Zbog brojnih pritužbi građana na administrativne poteškoće koje se tiču procesa registracije birača, ombudsmeni BiH proveli su istragu o kršenju ljudskih prava i ustanovili da je proceduru registracije neophodno pojednostaviti ili organizovati na drugi način. Ombudsmen Mariofil Ljubić:
“S obzirom da se registriranje birača u BiH zasniva na osobnoj i dragovoljnoj aktivnosti samih birača, za očekivati je da jedan broj građana jednostavno neće da izvrši tu svoju dužnost i obvezu. Također, poseban i najvažniji problem je registracija osoba koji se registriraju za glasovanje putem pošte. Oni su dužni, uz registraciju, dostaviti i propisani dokaz o državljanstvu i dokaz o prebivalištu. S obzirom da se u najčešćem slučaju radi o prognanima, koji su domove u BiH napustili u ratnim okolnostima, koji borave na velikim udaljenostima od BiH ili njenih diplomatsko - konzularnih predstavništava, ove osobe nisu u mogućnosti uvijek osigurati propisanu dokumentaciju kojom dokazuju svoje državljanstvo, državljanstvo BiH i svoje prebivalište, te stoga propuštaju svoju mogućnost registriranja. Također, pritužbe građana koji se registriraju za glasovanje putem pošte, odnosno činjenica da je zakonom i drugim propsima postavljena obaveza ovih osoba, koje su već bile registrirane da glasuju, znači već bile registrirane, da se moraju za ponovne izbore ponovno registrirati. To je jedna administrativna prepreka koja jednostavno ljude odvraća.”
Stoga su ombudsmeni državnom parlamentu dali slijedeće preporuke:
“Da razmotre mogućnost dugoročne izmjene Izbornog zakona, izbornog sustava, kako bi se isključio proces aktivnog registriranja birača kao prethodni uvjet ostvarivanja biračkog prava. Jer ako neko navršava 18 godina, o tome se vode evidencije,valjda. Jednostvano, državni organi u mjestu u kojem on ima prebivalište mogu tog građanina uvesti i u birački popis.”
Osim biračkog prava građana, ombudsmeni su se bavili i pitanjem primjene člana 143. Zakona o radu. Naime, građani su uložili pritužbe na neprihvatljivu dužinu trajanja postupka utvrđivanja prava građana na otpremnine, a time i njihovih isplata. Time su u najvećoj mjeri povrijeđena prava povratnika, kaže ombudsmen Vitomir Popović:
“Primjera radi, navešću da se sada pred nadležnim komisijama u RS-u nalazi negdje oko 80 hiljada zahtjeva ranijih radnika, koji su ostvarili pravo sticanja svojstva radnika na čekanju ili pravo na otpremninu nakon isteka ovog perioda od 6 mjeseci, i preko 50 hiljada u Federaciji BiH, ali da je do današnjeg dana riješen mali ili neznatan broj tih predmeta. Ombudsmeni su stali na stanovište da se nepostupanjem ili neprimjenom navedenih odredaba člana 143. Zakona o radu Federacije BiH i člana 152. Zakona o radu RS-a krše ne samo ti zakoni nego i Evropska konvencija i i Pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, ali i čitav niz drugih međunarodnih principa, kao što je princip rada i pravičnosti, i da ovakva nepostupanja ili, bolje rečeno, kršenja navedenih zakona najviše pogađaju povratnike koji bi po ovim zakonima trebali da ostvare pravo u mjestima gdje su se nalazili do 31. 12. 1991. godine.”
Entitetskim vladama su preporučene izmjene zakona:
“Kojima bi se na jedan dosta jasniji i precizniji način regulisala ova pitanja, ali i omogućilo svima onima koji polažu mogućnost na ostvarivanje ovih prava da ta prava i ostvare."
Ombudsmeni trenutno rade na utvrđivanju da li je došlo do povrede ljudskih prava kada su u pitanju zakoni o isplati unutarnjeg duga u entitetima. Podsjećamo, u RS-u zakon je usvojen, a u Federaciji, zbog negodovanja starih deviznih štediša zbog predloženih rješenja, usvajanje zakona odloženo je do septembra. Ombudsmen Safet Pašić:
“U pregledu oba zakona u entitetima su na različite načine prišli kad je riječ o strukturi obaveza koje su oni definirali kao javni dug; i dalje, na različite načine i visinu limita do kojih će se po pojedinim pozicijama u strukturi ovih obaveza moći isplaćivati i da bi ostalo otprilike, kako smo mi mogli shvatiti, u ovom momentu sve preko tih limita bilo otpis tih potraživanja, što bi bio jedan drastičan način - ali nećemo da prejudiciramo - što bi moglo dovesti do jedne povrede ljudskih prava na drastičniji način.”
