Dostupni linkovi

logo-print

Radetzky marš i ojkalice


Povratnik iz izbjeglištva, bivši poslovođa u kninskoj robnoj kući, Nikola Vujatović iz Vrbnika, bio je prije dvije godine u jednoj delegaciji kod hrvatskog predsjednika Stipe Mesića:

„Iznijeli smo mu svoje probleme. Savjetovao nas je da se moramo snalaziti sami, da moramo ići u programe, da nigdje nije lako…“

Vujatović je poslušao:

„Sad već imam tu jednu farmu nesilica, u ponedjeljak-utorak idem po drugu i to ću i dalje nastaviti da radim. To nije velika količina, ali proširujem, radim još i jednu štalu, možda ću držati još i nešto drugo, krave, junad ili nešto slično. Time se sad bavim.“

Predsjednik Gospodarske komore Šibensko-kninske županije, Petar Škender, podržava projekt povratnika Vujatovića:

„To stanovništvo koje se polako počelo vraćati ili koje će se početi vraćati, zapravo bi izvore prihoda za svoj život moglo imati u onoj djelatnosti koju su zapravo i prije imali i kojom su se bavili, znači poljoprivreda i stočarstvo. Normalno da postoje i razni poticaji i programi, koje Ministarstvo gospodarstva skupa sa županijom preferira, odnosno za što odobrava povoljne kredite ili subvencionira kamate, pa ukoliko se recimo može povratnik snaći u prostoru u koji dolazi, znači ponuditi na tržištu svoje znanje, a mislim da za to ima prostora, može evo formirati za početak obiteljsko ili malo poduzeće.“

Ministar gospodarstva, Branko Vukelić, prije neki dan je posjetio Šibensko-kninsku i Splitsku županiju, te je najavio poticajne mjere gospodarski ugroženim područjima:

„U izradi je poseban zakon ili novi zakon o područjima posebnog državnog interesa, koji će sadržavati sve mjere svih ministarstava, u cilju da ta područja dožive i brži gospodarski rast i razvoj, ali i rješavanje svojih drugih poteškoća, jer nisu samo gospodarske u pitanju. U tom dijelu će biti i snažna podrška za ta područja u gospodarskom segmentu i niz drugih poticajnih mijera, ali o tome ne bih htio sada govoriti, pošto je zakon još u radnoj varijanti i narednih sedmica, tijekom ovog mjeseca, mislim da će biti i usvojen, dakle novi zakon o područjima posebnog državnog interesa.

U sklopu gospodarske revitalizacije Knina, predviđa se poslovna zona na površini od 7,5 tisuća hektara, te poslovni inkubator, kaže Petar Škender:

„U Kninu ćemo do kraja godine najvjerojatnije ili koji mjesec iza ove sljedeće godine imati i tu zgradu, odnosno taj ured koji će biti na usluzi, ne samo povratnicima, već svim ljudima koji se žele baviti gospodarstvom, odnosno koji žele privatno, da tako kažem, rješavati svoju sudbinu. Neće imati nikakvih problema sa finansijskim sredstvima.“

No nisu svi ljudi poduzetni, kaže Ratko Vukmirović iz Vrbnika:

„Manje-više se vraća stariji svijet, mlađeg svijeta nema.“

Šta je osnovna prepreka povratku?

„Zaposlenje. Ništa drugo. Nemaju ljudi od čega živjeti. Evo ja imam tu sreću da mi se žena zaposlila. Inače, da se nije zaposlila, šta bih radio sa djetetom od petnaest godina?“

Tvornica KNAUF, da li je to možda vjesnik nekakvog boljeg života i veće mogućnosti zapošljavanja?

„Ja se nadam da jeste. Već nekoliko ljudi iz sela se zaposlilo u toj tvornici i rade, ali nema tko da se zaposli, nema mlađeg svijeta. Sve su to ljudi od šezdeset, sedamdeset, osamdeset, devedeset godina. Nema tko raditi. Ako bi se netko od mlađih vratio, imao bi priliku da se zaposli, zašto da ne.“

Što bi trebalo napraviti da se ta situacija promijeni?

„Trebao bi se mlađu svijet vraćati ovamo, drugo ništa. Posla bi se našlo. Samo nas troje smo u selu mlađi od pedeset godina, svi ovi drugi su stariji.“

A koliko selo ima stanovnika?

„Oko stotinu.“

Tvornica KNAUF, u koju svi upiru oči, ima visoku tehnologiju i to se ispostavlja kao problem. Govori Ivo Komarica, koji je bio direktor tvornice u izgradnji:

„Na žalost, s obzirom na tako visoku tehnologiju, na tako visok nivo procesne tehnike, u smislu regulacije, ova tvornica zapošljavat će manje ljudi nego tvornice koje su izgrađene prije deset i više godina.“

Nekadašnji „Knin-gips“, na čijim temeljima je nikla tvornica gips-kartonskih ploča KNAUF, zapošljavao je trista i trideset ljudi, a KNAUF danas pedeset, a u bliskoj budućnosti će zapošljavati stotinu. Govori Pile Popović, načelnik općine Biskupija, na čijoj teritoriji je KNAUF:

„Lokalnih ljudi je ovdje zaposleno, po mom saznanju, šest do sedam. Problem je u tome što kadrova za KNAUF u općini Biskupija nema. Međutim, neki u općini često spominju porez na dohodak. Ja kao načelnik zagovaram ovo – ako se meni ovdje zaposli jedan djelatnik, domicilni stanovnik (neću ih dijeliti, jer to mi nije privrženo), smatram dana taj način tu ostaje jedna mlada familija, dakle da će na taj način na ovom prostoru biti mladi ljudi, a ne ,hokejaši‘, kako se ja znam našaliti, oni sa štapovima.“

Taj problem razaznaje i međunarodna zajednica, kaže savjetnik u kninskoj ispostavi Misije Organizacije za evropsku sigurnost i suradnju, Jarun Jensen:

„Usprkos činjenici da je Knin područje od posebne državne skrbi, gdje biznis uživa posebne povlastice, nezaposlenost je još uvijek velika. Evropska unija je odlučila, kroz program CARDS, pomoći Šibensko-kninskoj županiji sa šest milijuna i stotinu tisuća eura.“

Knin i njegovo područje, na kojem živi oko trideset tisuća stanovnika, vrve od apsurda. U gradu je mlado, a na selu staro stanovništvo. U gradu se nema što, a na selu nema tko raditi. Rezultat je – deset tisuća ljudi prima socijalnu pomoć.

Limena glazba iz Drniša, na otvaranju austrijsko-njemačke tvornice KNAUF, Radetzky marš, svirala je tek novim vlasnicima nekadašnjeg „Knin-gipsa“. Domaći ljudi još čekaju na svoje ojkalice nakon primljene, zarađene plaće.
XS
SM
MD
LG