Dostupni linkovi

logo-print

Očekujem 2008. godine ulazak Hrvatske u EU


Predsjednik Republike Hrvatske, Stjepan Mesić, koji je u protekla tri dana posredstvom naše internet stranice bio u online komunikaciji sa slušateljima našeg radija i posjetiteljima web site-a, odmah nakon što je okončan “Online sa Stjepanom Mesićem” (unatoč tome, pitanja za njega nam i dalje stižu) odgovorio je “u mikrofon” na još nekoliko pitanja

RSE: Hrvatska je u iščekivanju predsjedničkih izbora i početka kampanje. Promatrači ističu da zapravo pravog protukandidata nemate, te da su ovi izbori prije referendum za Mesića, ali koga biste od trojke iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), čija su imena posljednjih dana u igri – Sanader, Hebrang, Kosor – najradije imali za protivnika?

MESIĆ: Meni je teško odlučiti se koga bih htio za protivnika. Objektivno, htio bih da to bude najslabiji protivnik, a HDZ će se odlučiti za najjačeg protivnika. Međutim, građani će o tome dati svoju ocjenu.

RSE: Kalkulira se oko sredstava za kampanju. Koliko ih namjeravate potrošiti i jeste li zatvorili financijsku konstrukciju?

MESIĆ: Još nisam zatvorio financijsku konstrukciju. Tek kad dobijemo odluku Vlade o raspisivanju izbora, onda ću sastavljati konstrukciju. Ali ja mislim da će to biti otprilike isto kao i prošli izbori – nešto oko četiri miliona kuna.

RSE: U Hrvatskoj su ponovno aktualne priče o prošlosti. Tu je i novi prijedlog Kaznenog zakona o zabrani veličanja totalitarnih ideologija, fašizma, boljševizma i drugih. Ipak, čini se, kada ekonomija nije razlog za političke borbe, da prošlost dođe kao dobro sredstvo za politiziranje. Kakvo je Vaše mišljenje o tome?

MESIĆ: Ja mislim da je Drugi svjetski rat davno završio i to je činjenica. U Evropi se jednom godišnje slave dani kada je zadan konačni udarac fašizmu, kada su se Evropa i sve okupirane zemlje oslobodile tog najvećeg užasa svijeta – fašizma. Međutim, kod nas još postoje oni koji su nostalgični za prošlim vremenima – to su marginalne grupe – koji jednostavno ne razumiju da Nezavisna Država Hrvatska niti u jednoj varijanti nije mogla opstati. Zato mene čude te rasprave koje se danas vode. Ali kažem, one me samo čude, međutim one ne mogu ugroziti hrvatski put u Evropu i hrvatsku demokratizaciju.

RSE: Kada realno očekujete da bi Hrvatska mogla postati članicom Evropske unije?

MESIĆ: Ja smatram da ćemo mi do 2008. godine ostvariti sve uvjete koje Evropska unija postavlja, ali i ostvariti evropske standarde. Tako da ćemo u tom vremenu biti i prepoznati kao moguća članica. Tako da bi 2008. godine mogli ući u Evropsku uniju.

RSE: Čini se da je jedan od razloga usporavanja puta Hrvatske prema Evropskoj uniji i drugim euro-integracijama zapravo Ante Gotovina. Mnogi generali Hrvatske vojske predali su se Tribunalu, čeka ih suđenje na kojem će dokazati svoju krivicu ili nevinost za zločine za koje ih Međunarodni sud tereti, pa kada ga već službe, brojne i tajne, ne mogu naći, zar nije vojnički predati se i tako biti jednako veliki Hrvat i u ratu i miru? Kakvo je Vaše mišljenje o tome?

