Dostupni linkovi

logo-print

Donacije ulijevaju povjerenje povratnicima


Bilateralnim ugovorima o socijalnom osiguranju između BiH i drugih zemalja u svijetu, građanima se osigurava zdravstvena zaštita i zdravstveno osiguranje, penziono-invalidsko osiguranje, te osiguranje u slučaju nesreće na poslu i bolesti, te nezaposlenosti.

Pomoćnik ministra za civilne poslove u Vijeću ministara, Damir Dizdarević, objašnjava s kim BiH ima takve ugovore, s kojim zemljama su pregovori u toku i šta ti sporazumi ljudima garantuju:

DIZDAREVIĆ: Do danas je BiH zaključila sljedeće bilateralne ugovore, odnosno sporazume o socijalnom osiguranju: sa Republikom Hrvatskom, koji je stupio na snagu 2001. godine; zatim sa Republikom Austrijom, koji je stupio na snagu također 2001. godine (s Austrijom postoji i dogovor, odnosno protokol o naknadi troškova putem plaćanja paušalnih iznosa, koji je stupio na snagu 2003. godine); zatim, tu je bilateralni sporazum bih sa Saveznom Republikom Jugoslavijom, sada Srbijom i Crnom Gorom (SCG), koji je stupio na snagu 1. januara 2004. godine (sa SCG zaključen je i administrativni sporazum za sprovođenje ovog sporazuma, koji je potpisan 20. aprila ove godine) i postoji još jedan sporazum koji je zaključen, a to je sporazum o socijalnom osiguranju BiH sa Republikom Turskom, koji će stupiti na snagu 1. septembra ove godine. Dakle, do sada imamo četiri zaključena i ratifikovana bilateralna sporazuma BiH s navedenim državama.

RSE: S kojim državama BiH trenutno vodi pregovore za zaključenje ovih sporazuma, odnosno ugovora?

DIZDAREVIĆ: Sada su u toku pregovori sa Švicarskom Konfederacijom. Sporazum je parafiran od strane obje delegacije i kada švicarska strana okonča proceduru usvajanja ovog sporazuma pred svojim organima, onda se može očekivati njegovo potpisivanje. Dalje, vode se pregovori sa Kraljevinom Belgijom. Sporazum je parafiran, a nastavak pregovora o zaključenju administrativnog aranžmana o sprovođenju ovog sporazuma predviđen je u prvoj polovini 2005. godine. Tu su još i pregovori sa Kraljevinom Holandijom. Veći dio ovog sporazuma i administrativni sporazum o sprovođenju sporazuma o socijalnom osiguranju je usuglašen i slijedi nastavak pregovor u novembru 2004. godine. Vode se pregovori i sa Republikom Makedonijom. Taj sporazum je parafiran, kao i administrativni sporazum, u aprilu 2004. godine, a sada predstoji postupak ratifikacije u obje ove države, da bi on stupio na snagu. Također se vode pregovori i sa Republikom Slovenijom. U toku 2003. i 2004. godine održana su tri kruga pregovora. Zadnji krug pregovora bio je između 5. i 7. jula ove godine. Dio sporazuma je usuglašen i pregovori su teški. Moj lični utisak je da slovenačka strana, s obzirom na velik broj naših građana na radu i u izbjeglištvu u Republici Sloveniji, ne pokazuje baš neku posebnu zainteresovanost da se ovaj sporazum što prije zaključi. Zatim smo više puta kontaktirali Luksemburg, Švedsku i Kanadu i predložili termine za početak pregovora, međutim ovi termini nisu prihvaćeni, zbog navodne zauzetosti nadležnih organa ovih država. Međutim, mi ćemo i dalje insistirati na započinjanju ovih pregovora, pa ćemo vidjeti kakva je njihova zainteresovanost i utvrditi dinamiku daljih pregovora.

RSE: Postoji li plan s kojim zemljama BiH također želi postići ove sporazume?

