Dostupni linkovi

logo-print

BiH - država entiteta ili regija?


RSE: Nedavno je gospodin Sulejman Tihić, predsedavajući Predsedništva Bosne i Hercegovine i predsednik Stranke demokratske akcije, izjavio da će pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine pokrenuti inicijativu da se razmotri ustavnost naziva oba bosanskohercegovačka entiteta. Gospodine Džaferoviću, zbog čega vaša stranka smatra da treba promeniti sadašnje nazive entiteta?

DŽAFEROVIĆ: Ustavom Bosne i Hercegovine i ustavima oba bosanskohercegovačka entiteta propisano je da su konstitutivni narodi, Bošnjaci, Srbi i Hrvati, ravnopravni na svakom dijelu države Bosne i Hercegovine tako da je suprotno principu ravnopravnosti da jedan od entiteta u svom nazivu ima ime samo jednog konstitutivnog naroda. Zbog toga je naziv Republika Srpska diskriminirajući i treba ga promijeniti. Što se tiče naziva Federacija Bosne i Hercegovine, on je neprikladan. Neprimjereno je za državu Bosnu i Hercegovinu da u njoj postoji entitet koji se zove Federacija Bosne i Hercegovine.

TRIFKOVIĆ: Ja smatram da se osporavanjem naziva entiteta ponovo pokušava napraviti uzburkana i nemirnu rijeka u Bosni i Hercegovini. Ne razumijem zašto nekome smetaju imena entiteta. Princip ravnopravnosti se ne garantuje imenima. Uostalom nazivi entiteta su odredjeni Dejtonskim sporazumom i oni ne mogu biti diskriminirajući niti neprikladni.

DŽAFEROVIĆ: Ako nazivi entiteta ne mogu smetati, onda ja iz toga izvlačim zaključak da gospodja Trifković nema ništa protiv toga da ih izmijenimo. Tačno je da u Dejtonskom mirovnom sporazumu, odnosno u Ustavu Bosna i Hercegovine, piše da se Bosna i Hercegovina sastoji od dva entiteta - Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, ali je tačno i to da su sastavni dio tog ustava evropska konvencija o osnovnim ljudskim pravima i slobodama i svi drugi medjunarodni pravni akti kojima se garantiraju individualna i kolektivna ljudska prava. A ti akti su nadredjeni Ustavu Bosne i Hercegovine. Dakle, nema dileme - nemoguće je tvrditi da su Bošnjaci i Hrvati ravnopravni u Republici Srpskoj, ako se taj entitet označava imenom samo jednog naroda. Želio bih da reagiram na konstataciju gospodje Trifković da se inicijativom za promjenu naziva entiteta bespotrebno uzburkava politička scena u Bosni i Hercegovini. Ne, to nam uopće nije cilj. Mi nastupamo vrlo principijelno vodeći računa o ravnopravnosti sva tri naroda. Podsjetio bih vas da je naša stranka, odnosno njen predsjednik Sulejma Tihić, podnio Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine inicijativu u kojoj se traži da se ispita upotreba simbola i obiželjja u oba entieta. Mi smatramo da su postojeća obilježja Republike Srpske, zastava, grb i himna, diskriminirajuća u odnosu na Bošnjake i Hrvate, kao i da su obilježja u Federaciji diskriminirajuća u odnosu na Srbe koji žive u tom entitetu.

TRIFKOVIĆ: Ne osporavam nikome pravo na inicijative, ali ću sigurno biti posljednja koja će prihvatiti tu vrstu inicijativa koje pokreće Stranka demokratske akcije. Reći da ime Republika Srpska nekog ugrožava nema nikakve osnove. Jer, Bošnjaci i Hrvati su potpuno ravnopravni u Republici Srpskoj. Stranka demokratske akcije stalno podgrijava to pitanje. Umjesto da se bavimo onim što suštinski donosi bolji život, mi se svodimo na to da po zanimanju budemo Srbi, Hrvati i Bošnjaci, što nije dobro ni za koga.

RSE: Gospodjo Trifković, vaša stranka je najavila da će pokrenuti pitanje upotrebe imena Bošnjak, kao i naziva bosanski jezik. Šta vi vidite u tome sporno?

DŽAFEROVIĆ: Naziv naroda i jezika je vjerovatno upotrebljen sa aspiracijom da se pokaže da Bosna i Hercegovina pripada samo Bosnjacima. Bošnjaci su tako, kao jedan od naroda u Bosni i Hercegovini, negirali, da tako kažem, da u toj istoj Bosni i Hercegovini žive i Srbi i Hrvati i neki drugi koje, na žalost, zovemo ostali, a oni su punopravni gradjani.

