Dostupni linkovi

logo-print

Crnogorska vojska – 1100 vojnika


U analizi i ujedno Prijedlogu o formi buduće crnogorske vojske, koju je izradio general Blagoje Grahovac i koji se, prema pisanju ''Vijesti'', već nalazi na stolu crnogorskog državnog vrha, navodi se da su crnogorskoj vojsci nepotrebna oklopne jedinice, kao i artiljerija velikih kalibara, a imala bi samo jednu Jedinicu lakih sistema protivvazdušne odbrane. Ratna mornarica bi bila potpuno rasformirana, a umjesto nje bila bi osnovana Obalska straža integrisana u sistem obezbijeđenja granice Ministarstva Unutrašnjih Poslova Crne Gore. Grahovac, takođe, predlaže uključenje Crne Gore u Partnerstvo za mir, ali kako je navedeno samo u sadržaje koji imaju humanitarni karakter i karakter podrške, bez angažovanja crnogorske vojske u borbenim sastavima NATO-a. Crna Gora može finansirati najviše hiljadusto profesionalnih vojnika i neće graditi vojsku za vojne izazove, rizike i prijetnje, kao što su: agresija i oružani sukobi, navodi se u dijelu analize. Crna Gora treba da gradi vojsku za ne vojne izazove, kao što su: terorizam, organizovani kriminal, prirodne i vještački izazvane nepogode i katastrofe i oružana pobuna ograničenog obima, kao oblik izazova vojnog karaktera. Grahovac smatra da bi izdvajanje za vojsku iznosilo 2-2,5% bruto nacionalnog dohotka, pri čemu se, prema evropskim standardima, zahtijeva i njegovo svođenje na 2%. U načelnom proračunu troškove za jednog vojnika navodi se da bi njegova minimalna mjesečna plata iznosila šeststotina eura, a maksimalna hiljaduosamsto, dok bi doprinosi iznosili oko osamsto eura mjesečno. Od sistema protivvazdušne odbrane treba ostaviti samo Sistem osmatranja integrisanih sa Kontrolom letjenja i jednu Jedinicu lakih sistema protivvazdušne odbrane. Borbena avijacija je nepotrebna, a treba zadržati četiri do šest višenamjenskih helikoptera za prevoj ljudstva, dva borbena i četiri laka helikoptera opšte namjene. Grahovac zaključuje da opšta vojna obaveza, kroz služenje vojnog roka, predstavlja beskorisno trošenje novca koje samo uvećava militantno stanje duha i usporava razvoj civilnog društva. Zbog toga bi u što kraćem roku trebalo napustiti sadašnji model, ocjenjuje Grahovac. On je naglasio da sistem koji predlaže može funkcionisati autonomno u okrivu nezavisne države, kao dio zajedničkog sistema odbrane za Srbijom i drugim državama u regionu, jer ih Crna Gora sve smatra prijateljskim državama. Komentarišući polazne osnove za planiranje vojske u Crnoj Gori, načelnik Uprave za odbranu Crne Gore Borislav Lalević kaže da je ekonomski faktor najvažniji za formiranje vojske u Crnoj Gori, pokazujući da su koncept i analiza generala Grahovca prihvatljivi kao osnova za dalje razmatranje, prema procjeni Lalevića, glavni prijelazni period u sistemu odbrane Crne Gore bi mogao da bude između 2007. i 2008. godine, što ne znači da se sa pripremama ne može početi odmah:

''Normalno da u svemu tome igra i politički momenat odlučujuću ulogu, tako da će se Crna Gora sigurno opredijeliti za jedan koncept koji će u svakom slučaju biti produktivan. Sadašnja Ustavna povelja, u sadašnjoj konstalaciji, daje daleko šire mogućnosti da Crna Gora već sada koncipira i da sada opredjeljujuće utiče na koncipiranje drugog odbranbenog sistema prvenstveno na svom području. Crna Gora sada ne koristi te kapacitete. Čini mi se da nekako Crna Gora ne koristi taj svoj potencijal da sama opredjeljuje i da sama odlučuje koji će to biti koncept odbrane na njenom području. Crna Gora, ponavljam, mora da koristi svoje i zakonske i ostale mogućnosti da već sada isplanira i da sada planira onaj sistem koji njoj odgovara. I sada''.

Prijedlog savjetnika crnogorskog parlamenta Blagoja Grahovca koji predviđa buduću crnogorsku vojsku naišao je na oprečne reakcije u Crnoj Gori. Dok dio opozicije negoduje, civilni sektor uglavnom pozitivno ocjenjuje predloženi koncept.

