Dostupni linkovi

logo-print

Puna usta reforme i Bolonje


Slučaj prvi: za prvi oktobra ove godine na Univerzitetu u Sarajevu zakazana je zvanična primopredaja dužnosti na funkciji rektora. No, dva dana pred ovaj čin, iz Ureda ombudsmana Federacije BiH na adresu Vlade Kantona Sarajevo stigla je preporuka kojom se traži da Vlada poništi odluku upravnoga odbora Univerziteta o imenovanju rektora. Na tu funkciju nekoliko mjeseci ranije izabran je prof. dr. Hasan Muratović. Ombudsmani su odlučivali na osnovu zahtjeva profesorice Lamije Tanović, koja je bila jedini protukandidat Muratoviću i koja se ovoj instituciji obratila tražeći zaštitu ljudskih prava.

Pojašnjavajući što stoji u posebnom izvješću ombudsmana o kršenju ljudskog prava jednakog pristupa javnim službama, zamjenica federalnih ombudsmana Vesna Tančica navodi:

“Prije davanja preporuke ombudsmani su utvrdili činjenice i dali nalaz i zaključak u kojem su konstatirali da je odluku o izboru rektora donio upravni odbor kojem je istekao mandat; da je izborom gospodina profesora Muratovića dovedena u pitanje autonomija Univerziteta; treće, da prilikom izbora rektora nije ispoštovana u cijelosti procedura utvrđena propisima i pravilima Univerziteta."

Profesorica Lamija Tanović kaže da je ova preporuka za nju nova vijest, jer je smatrala da su sve mogućnosti iscrpljene nakon prve, julske intervencije ombudsmana prema Vladi Kantona Sarajevo:

“I u prvoj intervenciji oni su tražili - ustvari, oni su to napravili prije sjednice Vlade Kantona - da se razmotre svi argumenti koje su oni naveli u svom dopisu. Međutim, Vlada Kantona je zanemarila to što su oni napisali i napravila je sjednicu na kojoj je odlučeno kako je odlučeno.”

U Vladi Kantona Sarajevo, koja je dobila rok od sedam dana da se očituje o posljednjoj preporuci ombudsmana, su bez komentara. Zapravo, u uredu resornog ministra, Emira Turkušića, kazano nam je da se u javnost neće izlaziti dok se ne održi sjednica Vlade na kojoj će se raspravljati na ovu temu.

Akutalni rektor Sarajevskog univerziteta, Boris Tihi, koji će za dva dana predati dužnost nasljedniku, komentira nastalu situaciju:

“Što se tiče Univerziteta i Rektorata, moje mišljenje je da mi nismo povrijedili ničija ljudska prava, sva procedura je obavljena onako kako treba, po propisima, i u tom pogledu nema dileme. Oni treba sa Vladom da raščiste situaciju oko Upravnog odbora Univerziteta. Mi smo i tu čisti zbog toga što smo jednostavno dobili dopis da se postojećem upravnom odboru produžuje mandat do donošenja novog zakona o visokom obrazovanju. Mi smo tako i postupili. Jedina pravna nejasnoća može biti vezana za činjenicu da su dva člana Upravnog odbora u međuvremenu imenovani za dekane na fakultetima, ali to suštinski ne utiče na rezultat glasanja, jer je sedam članova Upravnog odbora jednoglasno izabralo profesora Muratovića. Prema tome, ja lično mislim da ombudsmani ovaj put nisu u pravu.”

Ombudsmani su, pored pravne neutemeljenosti, u svojoj preporuci da se poništi odluka o imenovanju Hasana Muratovića naveli i da je izabrani rektor bio dugogodišnji aktivist Stranke demokratske akcije i obavljao vrlo odgovorne političke i državne funkcije, po čemu je i danas prepoznatljiv.
Sukladno tomu, stav je ombudsmana, izbor prof. Muratovića u izravnoj je suprotnosti i sa načelom da Univerzitet mora moralno i intelektualno biti neovisan od svakog političkog autoriteta i ekonomske moći. Njihov stav ne dijeli aktualni rektor Univerziteta u Sarajevu, Boris Tihi:

“Konkurs je bio otvoren za sve redovne profesore u stalnom radnom odnosu na Univerzitetu u Sarajevu. Profesor Muratović ispunjava sve uslove konkursa. Njegov angažman u političkoj stranci prije njegovog prijavljivanja na konkurs ne može da utiče na ovo. On je, uostalom, i dao pismenu izjavu da će, ukoliko bude izabran za rektora, zamrznuti svoje političke funkcije i aktivnosti. To je isto dala i profesorica Tanović. Prema tome, mislim da je i tu situacija potpuno jasna.”