Ombudsmenima BiH, kako kaže Pašić, tek predstoji temeljito istraživanje ovog pitanja.
“S obzirom da se registriranje birača u BiH zasniva na osobnoj i dragovoljnoj aktivnosti samih birača, za očekivati je da jedan broj građana jednostavno neće da izvrši tu svoju dužnost i obvezu. Također, poseban i najvažniji problem je registracija osoba koji se registriraju za glasovanje putem pošte. Oni su dužni, uz registraciju, dostaviti i propisani dokaz o državljanstvu i dokaz o prebivalištu. S obzirom da se u najčešćem slučaju radi o prognanima, koji su domove u BiH napustili u ratnim okolnostima, koji borave na velikim udaljenostima od BiH ili njenih diplomatsko - konzularnih predstavništava, ove osobe nisu u mogućnosti uvijek osigurati propisanu dokumentaciju kojom dokazuju svoje državljanstvo, državljanstvo BiH i svoje prebivalište, te stoga propuštaju svoju mogućnost registriranja. Također, pritužbe građana koji se registriraju za glasovanje putem pošte, odnosno činjenica da je zakonom i drugim propsima postavljena obaveza ovih osoba, koje su već bile registrirane da glasuju, znači već bile registrirane, da se moraju za ponovne izbore ponovno registrirati. To je jedna administrativna prepreka koja jednostavno ljude odvraća.”
Stoga su ombudsmeni državnom parlamentu dali slijedeće preporuke:
“Da razmotre mogućnost dugoročne izmjene Izbornog zakona, izbornog sustava, kako bi se isključio proces aktivnog registriranja birača kao prethodni uvjet ostvarivanja biračkog prava. Jer ako neko navršava 18 godina, o tome se vode evidencije,valjda. Jednostvano, državni organi u mjestu u kojem on ima prebivalište mogu tog građanina uvesti i u birački popis.”
Osim biračkog prava građana, ombudsmeni su se bavili i pitanjem primjene člana 143. Zakona o radu. Naime, građani su uložili pritužbe na neprihvatljivu dužinu trajanja postupka utvrđivanja prava građana na otpremnine, a time i njihovih isplata. Time su u najvećoj mjeri povrijeđena prava povratnika, kaže ombudsmen Vitomir Popović:
“Primjera radi, navešću da se sada pred nadležnim komisijama u RS-u nalazi negdje oko 80 hiljada zahtjeva ranijih radnika, koji su ostvarili pravo sticanja svojstva radnika na čekanju ili pravo na otpremninu nakon isteka ovog perioda od 6 mjeseci, i preko 50 hiljada u Federaciji BiH, ali da je do današnjeg dana riješen mali ili neznatan broj tih predmeta. Ombudsmeni su stali na stanovište da se nepostupanjem ili neprimjenom navedenih odredaba člana 143. Zakona o radu Federacije BiH i člana 152. Zakona o radu RS-a krše ne samo ti zakoni nego i Evropska konvencija i i Pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, ali i čitav niz drugih međunarodnih principa, kao što je princip rada i pravičnosti, i da ovakva nepostupanja ili, bolje rečeno, kršenja navedenih zakona najviše pogađaju povratnike koji bi po ovim zakonima trebali da ostvare pravo u mjestima gdje su se nalazili do 31. 12. 1991. godine.”
Entitetskim vladama su preporučene izmjene zakona:
“Kojima bi se na jedan dosta jasniji i precizniji način regulisala ova pitanja, ali i omogućilo svima onima koji polažu mogućnost na ostvarivanje ovih prava da ta prava i ostvare."
Ombudsmeni trenutno rade na utvrđivanju da li je došlo do povrede ljudskih prava kada su u pitanju zakoni o isplati unutarnjeg duga u entitetima. Podsjećamo, u RS-u zakon je usvojen, a u Federaciji, zbog negodovanja starih deviznih štediša zbog predloženih rješenja, usvajanje zakona odloženo je do septembra. Ombudsmen Safet Pašić:
“U pregledu oba zakona u entitetima su na različite načine prišli kad je riječ o strukturi obaveza koje su oni definirali kao javni dug; i dalje, na različite načine i visinu limita do kojih će se po pojedinim pozicijama u strukturi ovih obaveza moći isplaćivati i da bi ostalo otprilike, kako smo mi mogli shvatiti, u ovom momentu sve preko tih limita bilo otpis tih potraživanja, što bi bio jedan drastičan način - ali nećemo da prejudiciramo - što bi moglo dovesti do jedne povrede ljudskih prava na drastičniji način.”
Ombudsmenima BiH, kako kaže Pašić, tek predstoji temeljito istraživanje ovog pitanja.