Crna Gora je predugo bila ratničko društvo što je uzrok velikih gubitaka koje je pretrpjela. Sada je vrijeme da se bavimo drugim stvarima, rekao je Boris Raonić, koordinator regionalne mreže ''Prigovor za mir za Crnu Goru'', pozitivno ocjenjujući prijedlog savjetnika predsjednika crnogorskog parlamenta generala Blagoja Grahovca, koji predviđa da buduća crnogorska vojska bude sastavljena od hiljadusto vojnika profesionalaca, bez regruta i rezervista, oklopnih jedinica, artiljerije velikih kalibara, aviona i Ratne mornarice. Raonić, ipak , dodaje da je prethodno neophodno ispuniti određene preduslove:

''Ono što prije toga treba da riješimo, znači govori se buduća crnogorska vojska. Mislim da to pitanje još nije riješeno da li će Crna Gora biti nezavisna, jer ovo je pitanje trenutno sada u nadležnosti SCG-a, a ne vidim ni jedan jasan potez koji obećava crnogorsku nezavisnost, pa i u okviru čitavog tog projekta riješavanje same vojske u toj novoj državi. Pitanje na koje treba prije toga odgovoriti je koliko uticaja trenutno ima ovakav neki prijedlog, imajući u vidu da je gospodin Grahovac sa pozicije savjetnika došao sa pozicije savjetnika nekog ko ima mnogo veći uticaj na dešavanja u čitavom ovom regionu, gospodina Marovića, došao je na poziciju gospodina Krivokapića koji baš nema taj neki veliki uticaj''.

Ovaj prijedlog vidim kao razmišljanje u pravcu uvažavanja činjenice da, bez obzira što se nalazimo u sastavu državne zajednice, Crna Gora ipak predstavlja osoben prostor i da vojne strukture treba razvijati tako da odgovaraju podneblju kom pripadaju, smatra Aleksandar Zaković, jedan od koautora Publikacije o reformi vojske, prigovoru savjesti i civilnom služenju vojnog roka i istraživač kršenja ljudskih prava u Crnoj Gori:

''Crna Gora je naš mali prostor. Mene se čini da razvija dosta dobre odnose sa okruženjem i mislim da nam ne prijete bilo kakve teritorijalne pretenzije, iako ima onih političara koji bi se rado s tim hvalili i mislim da nema potrebe bilo kakav militantni duh više gajiti u Crnoj Gori, već zaista stvoriti onaj minimalni servis koji je potreban da garantuje neku našu bezbijednost i uopšte da bude dio nekog globalnog sistema, prije svega, u borbi protiv terorizma. To ocjenjujem kao vid ekonomičnosti i racionalnijeg pristupa ovoj problematici''.

Dio opozicije negativno ocjenjuje prijedlog generala Grahovca. Dragan Braunović, funkcioner Socijalističke narodne partije i nekadašnji načelnik Crnogorske uprave za odbranu, ocijenjuje da nesporne unutrašnje demokratske promjene, kao i promjene s aspetka međunarodnih integracija, zahtijevaju značajne promjene i u sistemu odbrane. Mi smatramo da je za potpuno definisanje programa reformi sistema odbrane, neophodno usvajanje strategije odbrane bez daljih odlaganja. Potom i usvajanje novih zakona koji regulišu ovu oblast, zatim, usvajanje Vojne doktrine Srbije i Crne Gore i obezbijeđivanje finansijskih sredstava za sprovođenje reformi, rekao je Braunović:

''U Socijalističkoj narodnoj partiji osnovni je cilj program reformi izgradnje vojske koja će biti u stanju da se suoči sa izazovima terorističkih i drugih oblika ugrožavanja bezbijednosti državne zajednice, ali koja će bit, takođe, sposobna da učestvuje u aktivnostima programa Partnerstva za mir, mirovnim i humanitarnim misijama međunarodne zajednice. U tom pravcu je najbitnije da se reforme vojske i ostalih snaga odbrane moraju odvijati u skladu sa zadacima definisanim Ustavnom poveljom iza koje stoji Evropska unija i preuzetim međunarodnim obavezama od Evropske unije. Tu podrazumijevamo, prije svega, na modernizaciju vojske koja će podrazumijevati izgradnju brojčano manjih tehnično opremljenih, mobilnijih i borbeno efikasnijih snaga''.
XS
SM
MD
LG