja svaka od opcija ocijenjena je neprihvatljivom, a svaki pokušaj da se Ustav uradi po uzoru na neku od ekonomski i politički stabilnih zemalja, kao što je Švicarska, osujećen je pod izgovorom specifičnosti u BiH.

Mladi imaju definiciju za to:

“Možda Bosni i Hercegovini nije potrebno više od onoga što se zove civilno društvo. Zašto Švicarci, koje međusobno dijele tako nepremostive razlike, kulturne, jezičke itd, mogu ih tako na demokratski, miran način prevlađivati, a zašto to ne možemo mi? Zato što Švicarci nemaju etno- politiku. Etno-politika, koja vlada Bosnom i Herecegovinom proteklih 15 godina, postoji da proizvodi razliku tamo gdje je nema.”

“Htjela bih samo naglasiti da se ustvari i rat na neki način vodio protiv takve vrste identifikacije sa Bosnom kao kulturom, zemljom u građanskome smislu. Zbog toga sva ustavna diskusija o ustavnoj reformi bit će na neki način borba malo radikalnijih, građanskijih etičko-političkih nastrojenja i onih koji su nas doveli u Dejton i zadržali bi nas u tim kolektivističkim matricama.”

“Ja ne znam za bolji model nego da pokušamo sa građanskim društvom, što nikad nismo uspjeli.”

Međunarodna zajednica spremna je pomoći u procesu promjene Ustava, no odluka je, odlučni su u Uredu Visokog predstavnika, na građnima i političkim predstavnicima BiH.

Dok političari još uvijek pregovaraju o početku razgovora o promjeni Ustava, dva mlada pravnika iz Alumni centra za interdisciplinarne postdiplomske studije napisali su svoj prijedlog Ustava BiH. Mithat Izmirlija i Denis Graz predlažu da BiH bude republika bez entiteta, sastavljena od šest regija, što bi, u prvom redu, smanjilo administrativni aparat i donijelo velike uštede novca. Međutim, procenat mladih u vladajućim strukturama je zanemariv, te su i njihove ideje daleko od javnih skupštinskih rasprava.
XS
SM
MD
LG