MESIĆ: Ja upravo mislim da ukoliko je Ante Gotovina patriot, trebao bi odgovoriti na pitanja Haškog tribunala. Time bi pomogao sebi, svojoj obitelji, a i Hrvatskoj za koju se borio. Međutim, on je i dalje nedostupan hrvatskim vlastima. Naše obavještajne službe, kao i Ministarstvo unutrašnjih poslova, ne znaju gdje je njegovo boravište. Pretpostavlja se da nije u Hrvatskoj, jer nitko ga nakon njegovog odlaska u ilegalu nije vidio. Svi tragovi koji su upućivali na to da bi on bio u Hrvatskoj, provjereni su i utvrdilo se da se radilo o lažnim dojavama. Prema tome, Hrvatska ne snosi odgovornost za njegov bijeg, niti za njegovo sakrivanje i zato ne bi smjela imati nikakve štetne posljedice, jer su se svi naši građani koji su pozvani na sud, ili kao svjedoci ili kao okrivljeni ili kao osumnjičeni ili optuženi, odazvali sudu. Tako da smatram da Hrvatska ustvari dobro surađuje s Haškim tribunalom, jer nama odgovara da se krivnja individualizira i da prestane kolektivno optuživanje.

RSE: Kako procjenjujte odnose sa susjedima? Počnimo sa Slovenijom, jedinom državom iz bivše Jugoslavije danas članicom Evropske unije i NATO saveza.

MESIĆ: Pa mi sa svojim susjedima ustvari dobro surađujemo. S Mađarskom nemamo nijedno otvoreno pitanje, suradnja na svim poljima je dobra. Sa Slovenijom surađujemo dobro, ima nekoliko otvorenih pitanja, među njima i granica na moru. Međutim, Badinterova komisija je rekla da su granice na kopnu one koje su bile između bivših republika, a nju treba samo identificirati i taj problem bi, što se kopnene granice sa Slovenijom tiče, bio riješen. A što se tiče morske granice, ona se mora dogovorom riješiti. Ako nema dogovora, onda se rješava arbitražom. Ali to pitanje ne smije opterećivati naše međusobne odnose.

Sa Bosnom i Hercegovinom nemamo graničnih problema, surađujemo sve više. Bosna i Hercegovina sve više funkcionira kao cjelovita država, s njenim institucijama mi surađujemo, naša privreda je dosta prisutna u Bosni i Hercegovini, želimo ići u nekoliko zajedničkih projekata koji se tiču infrastrukture, a koji će pomoći i Bosni i Hercegovini i nama da uspješnije budimo i pokrećemo svoju privredu.

Sa Srbijom i Crnom Gorom surađujemo sve bolje. Sa Crnom Gorom smo riješili i pitanje granice na kopnu, tako da je pitanje Prevlake riješeno. Morska granica je privremeno riješena. Do konačnog rješenja imamo jedan dogovor po kome se odvija promet i ribarenje na ulazu u Bokokotorski zaljev. Imamo jedan granični problem sa Srbijom, jer Srbija još uvijek ima vojsku na granici, s tim da nas najviše zanima Dunav, jer je dio hrvatskog teritorija i preko Dunava, s druge strane. Taj dio isto moramo sporazumno riješiti.

Mogu reći da smo uspjeli sa svim našim susjedima uspostaviti dobru suradnju, a mislim da nam je to i dobra preporuka za Evropsku uniju.

RSE: Kada biste iz osobne perspektive procjenjivali, kako živi danas prosječan građanin Hrvatske? Kakvo je viđenje s Pantovčaka, ali i iz vaših susreta s građanima po Hrvatskoj?

MESIĆ: Ako gledamo statistički, onda živimo bolje. Ali to vam je isto kao ono pitanje što tko jede – ako jedni jedu meso, a drugi zelje, prosječno bi ispalo da svi jedemo sarmu, a to jednostavno nije točno. Tako da imamo jedan sloj koji živi sjajno, jedan sloj koji se okoristio u privatizaciji, koji živi izvan evropskih relacija, i imamo veliki broj ljudi koji oskudijeva, posebno umirovljenici i oni sa malim osobnim dohodcima, sa malim plaćama. Izlaz je jedino u pokretanju privrede, u pokretanju proizvodnje i izvoza. I u tom smislu i Vlada i Parlament i svi oni koje zanima privreda, moraju nastojati da se što prije taj problem riješi.

RSE: Hvala vam najljepša, kao i za to što ste bili gost Online Radija Slobodna Evropa u protekla tri dana.

MESIĆ: Hvala lijepo i doviđenja.
  • 16x9 Image

    Mirjana Rakela

    Od 1995. godine stalni je član redakcije na RSE u Pragu, a pored tema iz Hrvatske, bavi se i širim prostorom Balkana.

Povezani članci

XS
SM
MD
LG