Dostupni linkovi

logo-print

Predsjednički izbori – prvi pravi test za Sanadera


Vladajuća Hrvatska demokratska zajednica je ovih dana opet žestoko demantirala medijske špekulacije o mogućim predsjedničkim kandidatima iz njihove stranke. Po tim špekulacijama, HDZ je napravio anketu po kojoj bi najviše uspjeha na predsjedničkim izborima imao sadašnji premijer Ivo Sanader. Međutim, Sanader u Banskim dvorima ima moć i novac, a toga se ne želi odreći za lijepi pogled i male ovlasti u uredu predsjednika na zagrebačkom Pantovčaku.

Drugi je po tim anketama aktualni potpredsjednik Vlade i Hrvatske demokratske zajednice Andrija Hebrang, koji ne odustaje od prozivanja ljudi po etničkom porijeklu. A treća bi po tim anketama bila Jadranka Kosor. Dok je bivša novinarka i sadašnja potpredsjednica Vlade svjesna da protiv Mesića nema šanse, Hebrang bi se vrlo rado prihvatio kandidature, kažu te špekulacije. U svakom slučaju HDZ-u nije lako i sada će se vidjeti kako nije ni izbliza tako snažna i konsolidirana stranka kakvom se želi prikazati, upozorava analitičar Davor Gjenero:

„Hrvatska demokratska zajednica je u gubitničkoj poziciji. Može istaknuti predsjedniku Mesiću protukandidata koji će jasno govoriti o političkom karakteru HDZ-a, dakle na primjer gospodina Hebranga koji je neskriveni tuđmanovski nacionalist, ili može ne konkurirati predsjedniku Mesiću. Stranka koja nije sposobna izbaciti predsjedničkog kandidata je neozbiljna politička stranka. Stranka koja tragično gubi na izborima za predsjednika Republike, kao što bi se dogodilo, na primjer, gospodinu Hebrangu u srazu sa predsjednikom Mesićem, politička je stranka vrlo ograničene moći i dometa.“

To će biti i prvi pravi test za Sanadera, tvrdi Gjenero:

„HDZ će prvi put na predsjedničkim izborima osjetiti ograničenost moći i dometa, te navodne reforme koje je u stranci proveo gospodin Sanader.“

Hrvatska demokratska zajednica će sa svojom kandidaturom izići u sljedećih desetak dana, kandidaturu je najavio i sadašnji predsjednik Mesić, ali uz njih ima već najavljenih kandidata za koje se unaprijed zna da neće dobiti više od par tisuća ili maksimum par posto glasova. Američki biznismen i Hrvat iz dijaspore, Boris Mikšić, želi vratiti svoj dug domovini, kako kaže. Pravaši će kao svog kandidata istaći Slavena Leticu, što po Gjenerovoj ocjeni možda pomogne pravašima kao stranci u cjelini:

„Vidimo da je ne slučajno njegova kampanja koncentrirana na Istru i granicu sa Slovenijom, kako bi u izbornoj jedinici, u kojoj Hrvatska stranka prava (HSP) do sada nije osvajala mandat, ta stranka možda digla svoj politički rejting.“

A što sa ostalim kandidatima?

„Kod drugih se, međutim, uglavnom radi o ljudima koji nemaju nikakvog, niti ozbiljnog političkog programa, niti je jasno što bi oni radili na političkoj sceni. Činjenica je samo da je očito prag za ulaženje u predsjedničku predizbornu kampanju u Hrvatskoj suviše nizak.“

Većina analitičara se slaže da je kod Mesićeve kandidature jedino pitanje hoće li pobijediti u prvom ili u drugom krugu. Što bi to značilo?

„Ako predsjednik Republike pobijedi u prvom krugu i postane plebiscitarni predsjednik, njegove stvarne ovlasti i moć unutar političkog sistema bitno bi narasle. Unatoč tome što su ovlasti predsjednika Republike vrlo ograničene, on je u dosadašnjem mandatu pokazao da može funkcionirati kao važan zaštitnik političke demokratizacije i uvjetno rečeno stup političkog sustava. Nakon reizbora, on postaje još slobodniji, jer uvijek je u političkim sustavim uobičajeno da predsjednici republika u drugim mandatima, kad se više ne moraju boriti za nekakav budući reizbor, definiraju svoju političku misiju.“
XS
SM
MD
LG