Političke partije u BiH su predizbornu kampanju vodile kao da je riječ o opštim a ne lokalnim izborima, smatraju analitičari. Razlog tome je, kako tvrde u Međunarodnom institutu za bliskoistočne i balkanske studije iz Ljubljane, što naročito nacionalne partije na vlasti nemaju pravog rješenja za unapređenje rada i razvoja lokalnih zajednica. To ih, tvrdi se u posljednjoj analizi Instituta, svrstava u političku grupaciju koja godinama na izbore izlazi s retorikom nacionalističkog, emotovinog stava o navodnoj ugroženosti svakog naroda pojedinačno. To primjećuju i građani, naprimjer, Banje Luke:
“Pogledajte slogan Srpske demokratske stranke. Kaže: ’Srpsko srce’. Je li to i srcu smo počeli da dajemo pridjev nacionalnog? Srce je srce, imate ili ga nemate, ono je dobro ili nije dobro.”
Političke partije su, umjesto svakodnevnih životnih problema, u centar pažnje stavljale, uslovno kazano, visoku politiku, navodi se u analizi Helsinškog komiteta za ljudska prava. Predsjednik Srđan Dizdarević:
“Kandidati su, uglavnom, bježali u više sfere, u teze o ugroženosti sopstvenog naroda, u neke velike teme, kao što su pristup evropskim integracijama, tržišna ekonomija itd. Mnogo manje se, dakle, govorilo o svakodnevnim temama, bliskim građaninu, što je također indikator u kojoj mjeri korespondira biračko tijelo sa svojim predstavnicima u lokalnim skupštinama.”
Predizborna kampanja protekla je, uglavnom, korektno i nije bilo incidenata, ocjena je Helsinškog komiteta. Najveći udar na tu korektnost, međutim, bio je predizborni skup Srpske radikalne stranke u Bijeljini, kada je zamjenik predsjednika ove partije, sa sjedištem u Srbiji, Tomislav Nikolić održao govor prožet mržnjom, navodi Srđan Dizdarević:
“Taj govor i taj miting su imali huškački karakter i izražavali su teritorijalne pretenzije prema BiH. Ostali dio kampanje je, uglavnom, protekao mirno i može se kazati da je omogućio svim strankama da iskažu svoja opredjeljenja, da predstave svoje kandidate i programe. Ono što je druga bitna značajka je velika involviranost vjerskih lidera u kampanju, odnosno njihovo implicitno zalaganje za tri nacionalističke stranke. To je nešto što je bila posebnost ove predizborne kampanje za lokalne izbore.”
Besim Spahić, profesor Univerziteta u Sarajevu, ima ozbiljne zamjerke na još uvijek nerazvijenu političku propagandu, u kojoj se pretežno ne razvijaju vlastite nego napadaju tuđe ideje. On također zamjera da glavni akteri narednih izbora nisu pokazali zavidan politički bonton:
“Kod nas je politika postala politika radi politike. I osnovni problem, koji apsolutno ne jenjava, ko se sve bavi politikom. Dakle, bave se ljudi koji su se po 10, 15 godina školovali za različite profesije. Dakle, politikom se može sve riješiti i očito da nije cilj da politika obavlja onu svoju pravu funkciju, nego da se dočepamo funkcija, da riješimo sebi, svojim ljudima, svojoj obitelji - i to je katastrofa. Jasno je da je i nestruktuirana naša politička scena i taj sam broj partija, a već bi trebalo, recimo, da od onih početnih izbora se smanjuje broj partija i stranaka, dakle da se profiliriju neke centralne - i ljudi koji, kada ih slušate na televiziji, ne znaju šta je kultura govora, štite tzv., neki, vitalne nacionalne interese, ne znaju razliku između naroda, nacije i entiteta.”
Teška situacija u BiH izaziva kod građana sumnju u iskrene namjere kandidata:
“Nema ništa slađe od vlasti. Odbornik u selu biti veliko je, a ne biti načelnik u gradu. A dok se bore ljudi, treba da se bore.”
Posebno razočarani zbog Izbornog zakona, koji nije na vrijeme izmijenjen, su pripadnici nacionalnih manjina, jer neće birati svoje predstavnike u vlasti. Nisu zadovoljne ni bh. žene u politici, jer među 809 kandidata za načelnike opština njih su samo 32, kaže Tuzlanka Mevlida Kunosić - Vlajić:
“Žene se samo stavljaju na one pozicije gdje treba izvući deblji kraj. I te stranke koje su nominirale žene, one su nominirale žene zato što znaju da neće proći. Mislim, i ako su nominirale, to su sigurno bili oni koji su mislili da one neće dobiti tu poziciju.”
Za ove izbore je bh. dijaspora pokazala najmanje interesovanje do sada - samo 27 hiljada je prijavljenih, za razliku od prethodnih kada je taj broj iznosio oko 250 hiljada.
Građani u BiH su različitog raspoloženja pred izlazak na izbore. Primjer prvi:
“Ništa ne očekujem. Ja nisam dobio ni od jedne države, a od ove... ma ni jednu lisku što padne odozgo.”