DŽAFEROVIĆ: Mislim da nema potrebe da se komentarišu ove tvrdnje. Samo ću reći da je ime Bošnjaci historijsko ime našeg naroda i da bosanski jezik ima svoje historijsko utemeljenje. Mislim da se Partija demokratskog progresa ponaša po principu napad je najbolja obrana. Na kraju krajeva, u Ustavu Bosne i Hercegovine i u ustavima oba bosanskohercegovačka entiteta zapisano je da su konstitutivni narodi Bošnjaci, Srbi i Hrvati, a pominje se i bosanski jezik. A što se tiče tvrdnje da ime Republika Srpsjka ne ugrožava Bošnjake i Hrvate, podsjetio bih gospodju Trifković na odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine kojom se poništava prefiks srpski u nazivima gradova u Republici Srpskoj i nalaže Narodnoj skupštini Republike Srpske da to izmijeni.

TRIFKOVIĆ: Gospodin Džaferović se poziva na Ustav i njegove odredbe samo onda kada mu to odgovara, a u drugim prilikama ga kritikuje. Ustav treba da služi svima i svi treba da ga branimo, jer je to Ustav naše zemlje, bez obzira na način na koji je on donesen. A kad ga budemo mijenjali u tome moraju učestovati sva tri konstitutivna naroda, a ne samo jedan. I Ustav, kao što je to i Dejtonski sporazum čiji je Ustav dio, mora biti izraz kompromisa jer je kompromis neophodan za život u Bosni i Hercegovini. Vidim da Stranci demokratske akcije u mnogo čemu smeta sve ono što počine slovom "s", kako se to zna reći u Republici Srpskoj, a kamo li ono što je označeno pridjevom srpski. Htjela bih da podsjetim gospodina Dzaferovića da je srpski narod konstitutivni narod u Bosni i Hercegovini i da su naši korijeni su ovdje.

DŽAFEROVIĆ: To nije tačno. Nemamo mi ništa protiv srpskog naroda, ni protiv naziva srpski, mi samo zahtijevamo da se osigura ravnopravnost sva tri bosanskohercegovačka naroda, ponavljam, i Srba i Bošnjaka i Hrvata, kao i ostalih, na cijeloj teritoriji države Bosna i Hercegovina. Pomenuo sam već da je naš predsjednik Sulejman Tihić podnio zahtjev Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine da se, kad su u pitanju obilježja, osigura ravnopravnost bošnjačkom i hrvatskom narodu u Republici Srpskoj i srpskom narodu u Federaciji Bosne i Hercegovine. Jer, kao što simboli Republike Srpske diskriminiraju bošnjacki i hrvatski narod, tako isto i simboli Federacije diskriminiraju srpski narod. Kako se onda može reći da smo mi protov svega što je srpsko?

TRIFKOVIĆ: Simboli se i u jednom i u drugom entitetu koriste već duže vremena i mi ne vidimo razlog za njihovu promjenu. Bilo bi dobro da se oni koji kritikuju neravnopravnost naroda potrudili da tu ravnopravnost obezbijede u svom entitetu. Srbi su u Federaciji Bosne i Hercegovine samo zapisani kao konstitutivan narod u nametnutim amandmanima Visokog predstavnika, a suštinski to ni slučajno nije realizovano, dok se u Republici Srpskoj - od Narodne skupštine do vlade i predsjedničkog kabineta - princip ravnopranosti suštinski provodi.

DŽAFEROVIĆ: Koliko su Bošnjaci i Hrvati ravnopravni u Republici Srpskoj najbolje govore obilježja tog entiteta. Mogu li grb Nemanjića i himna "Bože pravde" biti simboli bošnjačkog i hrvatskog naroda? Naravno da ne mogu.

RSE: Koliko znam, Srpska demokratska stranka, najjača partija u Republici Srpskoj, najavila da će dovesti u pitanje postojanje Bosne i Hercegovine, ako bude dovedena u pitanje Republika Srpska. Kako vi na to gledate, gospodjo Trifković?

TRIFKOVIĆ: Ja to ne bih željela da komentarišem, jer nisam ovlašćena da zastupam stavove Srpske demokratske stranke. Medjutim, sigurno je da bi tako nešto napravilo velike probleme u Bosni i Hercegovini i Partija demokratskog progresa nikad ne bi prihvatila promjenu naziva entiteta, odnosno potpunu unitarizaciju i centralizaciju Bosne i Hercegovine za šta se zalaže Stranka demokratske akcije. Bosna i Hercegovina pripada svima, a ne samo Bosnjacima.

