Dostupni linkovi

logo-print

Vijećnica i dalje očekuje pomoć


25. avgusta 1992. godine bombardovana je sarajevska Vijećnica. Granatirana je dva dana, a slika Nacionalne biblioteke, koja je danima gorjela, obišla je cijeli svijet. Od 3 miliona naslova, koliko je imala Biblioteka, većina je uništena, kaže direktor Nacionalne i univerzitetske biblioteke, Enes Kujundžić:

“Dosadašnja saznanja o tome su da je otprilike samo 10 posto spašeno, a da je oko 90 posto sadržaja ove biblioteke uništeno. I to je, možda, najveći gubitak koji je pretrpjela jedna zemlja u dokumentarnom naslijeđu u modernoj historiji.”

Obnova Vijećnice započeta je poslije rata pomoću austrijske vlade, a kasnije i Evropske komisije. Međutim, niti nakon 12 godina nije obnovljena - zbog nedovoljnog angažmana domaćih vlasti, kaže Kujundžić:

“Proces obnove dosta sporo teče i glavni teret u njenoj obnovi bi trebalo da ponese bh. vlada, koja bi trebala da u obnovi, nakon mostarskog mosta, stavi Vijećnicu kao jedan od svojih prioriteta. Ta obnova podrazumijeva ne samo obnovu arhitektonskog spomenika nego i obnovu sadržaja i edukaciju ljudi koji će raditi u toj biblioteci.”

Tome u prilog ide i činjenica da je budžet za Nacionalnu biblioteku smanjen za 50 posto:

“Ona se trenutno finansira iz sredstava Ministarstva za kulturu i sport Federacije BiH, a djelimično iz sredstava Ministarstva za kulturu i sport Kantona Sarajevo. Ono što se desilo 19. maja jeste da je federalna vlada objavila jednu odluku, po kojoj za ovu institituciju, a i druge institucije kulture BiH, budžet je smanjen za oko 50 posto, što nas jako brine. I mi zaista ne znamo kako ćemo dočekati kraj ove i početak iduće godine. Treba podsjetiti da je i u tzv. privremenom finansiranju ova biblioteka ostala uskraćena za finansiranje prvih pet mjeseci.”

No, knjiški fond koji je trenutno smješten u prostorijama bivše kasarne polako se obnavlja. Najveći doprinos u tome imaju strani donatori, kaže Bedita Islamović, iz odjela za odnose s javnošću:

“Tu bih npr. izdvojila donaciju austrijske ambasadorice Svorin Hant, koja je pokrenula akciju u Austriji tokom 95. Njena donacija knjiga je već bila neka odskočna daska za nas. Također, imamo vrlo vrijedne donacije knjiga iz Sjedinjenih Država, iz njemačkih biblioteka, kao i od domaćeg izdavaštva. Također, imali smo jako puno malih, sitnih donacija, koje predstavljaju recimo tri, četiri ili pedeset knjiga. Zapravo to i jesu najvrijednije donacije, jer su u kategoriji bosniaka, odnosno knjige iz Bosne, o Bosni, ili bosanskih književnika. Što se tiče trenutnog stanja u Nacionalnoj biblioteci BiH, operiramo sa brojkom od oko 500 hiljada naslova.”

Direktor Kujundžić napominje da Vijećnica, uz malo volje, može postati i prava moderna elektronska biblioteka:

“Današnja digitalna tehnologija omogućila bi ustvari veoma brzo kreiranje jedne bosanske digitalne biblioteke, koja bi dragocjene rukopise, dragocjene primjerke knjiga, starih i rijetki, dragocjenu građu, u digitalnoj formi ponudila bh. građanima, ali isto tako i svima onima koji su zainteresirani za kulturnu i svaku drugu historiju BiH.”

Vijećnica iduće godine obilježava 60 godina postojanja, a uposlenici se nadaju da će ovaj jubilej dočekati u svojim prostorijama.
XS
SM
MD
LG