Primjer drugi:
“Pa, na izbore treba izaći, dati glas za onoga koga smatraš da zaslužuje.”
“Izići ćemo, ja šta ćemo. Samo ako bude bolje.”
Sutra u 7 sati nastupa izborna šutnja, koja će trajati do zatvaranja glasačkih mjesta, u subotu u 19 sati.
“Pogledajte slogan Srpske demokratske stranke. Kaže: ’Srpsko srce’. Je li to i srcu smo počeli da dajemo pridjev nacionalnog? Srce je srce, imate ili ga nemate, ono je dobro ili nije dobro.”
Političke partije su, umjesto svakodnevnih životnih problema, u centar pažnje stavljale, uslovno kazano, visoku politiku, navodi se u analizi Helsinškog komiteta za ljudska prava. Predsjednik Srđan Dizdarević:
“Kandidati su, uglavnom, bježali u više sfere, u teze o ugroženosti sopstvenog naroda, u neke velike teme, kao što su pristup evropskim integracijama, tržišna ekonomija itd. Mnogo manje se, dakle, govorilo o svakodnevnim temama, bliskim građaninu, što je također indikator u kojoj mjeri korespondira biračko tijelo sa svojim predstavnicima u lokalnim skupštinama.”
Predizborna kampanja protekla je, uglavnom, korektno i nije bilo incidenata, ocjena je Helsinškog komiteta. Najveći udar na tu korektnost, međutim, bio je predizborni skup Srpske radikalne stranke u Bijeljini, kada je zamjenik predsjednika ove partije, sa sjedištem u Srbiji, Tomislav Nikolić održao govor prožet mržnjom, navodi Srđan Dizdarević:
“Taj govor i taj miting su imali huškački karakter i izražavali su teritorijalne pretenzije prema BiH. Ostali dio kampanje je, uglavnom, protekao mirno i može se kazati da je omogućio svim strankama da iskažu svoja opredjeljenja, da predstave svoje kandidate i programe. Ono što je druga bitna značajka je velika involviranost vjerskih lidera u kampanju, odnosno njihovo implicitno zalaganje za tri nacionalističke stranke. To je nešto što je bila posebnost ove predizborne kampanje za lokalne izbore.”
Besim Spahić, profesor Univerziteta u Sarajevu, ima ozbiljne zamjerke na još uvijek nerazvijenu političku propagandu, u kojoj se pretežno ne razvijaju vlastite nego napadaju tuđe ideje. On također zamjera da glavni akteri narednih izbora nisu pokazali zavidan politički bonton:
“Kod nas je politika postala politika radi politike. I osnovni problem, koji apsolutno ne jenjava, ko se sve bavi politikom. Dakle, bave se ljudi koji su se po 10, 15 godina školovali za različite profesije. Dakle, politikom se može sve riješiti i očito da nije cilj da politika obavlja onu svoju pravu funkciju, nego da se dočepamo funkcija, da riješimo sebi, svojim ljudima, svojoj obitelji - i to je katastrofa. Jasno je da je i nestruktuirana naša politička scena i taj sam broj partija, a već bi trebalo, recimo, da od onih početnih izbora se smanjuje broj partija i stranaka, dakle da se profiliriju neke centralne - i ljudi koji, kada ih slušate na televiziji, ne znaju šta je kultura govora, štite tzv., neki, vitalne nacionalne interese, ne znaju razliku između naroda, nacije i entiteta.”
Teška situacija u BiH izaziva kod građana sumnju u iskrene namjere kandidata:
“Nema ništa slađe od vlasti. Odbornik u selu biti veliko je, a ne biti načelnik u gradu. A dok se bore ljudi, treba da se bore.”
Posebno razočarani zbog Izbornog zakona, koji nije na vrijeme izmijenjen, su pripadnici nacionalnih manjina, jer neće birati svoje predstavnike u vlasti. Nisu zadovoljne ni bh. žene u politici, jer među 809 kandidata za načelnike opština njih su samo 32, kaže Tuzlanka Mevlida Kunosić - Vlajić:
“Žene se samo stavljaju na one pozicije gdje treba izvući deblji kraj. I te stranke koje su nominirale žene, one su nominirale žene zato što znaju da neće proći. Mislim, i ako su nominirale, to su sigurno bili oni koji su mislili da one neće dobiti tu poziciju.”
Za ove izbore je bh. dijaspora pokazala najmanje interesovanje do sada - samo 27 hiljada je prijavljenih, za razliku od prethodnih kada je taj broj iznosio oko 250 hiljada.
Građani u BiH su različitog raspoloženja pred izlazak na izbore. Primjer prvi:
“Ništa ne očekujem. Ja nisam dobio ni od jedne države, a od ove... ma ni jednu lisku što padne odozgo.”
Primjer drugi:
“Pa, na izbore treba izaći, dati glas za onoga koga smatraš da zaslužuje.”
“Izići ćemo, ja šta ćemo. Samo ako bude bolje.”
Sutra u 7 sati nastupa izborna šutnja, koja će trajati do zatvaranja glasačkih mjesta, u subotu u 19 sati.
