Dostupni linkovi

logo-print

Al Kaidin godišnji budžet – pola milijarde dolara


Teroristička mreža Al Kaida danas za finansiranje koristi svoje vlastite firme i akcije u svjetskim kompanijama koje se ne nalaze samo u BiH, nego i u susjednim državama regiona, pokazala su posljednja istraživanja Međunarodnog instituta za Balkan i Bliski Istok.

BiH je za djelovanje Al Kaide pogodna koliko i sve druge zemlje kriznog područja jugoistoka Evrope, ističe analitičar za Bliski istok, Zijad Bećirović, i naglašava da ova teroristička mreža za svoje finansiranje, nakon 11. septembra 2001. godine, više ne koristi humanitarne organizacije:

“Al Kaida ima svoje akcije i u hrvatskim firmama i u firmama u Srbiji, u Crnoj Gori, tako da apsolutno BiH nije nikakvo posebno područje u odnosu na druge susjedne države. Cijeli region je velika potencijalna opasnost da se može upotrijebiti za djelovanje - od regrutiranja, finansiranja, samog tranzitnog područja za njihove članove, tako da sve te države moraju biti jednako u oprezu i mislim da BiH u tom slučaju nije niti u boljoj niti u slabijoj poziciji nego što su to Srbija i Crna Gora, Hrvatska, Makedonija itd., koje su na isti način interesantne za tu terorističku mrežu.

Također, Al Kaida koristi svoje vlastite kompanije čak i u Evropi, na ime nemuslimana. Ne smijemo zaboraviti da je njen godišnji budžet upravo u ovoj godini pola milijarde dolara. Vrlo je teško uočiti te firme. To je po cijelom svijetu. Recimo, imate u Francuskoj najuglednije advokate, radili su za njih, a Francuzi su. To je sad sofisticirana metoda, tako da više ih ne vidite ni sa bradom, ni sa muslimanskim imenom, ni muslimane, nego angažuju druge ljude.”

Ovako sofisticirane metode mreže sve je teže otkriti, a njihovi najveći pomagači su mafijaško - kriminalne strukture širom svijeta, naglašava Bećirović, i dodaje da su krizna područja uvijek najpogodnije tlo za njihovo djelovanje:

“Pomiješani su i politika i biznis i religija, boja, droga, apsolutno sve. To dokazuje činjenica da je povezana sa južnoameričkim kartelima, kokainskim kartelima, da je na Kavkazu povezana sa kriminalnim grupama, mada se to vrlo često povezuje i sa određenim političkim ciljevima. Međutim, mi moramo shvatiti da se tu, prije svega, radi o ekonomskim interesima, o profitima i na kraju tek dolaze politički ciljevi. Sve ovo govori da je cilj da se što više destabiliziraju pojedina područja, kao što smo imali slučaj napada u školi u Beslanu - da bi bilo više prostora za mafijaško-kriminalne strukture, da bi im se stvorio ambijent gdje oni mogu djelovati apsolutno bez kontrole.”

U BiH do sada nisu primjećene sumnjive transakcije novca koje bi se dovele u vezu sa terorističkim organizacijama. Glasnogovornik Poreske uprave RS-a, Ljilja Forca, kaže:

“Ovlašteni službenici Poreske uprave RS-a prilikom kontrola kod poreskih obveznika nisu utvrdili sumnjive novčane transakcije koje bi mogle poslužiti za eventualno finasiranje rada bilo koje terorističke organizacije. Uprava, u okviru svojih redovnih aktivnosti, znači vrši kontrolu kod poreskih obveznika, između ostalog prati i novčane transakcije - to je u okviru njene nadležnosti. Prema tome, u svakim kontrolama postoji mogućnost otkrivanja i takvih radnji, sumnjivih novčanih transakcija.”

Na listi UN-a među finansijerima mreže našlo se i sedam humanitarnih organizacija i dva pojedinca iz BiH. Sve te organizacije su zatvorene, računi blokirani, ali nijedan slučaj još uvijek nije procesuiran. U medijama se špekuliše da specijalni odjel Suda BiH, koji vodi tužilac Džon Mekner, vodi istrage protiv pojedinih firmi i banaka u zemlji čiji su vlasnici strani državljani. Zvanične potvrde, međutim, nema.

Određene humanitarne organizacije i pojedinci koji se dovode u vezu sa mrežom Al Kaida nalaze se pod nadzorom Ministarstva sigurnosti BiH, kaže zamjenik ministra, Dragan Mektić:

“Imaju određene operativne podatke. Određene humanitarne organizacije se nalaze pod nadzorom i kontrolom, kao i pojedinci određeni, koji se mogu dovesti na bilo koji način u vezu. Konkretne operativne podatke ja ne mogu sad iznositi, ali ima, ima.”

Mektić, međutim, naglašava da u BiH ne postoje terorističke ćelije spremne da izvedu neke akcije.

Nakon nedavnog terorističkog napada u školi u Sjevernoj Osetiji, koji je šokirao svijet, BiH još jednom se našla na stranicama ruske, a potom i zapadne štampe. List “Moskovki kosmolec” objavio je da se među ubijenim teroristima, koji se povezuju sa napadom u Beslanu, nalazi i jedan bh. državljanin. Zvanična Moskva je to demantovala. Proteklih godina zabilježano je, međutim, da su bh. građani učestvovali u ratu u Čečeniji, iz kojeg se nikada nisu vratili, kaže ataše za štampu ruske ambasade u BiH, Aleksandar Konanihin:

“Najmanje dva čovjeka bila su ubijena u Čečeniji tokom 200. godine i, ja mislim, jedan tokom 2001. godine. Koliko mi znamo, to ide kroz neke radikalne islamske organizacije, možda grupe nekih vehabija. U svakom slučaju, islamski radikali su umiješani u to. Što se tiče puta, oni idu prvo za Tursku, nakon toga za Gruziju i tamo prelaze granicu Rusije.”

Prije nego što uspostavi jedinstvenu kontrolu nad kretanjem novca u zemlji, BiH mora se pozabaviti značajnim propustima iz prošlosti - prije svega, izvršiti reviziju dokumenata i državljanstava koja su izdavana tokom rata stranim državljanima, a za to je u BiH potrebna politička volja, mišljenja je zamjenik ministra sigurnosti BiH, Dragan Mektić. Eksperti upozoravaju da se BiH što prije mora riješiti ratne prošlosti i tako sa sebe skinuti etiketu potencijalnog skrovišta Al Kaidinih terorista.
XS
SM
MD
LG