Dostupni linkovi

logo-print

Ne može se u Evropu na bosanski način


Uslovi za ulazak u Evropsku uniju su jednaki za sve, pa tako i za BiH - i samo od njenih vlasti zavisi kada će se pridružiti evropskoj porodici naroda, ocjena je Evropske komisije. Šef Misije Majkl Hemfris ocijenio je kako su bh. vlasti ostvarile određeni napredak, ali da kratica u procesu integracije neće biti i da svi postavljeni uslovi moraju biti ispunjeni:

“Kriteriji su uspostavljeni 1993. u Kopenhagenu. To su, prije svega, stabilnost institucija kao garancija demokratije i vladavine prava, zatim zaštita ljudskih prava i manjina, postojanje efikasne tržišne ekonomije i, na kraju, sposobnost da se ispune sve obaveze koje donosi članstvo u EU. Brzina kojom će ova zemlja ići u procesu integracije zavisi od vas, a ne od Evropske komisije ili institucija Unije. Zavisi od vaših institucija, ali i građana ove zemlje. Uočen je određeni napredak koji je Vlada BiH napravila u posljednje vrijeme u sproveđenju reformi, ali to treba i nastaviti. Riječi u ovoj fazi nisu potrebne, potrebna je akcija.”

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH, Adnan Terzić, uvjeren je da su vrata Evropske unije za BiH otvorena:

“BiH, predvođena ovim Vijećem ministara, nakon uspješne realizacije zakonodavnog okvira u skladu s preporukama iz Studije izvodljivosti, ima jasnu narednu obavezu: praktičnu i potpunu implementaciju donesenih zakona i usvojenih reformi. Uspjeh implementacije utiče i na novo približavanje Evropskoj uniji i osigurava pretpostavke za početak pregovora o stabilizaciji i pridruživanju. Istovremeno, on donosi i konkretno poboljšanje životnih uslova svih građana BiH. Za našu zemlju nije pitanje da li ćemo ući u Evropsku uniju, nego pitanje kada.”

Zamjenik ministra u Uredu za evropska pitanja Republike Slovenije, Rado Genorio, ističe da postoji samo jedan put u Evropu, ali kako to nije ovaj, bosanski:

“Morate se unutar zemlje dogovoriti sami šta hoćete. Je li zaista hoćete u Evropu, hoćete poštivati zajednička pravila igre, jer ne možeš u Evropu na bosanski način. U Evropu se ide samo na jedan način i to smo morali svi raditi, pa bili to Slovenci, Slovaci ili Estonci. Veoma veliku prepreku vidim u tome da neke stvari unutar zemlje niste još harmonizirali. Vidite, mi govorimo o integraciji, o strukturnom prilagođavanju na području unutrašnjeg tržišta. Treba prvo kod kuće to harmonizirati. Drugo, sad već imate devet ministarstava na državnoj razini - da se jačate, previše je još iluzija. A treće, to obavještavanje, informisanje javnosti o integraciji kao takvoj - na tome treba još puno raditi, jer ljudi nemaju prave predstave, građani, šta integracija jeste. Jer nema alternativnog puta. Put u Evropu je samo jedan, za sve jednak. Nema ulaska na srpski ili bosanski ili makedonski način.”

Genorio naglašava da se stručnjaci koji rade na usklađivanju domaćih sa evropskim zakonima ne mogu mijenjati sa promjenom vlasti i smjenom ministara:

“To je velika greška. To se ne smije raditi. Jer nemate, nismo ni mi imali, stručnjaka na stotine za područje evropskih integracija. To moraju biti stručni ljudi, tu nema politika šta raditi. Politika, zna se šta, odlučuje kad bude glasanje u parlamentu o nekim stvarima. Mora biti stabilnost institucija, znate. Samo Direkcija za evropsku integraciju je premalo. Ti moraš imati jake strukture, pogotovu u ključnim ministarstvima, kao što su finansije, poljoprivreda, transport, životna okolina, ministarstvo privrede. To su ključna ministarstva u pogledu integracija, pogotovo na područjima gdje imaš zajedničku politiku. Jer, nemaš ti u svim elementima zajedničku politiku. Npr. obrazovanje, kultura - nema zajedničke politike, ali to se podrazumijeva. Možeš dobiti genijalca, pa trebat će mu godinu, dvije godine da nešto nauči na području. Jer znate, evropski pravni poredak ima 100 hiljada stranica. To treba naučiti i onda na specifične prilike to implementirati.”

Stalno isticanje da je BiH specifična zemlja koja za ustav ima Dejtonski mirovni sporazum, na kojem je i nastala, specijalni koordinator Pakta stabilnosti za jugoistočnu Evropu, Erhad Busek, vidi kao pogrešan princip predstavljanja. Bh. političari moraju prestati da ističu šta je u zemlji izuzetak, te početi govoriti o normalnim stvarima ukoliko žele u EU:

“Mislim da su stalne rasprave o promjeni Dejtona besmislene.
Morate prevazići Dejton. Bolji način bi bio da ga partneri unutar granica BiH razviju i učine efektivnijim i tako naprave da ova zemlja postane jedinstvena. Što se tiče prisustva međunarodne zajednice ovdje, mogu vam reći da su svi zainteresovani da ova misija ne traje zauvijek. Ali, sve to mnogo zavisi od sposobnosti da se problemi riješe unutar zemlje. Što prije različiti dijelovi BiH počnu raditi zajedno, to će posao Ureda Visokog predstavnika prije biti završen. Mislim da interes EU i međunarodne zajednice nije da zadrži ove entitete i svi se pitaju kada će se to završiti.”

Od 1999. godine Evropska komisija uvela je novi koncept pridruživanja zemalja Zapadnog Balkana, koji je nazvala proces stabilizacije i pridruživanja, podsjeća direktor Direkcije za evropske integracije BiH, Osman Topčagić. Šta ovaj proces praktično znači, pojašnjava Topčagić:

“Poznato je da je pet država obuhvaćeno ovim procesom, kako se obično kaže - države bivše Jugoslavije minus Slovenija plus Albanija. Dakle, Albanija, BiH, Hrvatska, Makedonija i Srbija i Crna Gora. Kod predlaganja ovog procesa stabilizacije i pridruživanja Evropska komisija je imala na umu pristup koji bi se najkraće mogao sažeti kao: prvo se stabilizirajte, a onda ćemo razmotriti mogućnost vašeg pridruživanja. Time je uveden tzv. kombinirani pristup, koji podrazumijeva kombinaciju regionalnog i individualnog. Dakle, država napreduje evropskim integracijama zahvaljujući vlastitim dostignućima na unutrašnjem polju, ali isto tako se i dalje ne zanemaruje kako se data država ponaša sa svojim susjedima i kako učestvuje u različitim regionalnim inicijativama.”

Iako je BiH prva od zemalja regiona načinila korak ka EU, na tom putu pretekle su je Hrvatska i Makednija. Međutim, zemlje proširene Unije jasno su pokazale da će Bosni i Hercegovini, ali i ostalim zemljama regiona koje budu sarađivale, biti pružena svaka vrsta pomoći, kako stručna tako i finansijska, u ispunjavanju uslova potrebenih za ulazak u evropsku porodicu naroda.
XS
SM
MD
LG