DŽAFEROVIĆ: Prije svega, Bosnu i Hercegovinu kao državu više niko ne može dovesti u pitanje, jer su njena nezavisnost, medjunarodni legitimitet i teritorijalni integritet garantirani domaćim i medjunarodnim aktima. Inače, naša inicijativa nema nikakve veze sa navodnom unitarizacijom Bosna i Hercegovina. Stranka demokratske akcije ne zagovara unitarnu, već normalnu Bosnu i Hercegovinu koja će biti funkcionalna i efikasna. Naravno, uz puno poštivanje principa ravnopravnosti svih konstitutivnih naroda i svih njenih gradjana. Molim vas lijepo, da li je normalno da, recimo, gradjani Trebinja idu u Banjaluku, a gradjani Cazina i Bihaća u Sarajevo da carine robu? Zar ne bi bilo normalnije da gradjani Cazina i Bihaća taj posao obave u Banjaluci, a gradjani Trebinja u Mostaru? Tako ćemo ljudima ove zemlje život učiniti lakšim i jednostavnijim.

TRIFKOVIĆ: Partija demokratskog progresa je podržala nastojanja da na nivo države budu prenesena sva ona ovlašćenja Republike Srpske koja će pomoći da Bosna i Hercegovina postane, kako to kaže gospodin Džaferović, normalna država. Ali ta normalna Bosna i Hercegovina mora biti uredjena po mjeri sva tri naroda i mora biti jednako komotna za sve njihove pripadnike.

RSE: Da li je u Republici Srpskoj tako veliki otpor prema promeni imena entiteta zbog toga što se smatra da bi to bio prvi korak ka njihovom ukidanju?

TRIFKOVIĆ: Ne samo da bi to bio prvi korak ka ukidanju entiteta, nego bi to značilo i njihovo ukidanje.

DŽAFEROVIĆ: Postojeća organizacija Bosne i Hercegovine, koja je uspostavljena Dejtonskim mirovnim sporazumom, zapravo je posljedica etničkog čišćenja i genocida i ne može se na toj strukturi graditi budućnost ove zemlje. Osim toga, ta organizacija je nefunkcionalna i neekonomična. Stav je naše stranke da Bosna i Hercegovina treba da bude organizirana po principu multietničkih regija, jer je to multietnička država. Po popisu stanovništva iz 1991. godine to je bila tigrova koža, multietnička država na svakom pedlju svog teritorija. Zbog toga Bosnu i Hercegovinu treba organizirati kao državu multietničkih regija kojih će biti više više od tri i koje će biti formirane na geografskom, ekonomskom i komunikacijskom principu, sa ingerencijama centralnih organa i lokalnom samoupravom na nivou regija kao što je to praksa u modernim evropskim državama. Tvrdnja da se na taj način zagovara unitarna država pada onog trenutka kada se kaže da će ta država imati Dom naroda i institucije koje će garantirati kako kolektivna, tako i individualna ljudska prava.

RSE: Gospodjo Trifković, kako vi gledate na ovu ideju da Bosna i Hercegovina bude organizovana na principu multietničkih regija?

TRIFKOVIĆ: Ja to mogu posmatrati samo kao želju ili inicijativu, kako god hoćete, Stranke demokratske akcije i kao uredjenje po mjeri te stranke, ali nikako kao organizaciju države koja će u punoj mjeri postovati princip konstitutivnosti i ravnopravnosti svih njenih naroda. U ovom trenutku sigurno nije vrijeme za takve promjene, niti do njih može doći bez saglasnosti sva tri konstitutivna naroda. Malo me je iznenadilo, da vam iskreno kažem, što je gospodin Džaferović rekao da je ova Bosna i Hercegovina nastala kao plod etničkog čišćenja. Ovo što Stranka Demokratske akcije sada predlaže vjerovatno je neka vrsta pokušaja vraćanja na nekadašnje stanje u Bosni i Hercegovini. Niko od mene ne bi bio srećniji da možemo živjeti u Bosni i Hercegovini u kakvoj smo nekad živjeli. Imam za to i lične razloge, ali, na žalost, to je nemoguće.

RSE: I na kraju, da li smatrate da je postojanje entiteta, koji su ustanovljeni Dejtonskim sporazumom, garancija ravnopravnosti naroda koji žive u Bosni i Hercegovini?

TRIFKOVIĆ: Ja smatram da današnje uredjenje Bosne i Hercegovine i njen ustav koji kaže da Bosnu i Hercegovinu sačinjavaju dva ravnopravna entiteta pružaju dovoljno garancija za sva tri konstitutivna naroda. Ako budemo u to dirali i udovoljavati pripadnicima samo jednog ili samo dva naroda, ostavljajući treći po strani, bojim se da ćemo se vratiti mnogo koraka unazad umjesto da se bavimo ozbiljnijim poslovima, kao što je, recimo, ispunjavanje standarda za ulazak u Evropsku uniju.

DŽAFEROVIĆ: Rekao sam već da mi buduću Bosnu i Hercegovinu vidimo kao državu multietničkih regija. Smatramo da je takva organizacija ne samo najbolji način za ostvarivanje kolektivnih i individualnih ljudskih prava, nego i da je to i najfunkcionalniji i najekonomičniji vid organiziranja države Bosne i Hercegovine.
XS
SM
MD
LG