DIZDAREVIĆ: Početak pregovora za zaključenje ovih sporazuma Ministarstvo civilnih poslova planira još sa Kraljevinom Danskom, Kraljevinom Norveškom, Austrijom i još s nekim državama, ako pozitivno odgovore da su zainteresovane za zaključenje ove vrste ugovora, odnosno sporazuma. Tako da pokušamo, bar sa onim državama u kojima se nalazi najveći broj naših ljudi, izbjeglica i raseljenih lica, kroz zaključenje ovih sporazuma, riješiti njihov status u oblasti zdravstva, penziono-invalidske i socijalne zaštite, zaposlenosti i tako dalje. Ja bih da naglasim da inače u svim ovim pregovorima koji su sada spomenuti, dakle i u onim pregovorima koji su završeni i gdje su potpisani sporazumi – spomenuo sam četiri sporazuma koji su već na snazi – delegaciju BiH čine delegacije koje su sastavljene od predstavnika državnih ministarstava i predstavnika entitetskih nadležnih organa koji se bave problematikom odnosno oblašću penziono-invalidskog osiguranja, zdravstvenog osiguranja, socijalne zaštite, odnosno zapošljavanja. Tako da delegaciju BiH čine dva predstavnika Ministarstva civilnih poslova, jedan predstavnik Ministarstva vanjskih poslova, jedan predstavnik Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, jedan ili dva, zavisno od situacije, predstavnika Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite iz Republike Srpske (RS), zatim dva predstavnika Federalnog zavoda za penziono-invalidsko osiguranje, jedan predstavnik Federalnog fonda zdravstvenog osiguranja, jedan ili dva predstavnika Fonda zdravstvenog osiguranja RS-a i jedan predstavnik Fonda penziono-invalidskog osiguranja iz RS-a. Dakle, to je obično jedna velika delegacija ispred države BiH, koja obično broji deset predstavnika iz raznih oblasti, koji pokrivaju ovu vrstu poslova. To su najčešće stručna lica koja obavljaju ove poslove u entitetima i na državnom nivou.

RSE: Ipak je najvažnije pitanje – šta se osigurava ovim sporazumima, odnosno koja se prava građanima garantuju?

DIZDAREVIĆ: Mi možemo govoriti načelno, međutim najbolje bi možda bilo uzeti kao primjer ove sporazume koji su potpisani, i stupili su na snagu, sa Saveznom Republikom Jugoslavijom (odnosno sa SCG) i Hrvatskom. Da krenemo ukratko od toga šta reguliše sporazum između BiH i SCG. Najčešće ti sporazumi imaju dvije vrste odredbi, jedne su opšte odredbe, a druge posebne. Ove opšte odredbe govore o jednakom tretmanu, to jest da su prilikom primjene pravnih propisa jedne države ugovornice državljani druge države ugovornice izjednačeni s njenim državljanima. Drugo, najčešći problem koji se javlja kod bosanskohercegovačkih građana je problem penzija i nekih novčanih naknada, dakle ovi sporazumi osiguravaju građanima da se te naknade i penzije ostvaruju prema propisima jedne države ugovornice i da se isplaćuju korisnicima sa prebivalištem odnosno stalnim boravkom u drugoj državi ugovornici. Dakle, to je jedna od najčešćih odredbi koje stoje u tim sporazumima. Zatim da se obaveza osiguranja određuje prema pravnim propisima one države ugovornice u kojoj lice radi odnosno obavlja neku djelatnost. Dakle, to bi bilo ono što se na opšti način reguliše ovim ugovorom. One posebne odredbe u ovim ugovorima, odnosno sporazumima, to su odredbe koje se odnose na sljedeće oblasti: bolest i materinstvo, zatim starost, invalidnost i smrt, među ovim stvarima obuhvaćena je i penzija, zatim povrede na radu i profesionalne bolesti i pitanje nezaposlenosti. Opet kažem, najčešće pitanje postavlja se oko penzija. U sporazumu između SCG i BiH, u Članu 16, utvrđeno je sabiranje penzijskog staža: ako je prema propisima jedne države ugovornice sticanje, očuvanje ili ponovno priznavanje prava na davanje uslovljeno navršavanjem penzijskog staža, onda nosilac te države ugovornice uzima u obzir, ako je potrebno, i penzioni staž navršen prema pripisima druge države ugovornice, kao da je navršen prema njegovim propisima, naravno pod uslovom da se ti periodi ne podudaraju. Dakle, princip je sabiranja penzionog staža. Ovaj princip važi za sve sporazume koje mi potpisujemo, dakle i sa SR Jugoslavijom (odnosno SCG) i sa Hrvatskom. Zatim, ovi sporazumi utvrđuju, kad su u pitanju penzije, i način srazmjernog dijela davanja odnosno isplate penzija. Kod ovakve vrste sporazuma posebno je važno odrediti efikasnost sprovođenja ovog sporazuma, da povezivanje nosilaca obje države odnosno organa za vezu bude jednostavno i brzo. U BiH ti organi veze su entitetski Zavodi za zdravstveno osiguranje, Zavodi za penziono-invalidsko osiguranje i Zavodi za zapošljavanje. Dakle, oni su entitetski, i kad građani imaju problema, trebaju se obratiti za rješavanje problema entitetskim organima. A u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) su uključena i kantonalna Ministarstva za socijalnu zaštitu, a u Republici Srpskoj Fond za dječju zaštitu. Dakle, to je situacija sa sporazumom o socijalnom osiguranju zaključenom između BiH i SCG. Naravno da se često javljaju ovi problemi i kad su u pitanju bosanskohercegovački građani u Hrvatskoj. Rekao sam već da je sporazum s Hrvatskom stupio na snagu 2001. godine. Inače se svi ovi sporazumi objavljuju u Službenim glasnicima BiH kao međunarodni ugovori. Sporazum sa Hrvatskom je objavljen u broju 39 od 2001. godine. Dakle, ovdje imamo slučaj da je zaključen i ugovor o socijalnom osiguranju između BiH i Republike Hrvatske i administrativni sporazum o provedbi ovog sporazuma.