I dok javnost očekuje okončanje ove priče, u Banjoj Luci slučaj drugi:
Banjalučki univerzitet, koji ima profesora koliko ih ima, naprimjer, samo jedan veći fakultet u Zagrebu ili Beogradu, također nema organa upravljanja. Prije nekoliko mjeseci, točnije u aprilu, istekao je mandat rektoru i prorektorima, a Vijeću univerziteta u februaru ove godine. Nitko od odgovornih nije pokrenuo postupak izbora novih i rad Univerziteta je blokiran, upozorava dekan Pravnoga fakulteta u Banjoj Luci, Milorad Živanović:

“Mnogi od nas nisu ni svesni posledica koje proizilaze iz nelegalnosti organa. Pomislite samo da ti organi zastupaju Univerzitet u Banjoj Luci u reformi visokog obrazovanja pred međunarodnom zajednicom. Tu je i pitanje diploma i, uopšte, preduzimanje bilo kakvih pravnih radnji.”

Udruga prosvjetnih i naučnih radnika RS-a upozorava Vladu da, kako kažu, dok još nije kasno žurno imenuju rukovodstvo Univerziteta. Predsjednik Udruge, Đurađ Davidović:

“Mi se obraćamo na ovaj način i Vladi da preduzme hitne mjere. Sve relacije su po zakonu nelegalne.”

A na upozorenja prosvjetnih i naučnih radnika RS-a, ministar prosvjete Gojko Savanović odgovara:

“Univerzitet može da radi jedno određeno vrijeme i bez rektora, jer postoji, naravno, određeni kontinuitet poslova. Nije na Ministarstvu prosvjete, a nije ni na Vladi da imenuje rektora. Ovdje je sada trenutno nastao vakuum zbog toga što nije institucija savjeta donesena, jer se čekalo na okvirni zakon koji je trebao da bude u određenom vremenu donesen, a nije donesen.”

Ruke pere i Vlada RS-a. Premijer Dragan Mikerević kaže da Vlada neće intervenirati i izabrati vršitelja dužnosti rektora, jer ne želi prekršiti autonomiju Univerziteta:

“Svi fakulteti su članovi Univerziteta i oni će donijeti svoju odluku ko će biti rektor Univerziteta u Banjoj Luci. I ja mislim da treba obezbijediti autonomiju Univerziteta i to je ono što je jedino ispravno - ako želimo razmišljati o budućnosti."

A u kojoj mjeri državna vlast razmišlja o budućnosti visokoškolskog obrazovanja u BiH i kada i kako misli riješiti nastale probleme, nismo uspjeli saznati. Ministar civilnih poslova BiH, Safet Halilović, zadužen za ovu oblast, nije odgovorio na naš poziv.

Profesorica sa početka naše priče - Lamija Tanović, koja je član Europske akademije nauka i predstavnik BiH u Bolonjskoj skupini i time u tijeku sa reformama visokog obrazovanja u Europi, komentira odnos odgovornih spram jedne, kako kažu, najvažnije reforme:

“Mi smo zbilja potpisali neke dokumente kojima idemo u vrlo ozbiljnu reformu, koja bi trebala na neki način da nas uvede u taj udruženi prostor visokog obrazovanja u Evropi. Trebalo je u tom pravcu i zakon o visokom obrazovanju usvojiti. Međutim, puna su nam usta te reforme i Bolonje. Svi nešto o njoj pričamo, pravimo konferencije, zasjedamo. Međutim, kad pitate studente, a ja sam svaki dan sa studentima, oni to ne osjete.”
XS
SM
MD
LG