Dostupni linkovi

logo-print

Šta stane u potrošačku korpu?


Podaci entitetskih zavoda za statistiku o cijenama i platama svakog mjeseca pokazuju kako se u BiH nešto više zarađuje, a hrana i sve drugo gotovo jednako košta svakog mjeseca. Statistika i životna realnost ne podudaraju se u novčaniku i potrošačkoj korpi prosječnog stanovnika BiH:

“Šta u nju stane? U nju dosta nešto može stati, ali zavisi od džepa - koliko možeš platiti. Šta mogu sa svojom penzijom?”

“Osnovne stvari. Ishrana, za pranje i tako te stvari.”

“Otprilike, onaj prosjek 500 maraka. To je to.”

“Bogami, sve je skupo. Na osnovu primanja, penzija i plata, vrlo je skupo sve. A, eto, žive ljudi opet. Nekako se snalaze, preturaju dan za dan.”

BiH još je među prvim na listi siromašnih zemalja Evrope, kažu eksperti koji su radili na izradi državne razvojne strategije. Zlatko Hurtić:

“Stepen siromaštva u našoj zemlji je, u odnosu na evropske zemlje, jako visok i, kao što javnost zna, negdje oko 20 posto, s tim što je u RS-u oko 25 posto, a u Federaciji oko 16 posto. Ali ono što nas posebno zabrinjava jeste činjenica da je prosječna plata u Federaciji BiH tek nešto iznad cijene koštanja potrošačke korpe, dok je u RS-u ona čak ispod cijene koštanja potrošačke korpe. A visina penzija u Federaciji BiH je nešto iznad linije siromaštva, dok je prosječna penzija u RS-u čak ispod linije siromaštva.”

U RS-u svi su pokazatelji koji odražavaju socijalno stanje lošiji nego u Federaciji. Prosječna je neto plata, primjera radi, u Federaciji u junu bila 537 konvertibilnih maraka, a u RS-u 427 maraka. U RS-u potrošačku korpu i ne računaju, nego indekse cijena, pa je teško utvrditi koliko je potrebno za život mjesečno jedne četveročlane porodice u konvertibilnim markama. U Federaciji je potrošačka korpa u junu, kaže statistika, iznosila 437 maraka. U Sinikatu BiH tvrde da je to mnogo, mnogo više. Predsjednik Edhem Biber:

“Entitetski zavodi za statistiku u ovu potrošačku korpu uvrstili su samo jednu grupu prehrambenih proizvoda koji su potrebni za četevročlanu porodicu. Međutim, ako poštujemo međunarodne standarde kad je u pitanju određivanje potrošačke korpe, ovdje nedostaju jako bitne stvari, kao što su npr. cijena stanovanja, zatim cijena prijevoza, nema cijene higijene, obrazovanja, kulture i odijevanja. Znači, to su sve elementi na osnovu kojih se po međunarodnim standardima pravi potrošačka korpa. I ako se uzmu najminimalnije cijene svih ovih segmenata, potrošačka korpa u Federaciji BiH iznosi 1044 marke, što je daleko, daleko više nago što se prikazuje kao zvanična potrošačka korpa.”

Ako bi se potrošačka korpa računala prema međunarodnim standardima, kako i navode u Sindikatu, zvanično bi se potvrdilo da u BiH socijalnu pomoć treba čak 80 posto porodica. Zlatko Hurtić:

“Naša zemlja na socijalne transfere odvaja negdje oko 16 posto bruto društvenog proizvoda. Međutim, najveći dio upravo ide na penzije, ide na boračko-invalidsku zaštitu, dok veoma mali dio, čak negdje oko 2 posto, ide na zadovoljavanje ostalih kategorija koje, također, nisu male. Recimo, invalid stopostotni, ali ne po osnovu rata nego po osnovu rođenja, ima daleko, daleko manju brigu nego, recimo, ko je tu invalidnost, nažalost, stekao u toku ratnih operacija.”

Entitetske su vlasti malo učinile na poboljšanju socijalnog statusa građana. Stoga je državnom razvojnom strategijom predviđeno stvaranje adekvatnijeg sistema socijalne zaštite narednih godina. Taj bi sistem, uz ostalo, predviđao formiranje fonda solidarnosti, koji bi osigurao da socijalna izdvajanja budu izjednačenija u cijeloj zemlji.
XS
SM
MD
LG