Dostupni linkovi

logo-print

Kako izigrati konstitutivnost?


Ustavni sud BiH, temeljom odluke Visokoga predstavnika, prije četiri godine donio je odluku kojom je potvrđeno da Bošnjaci, Srbi i Hrvati svoja prava konstitutivnih naroda moraju ostvarivati ne samo u institucijama države nego i u oba bh. entiteta, odnosno na prostoru cijele države. Odluka je samo djelomice realizirana. Predsjednik Helsinškog komiteta za ljudska prava BiH, Srđan Dizdarević:

“Na osnovu samo dva podatka - da se u BiH u okviru procesa povratka vratilo svega 20 posto onih koje svrstavamo u grupu manjinskih povrataka; na osnovu podatka da u opštinskim, gradskim i kantonalnim administracijama i javnim preduzećima radi između 95 i 99 posto pripadnika većinske nacije - jasno je da u BiH nisu zaživjeli amandmani o konstitutivnosti, niti je zaživjela ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda. Sada se otvara pitanje drugih problema vezanih za ustavna rješenja, pitanje građanina, koji je apsolutno marginalizovan u odnosu na etnicizirani ustav.”

Mnoge strukture vlasti ostale su izvan aktivnosti provođenja odluke o konstitutivnosti naroda, pojašnjava predsjednik Srpskog građanskog vijeća -Pokret za ravnopravnost BiH, Mirko Pejanović, navodeći samo dio:

“Sva uprava u opštinama je pretežno jednonacionalna - i to je ostalo izvan. Tu su, također, i javna preduzeća, javni fondovi, upravni odbori.”

Poseban problem u primjeni odluke o konstitutivnosti nastao je i u Domu naroda Federacije BiH, gdje i nakon gotovo dvije godine od izbora nije konstituiran klub zastupnika iz srpskog naroda. U federalnom parlamentu, inače, još nisu ni usvojeni amandmani na entitetski ustav o konstitutivnosti naroda. Što su razlozi, govori zastupnik Avdo Hebib:

“Oni nisu usvojeni jer su nametnuti, nisu usvojeni jer nema elemenata za njihovu realizaciju.”

U mnogim dijelovima BiH još uvijek preovladava politička volja koja se temelji na dominaciji jedne od tri nacionalne grupacije, tvrde naši sugovornici. Predsjednik Hrvatskog narodnog vijeća BiH, fra Luka Markešić, kao ilustraciju i najveći problem navodi povratak ljudi:

“Nema konstitutivnosti naroda bez ostvarenja povratka, niti ima povratka bez provođenja konstitutivnosti. Postoje odgovornosti provođenja, odnosno neprovođenja povratka iz Dejtonskog sporazuma. Po mom mišljenju su sljedeći: nije bilo političke volje koja bi provodila povratak prognanika, ili točnije rečeno, ta je vlast bila podijeljena u tri nacionalne partije, tako da je bila tropartijsko nacionalistička. Svaka je od njih vodila, zapravo, vlastitu politiku spriječavanja povratka ili ostanka prognanika, često na tuđem vlasništvu i u tuđoj kući - protivno svakom pravu i moralu.”

Za fra Luku Markešića, nositelj odgovornosti je i narod, jer je većina državu BiH smatrala samo prolaznom činjenicom, kao i međunarodna zajednica koja se vezala više za vlast koja je opstruirala povratak, nego za same povratnike i njihove interese.

Iako se čini neprimjerenim povezivati konstitutivnost naroda sa problemima ostvarivanja prava na rad, član rukovodstva Asocijacije neovisnih intelektualaca Krug 99, Vlatko Doleček, navodi:

“Postoji itekakva negativna korelacija između broja uposlenih i procenta tzv. manjinskog stanovništva. Posebno je to izraženo u javnim ustanovama. Kao ilustraciju navest ću samo dva slučaja: u 16 ministarstava Vlade RS-a od ukupnog broja zaposlenih samo 4,35 posto su Bošnjaci, dok Hrvata ima 0,83 posto. To su podaci iz maja mjeseca 2004. godine. Navest ću primjer opština Drvar, Glamoč i Grahovo, koje ulaze u red opština u kojima se vratio relativno veliki broj građana srpske nacionalnosti. Međutim, u Grahovu posao je dobilo 6 posto od predratnog broja zaposlenih. Slična je situacija i u Drvaru.”

