Dostupni linkovi

logo-print

Beograd štiti, Podgorica želi da ugasi vojno pravosuđe


Ustavna povelja je jasna u dijelu koji se odnosi na prenos nadležnosti vojnih sudova i tužilaštava na civilne pravosudne organe i tu ne postoji alternativa, niti mogućnost da se djelimično prenesu nadležnosti, kako je to najavio zamjenik srpskog ministra pravde Branislav Bjelica, saopštio je za naš radio načelnik Uprave za odbranu Crne Gore Borislav Lalević. Lalević smatra da Srbija koja je učestvovala u izradi Ustavne povelje može isključivo da iskaže negodovanje u vezi sa rješenjem o prenosu nadležnosti vojnog na civilno pravosuđe u Ustavnoj povelji, ali ne i da ga mijenja.

“Samim činom, samim ovim iskazom, on bi mijenjao Ustavnu povelju, što znači da se već mijenja Ustavna povelja. Ustavna povelja decidno kaže da se moraju vojna pravobranilaštva, vojni sudovi i ostalo prenijeti nadležnost sa njih na redovne sudove. Ne mogu ni ja, ni gospodin Bjelica, niti iko drugi da to mijenja, sem da mijenjamo Ustavnu povelju. Mijenjati Ustavnu povelju znači ući u novu proceduru. Ne možemo prenijeti nadležnost, sem onako kako je već utvrđeno. Da li Srbija u tom dijelu planira ili u tom dijelu ima neku inicijativu da se to uradi to je već drugo pitanje. To je druga stvar. To odudara od onog redovnog postupka koji je već utvrđen. Čujem često u tom dijelu “dati šira ovlašćenja”. Ne možemo dati šira ovlašćenja nikome, sem onih ovlašćenja koja su utvrđena Ustavnom poveljom”.

Pored ovoga Lalević kaže da je neprijatno iznenađen sa pojedinim aktivnostima samog Ministarstva odbrane državne zajednice, kojima se u najvećem dijelu ne poštuju odredbe Ustavne povelje.

“Niti kada je u pitanju organizacija Ministarstva odbrane, a niti kada je u pitanju usklađivanje nadležnosti u skladu sa Ustavnom poveljom, Uredbom o Savjetu ministara i Zakonom o primjeni Ustavne povelje. To su tri segmenta koja su veoma značajna za utvrđivanje nadležnosti Ministarstva odbrane na nivou zajednične države. U tom dijelu stvarno ne vidim ovakvu konstataciju ovog zamjenika ministra Srbije, sem vjerovatno želje ili inicijative koju bi mogla Srbija da preuzme, ali ne u skladu sa Ustavnom poveljom, nego u skladu, više bih to sveo na planu želja”.

U Socijaldemokratskoj partiji, koja je bila predlagač usvojenog Zakona o ukidanju vojnih sudova i tužilaštava na teritoriji Crne Gore, smatraju da Srbija može zadržati vojno pravosuđe, ali isključivo uokrivu svog pravnog sistema. Potpredsjednik SDP-a Miodrag Iličković.

“Ustavna povelja se može mijenjati samo u saglasnost sva tri parlamenta, znači i crnogorskog parlamenta, u kojem je većina protiv takvog riješenja, potpuno prirodno, zato što je ovdje izglasan takav zakon. Srbija će, takođe, ako bude insistirala, imati problema zato što neće poštovati član 66 Ustavne povelje, u kojem, takođe, stoji da se vojna tužilaštva, pravobranilaštva i vojni sudovi da se njihova nadležnost prenosi na države članice i da prestaje njihovo važenje”.

Iličković je demantovao pisanje beogradskog “Blic”-a da u Crnoj Gori nije počela primjena o ukidanju vojnih sudova i tužilaštava na teritoriji Crne Gore, napominjući da je taj zakon objavljen u Službenom listu od 2. avgusta ove godine. Iličković je negativno ocijenio reakcije srpskog Ministarstva pravde na usvajanje tog zakona u Crnoj Gori.

“Ono što brine to su reakcije Ministarstva pravde nakon izglasavanja ovakvog zakona u Skupštini Crne Gore. Moglo bi se reći da, kada odlučujemo samo o sebi, o svojim pravima, to se potpuno pogrešno tumači kao ugrožavanje srpskih interesa, o čemu nema ni pomena”.
XS
SM
MD
LG