Dostupni linkovi

logo-print

Svi smo mi Romi


Bosna i Hercegovina se nalazi na dnu ljestvice privrednog razvoja u Evropi. Samo stopa nezaposlenosti iznosi oko 45 posto, a troškovi života iz mjeseca u mjesec su veći. Za potrošačku korpu, primjerice, građani Federacije mjesečno moraju izdvojiti preko 1000 maraka, a prosječne plate su dva puta manje. Prema podacima Zavoda za statitiku RS-a, plate su za oko 100 KM manje nego na području Federacije BiH, ali su cijene na malo identične u oba bh. entiteta.

Statistički podaci pokazuju kako su najveći izdaci kod domaćinstava koja imaju školsku djecu. Samo za početak školske godine, roditelji za knjige i školski pribor moraju izdvojiti preko stotinu maraka. Kako i od čega izdvajaju novac za školsku godinu, odgovaraju roditelji djece koja školu pohađaju u Sarajevu:

“To nije dobro, pogotovo za ljude koji žive ovdje u Sarajevu, inače u BiH, gdje je nerazvijena privreda, gdje fabrike ne rade. To je preskupo - za polazak djece ove školske godine.”

“Udžbenici se moraju kupiti, šta ću.”

“Ne može mu sto maraka biti za školski pribor, za udžbenike - ni u kom slučaju. Samo može više.”

“Dosad smo potrošili 200 maraka, još nismo ni pola kupili. Znači, tu je najmanje oko 500 maraka - s obućom, odjećom i udžbenicima, sveskama, kompletnim školskim priborom.”

“Prilično su skupi udžbenici svi. Ko ima više djece, teško će da kupi. Ako kupi udžbenike, ne može odjeću, obuću i tako. Teško je, teško se živi.”

Federalni Zavod za statistiku proveo je anketu o mjerenju životnog standarda, odnosno mjesečnim i godišnjim izdacima obrazovanja po domaćinstvu. Govori direktor Zavoda, Derviš Đurđević:

“Za Federaciju BiH ovi troškovi iznose 1020,90 konvertibilnih maraka godišnje, ili 85 maraka mjesečno, a prosječni godišnji troškovi obrazovanja po osobi, odnosno po djetetu, misli se na školsko dijete od prvog razreda osnovne škole do četvrtog razreda srednje škole iznose 675,72 marke, ili 56,30 maraka mjesečno.”

Predsjednik Sindikata Federacije BiH, Edhem Biber, kaže da ako bi se potrošačka korpa računala prema međunarodnim standardima, u BiH socijalnu pomoć trebalo bi oko 80 posto porodica.

“Svakako se mora staviti tu, pored prehrane, i stanovanje, odijevanje, obrazovanje, kultura i higijena. To su stvari koje zaista moramo uvrstiti u te minimalne cijene, u tu potrošačku korpu. I to sve zajedno čini potrošačku korpu. Prema minimalnim cijenama, s kojim smo mi pošli u našim analizama, u Federaciji BiH minimalna potrošačka korpa se kreće, zavisno od kantona, od 950 maraka do 1040 maraka. Znači, to je minimalna potrošačka korpa za četveročlanu porodicu.”

I dok zaposleni u BIH jedva sastavljaju kraj s krajem, oni koji nemaju posao preživljavaju proseći na ulici. Iako neki s podozrenjem gledaju na ovakav način zarade, riječ je o vrlo unosnom poslu. A da je tako pokazuje i primjer iz Banje Luke, na čijim ulicama građani romske populacije od sugrađana izmame oko 20 eura dnevno. Predstavnik banjalučkog centra za socijalni rad, Boško Pejašinović:

“Ono što Centar može da uradi jeste da tim licima da pomoć. Ali je veliko pitanje da li ti ljudi prose iz obijesa, iz navika, ili su stvarno gladni. Znači, domicilno stanovništvo, ja vjerujem da se zanačajan broj njih nalazi u težoj situaciji, ne prosi.. Ja lično bih mogao da potvrdim da postoji nekakva ozbiljna spremnost svih faktora da se sjedne i to pitanje sažvaće i riješi.”

Šta o prosjačenju misle građani Banje Luke?

“Ma šta će nam smetati. Neka ih. Samo nek rade, nek uživaju, nek se bore.”

“Dođe običnom čovjeku da prosi, kako nema para, kakava je besparica, a kamoli Ciganin da ne prosi, tako da mislim da ne treba to spriječiti. Nek ljudi prose, šta će. Ne može se drugačije, vjerovatno.”

“Pa, Romi smo mi svi u suštini.”

Prema posljednjim statističkim podacima, stepen siromaštva u BiH je u odnosu na evropske zemlje oko 20 posto, a ekonomski stručnjaci tvrde kako su entitetske vlasti malo učinile na poboljšanju socijalnog statusa građana.
XS
SM
MD
LG