Član rukovodstva Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca, Kasim Trnka, smatra da bi efikasnim uklanjanjem do sada zapaženih nedostataka bio ubrzan proces povratak izbjeglica i raseljenih osoba i povećalo ostvarivanje ljudskih sloboda i prava. A jedini efikasni put je nadogradnja dejtonskog ustava, o čemu sve češće priča i Evropska unija:

“U svih ovih četiri ili pet godina koliko Evropska unija daje ocjenu stanja u BiH, ona je konzistentna u ovome svom stavu da međusobno povezuje tri ključna procesa. To znači: proces provođenja odluke o konstitutivnosti, ostvarivanje standarda u pogledu ljudskih prava i demokratije i potrebu nadogradnje dejtonskog modela ustavnog uređenja BiH. Čini se da se polako u BiH stiče jedna kritična masa koja će pomoći da se ovaj problem definitivno stavi na dnevni red Parlamentarne skupštine, ali bez ostvarivanja i dosljednog provođenja odluke o konstitutivnosti naroda teško možemo govoriti da će biti produktivna diskusija o ustvanim promjenama.”

Da li su političke stranke u BiH spremne napraviti iskorak, pitali smo dopredsjednika Federacije BiH, Desnicu Radivojevića:

“Postoji dosta stvari oko kojih bi se mogao postići konsenzus sva tri naroda, samo na tom treba dosta raditi i kroz nevladin sektor i kroz običnog građanina stvarati što veću kritičnu masu ljudi koji razmišljaju pozitivno. A onaj dio oko čega se ne možemo složiti, vjerujem da će to u narednom periodu... Do ulaska u Evropsku uniju sigurno da ćemo imati moderan ustav, jednu modernu funkcionalnu BiH.”

Nevladin sektor, točnije četiri organizacije u BiH – Srpsko građansko vijeće, Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca, Hrvatsko narodno vijeće, te Asocijacija neovisnih intelektualaca Krug 99, imaju konkretnije prijedloge.
Za početak, predlaže se stvaranje programa o provođenju amandmana o konstitutivnosti u svim strukturama državne uprave, kao i javnim ustanovama i poduzećima.

Predsjednik Srpskog građanskog vijeća BiH, Mirko Pejanović: “Na temelju ovih programa, tokom određenog vremena, postigla bi se multietnička struktura državne uprave kroz razmjernu zastupljenost naroda. Drugo bi bilo usvojiti programe opštinskih vijeća i opštinskih načelnika o primjeni principa ravnopravne zastupljenosti naroda u opštinskoj upravi i komunalnim, javnim preudzećima i ustanovama. Imate opština u koje su se vratili povratnici - na hiljade, a nemati ni 0,1 posto njih ni u jednoj instituciji javne vlasti. I to o oba entiteta. A hoćemo multietničko društvo, hoćemo reintegraciju, hoćemo u Evropsku uniju.”

Od ustavnih povjerenstava i sudova u entitetima traži se da parlamente redovito informiraju o stanju provođenja amandmana o konstitutivnosti naroda. Najavljeno je i pokretanje inicijative prema Uredu Visokoga predavnika o formiranju posebnog povjerenstva koje bi pratilo primjenu ustavnih amandmana o konstitutivnosti i predlagalo mjere za jačanje odgovornosti nositelja vlasti u osiguranju multietničkog sastava državne uprave i organa vlasti u BiH.
XS
SM
MD
LG