RSE: Šta taj ugovor s Hrvatskom obuhvata?

DIZDAREVIĆ: I ovaj ugovor se također odnosi na pravne propise BiH o zdravstvenoj zaštiti, zdravstvenom osiguranju, o penziono-invalidskom osiguranju, o osiguranju za slučaj nesreće na poslu i profesionalne bolesti i osiguranju za slučaj nezaposlenosti. I ovdje je opšte pravilo osiguranja da se obaveza osiguranja zaposlene osobe određuje prema pravnim propisima države ugovornice na čijoj teritoriji je osoba zaposlena. Postoje ovdje neki izuzetci, a to je najčešće slučaj kada je u pitanju kraće obavljanje poslova i djelatnosti, do dvanaest mjeseci i tako dalje. Dakle, ima i nekih izuzetaka. Ovdje imamo također ugrađene i te odredbe za korisnike mirovina odnosno penzija. Kad je u pitanju ovaj ugovor o socijalnom osiguranju i sa Hrvatskom i sa SCG, kada su u pitanju slučajevi ostvarivanja prava iz ovog sporazuma, princip je da se zna da se onda treba obraćati nadležnim entitetskim institucijama i to u zavisnosti od toga o čemu se radi – ako je u pitanju ostvarivanje prava iz penziono-invalidskog osiguranja, onda entitetskim fondovima penziono-invalidskog osiguranja, ako je u pitanju ostvarivanje prava iz zdravstva, onda fondovima zdravstvenog osiguranja, u FBiH Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja. Ta nadležna tijela u FBiH su, ponavljam, Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja, Fond za PIO odnosno MIO FBiH i Federalni zavod za zapošljavanje. A u Republici Srpskoj su: Fond za zdravstveno osiguranje, Javni fond za penziono-invalidsko osiguranje RS-a i Republički zavod za zapošljavanje.
* * * * *
U Zvorniku i Kozluku je potpisan ugovor između opštine Zvornik,
njemačke nevladina organizacije ASB i povratnika, za popravku pedeset stambenih jedinica. O značaju projekta govori Hakija Pozderac iz ASB:

„Na današnji dan je potpisan tripartitni ugovor između nas kao nevladine organizacije, općine Zvornik i korisnika. Radi se o obnovi pedeset individualnih stambenih objekata. Sredstva su osigurana od strane njemačke Vlade, preko njemačkog Ministarstva vanjskih poslova, a sve u okviru Pakta za stabilnost jugoistočne Evrope. Iznos sredstava je 543 hiljade eura. U okviru tih sredstava će se uraditi obnova kuća, po sistemu – ključ u ruke. Priključak na infrastrukturu podrazumijeva i elektro i vodo i kanalizacione priključke. Selekcija je vršena u suradnji sa općinom Zvornik i sa nevladinima organizacijama kao što je Udruženje „Povratak“, sa gospodinom Fadilom Banjanovićem iz Kozluka, znači općina i udruge su direktno uključene u izbor korisnika. Dana 9. septembra je otvaranje tendera, znači biće pozvani predstavnici općine i u roku od nekakvih sedam dana po otvaranju tendera, biće poznat izvođač, koji će imati nekakav rok od 45 dana da dovrši sve radove. Imate dosta nevladinih organizacija koje su provodile ili programe CARDS Evropske unije (EU) ili programe svojih vlada ili nekih drugih vlada, ali se ipak pokazalo da korisnici, prvo, nisu stručni u nekoj vrsti poslova, a isto tako je teško od ljudi, koji su povratnici, zahtijevati da sami odvajaju nekakve sume novca koje se kreću u iznosima čak do tri hiljade eura. To ne možete tražiti od korisnika. Međutim, tražilo se, iako je dolazilo do nekakvih pomaka u realizaciji tih programa, oni su uvijek kasnili. Mi imamo jako dobra iskustva s ovim. I mi uvijek tražimo od korisnika nešto da urade, ali to se obično odnosi na demontaže, na nekakve poslove koje svako može uraditi. A kad se radi o starijim ljudima, ima komšija koje će pomoći. Mislim da je ovo najpametniji način za realizaciju projekata. U nekakvom roku od trideset dana koji se ostavlja korisniku da se vrati u objekat, ukoliko se ne vrati, onda se u dogovoru s općinom uvodi novi korisnik, dakle koristi se za alternativni smještaj ili nešto drugo. Ali to se teško može dogoditi, jer je ovo ciljana grupa povratnika koji su već ovdje, kod susjeda. Petsto četrdeset i tri hiljade eura je za svih pedeset kuća, s tim što se u okviru te sume nalaze i novci koji će osiguravati samoodrživi povratak. Naš ekonomski savjetnik je već u pregovorima sa korisnicima, neki biraju recimo da rade malinjake, neki biraju stoku… Neću da prejudiciram šta će to biti i kako će biti.“

Milorad Đokić, načelnik zvorničke opštine:

„Opština Zvornik ima svoju Komisiju koja je dala pismo podrške. Naravno, ništa nije moglo da prođe bez opštinske uprave. Imamo Komisiju za povratak, razvoj i integraciju koja kvalitetno radi već više od godinu dana. U toj Komisiji su zaista ljudi iz te populacije koja osjeća sve te probleme i evo sad vidite rezultate na djelu. Ja zaista želim ovim putem da se zahvalim svima onima koji ovdje implementiraju i vraćaju BiH u jednu normalu. Političari su obavezni da počnu razmišljati o narodu i boljem životu tog naroda. Mi iz opštinske uprave želimo da ohrabrimo ove ljude da se u pravom smislu te riječi vrate na svoja ognjišta, da uključe svoje potencijale, a mi iz opštine ćemo se maksimalno uključiti, u smislu izgradnje infrastrukture i svega onoga što prati tu povratničku populaciju, i ne samo povratničku nego uopšte i domaće stanovništvo. Ovdje, osim povratničke populacije, ima i oko deset hiljada prognanih Srba i ovim putem želim da uputim jedan apel humanitarnim organizacijama da i o toj populaciji razmišljaju. Još jednom se zaista zahvaljujem njemačkoj Vladi i njihovom Ministarstvu spoljnih poslova, humanitarnoj organizaciji ASB. Bez pomoći međunarodnih institucija i humanitarnih organizacija, mi bi bili nemoćni, prije svega mi kao lokalna uprava. Znate i sami da su budžeti ograničeni. Znam da entiteti rade, ali mislim da se može raditi više i da će se u budućnosti ići ka tom cilju da se taj Ankes VII Dejtonskog mirovnog sporazuma ispoštuje. Ako budemo išli ovim tempom, ići ćemo sporo, ali vjerujem da ćemo ići nabolje.

Govore povratnici u sela Križevići, Glumina i Sultanovići, dobitnici donacija za obnovu kuća:

Subašić Huso: „To mi znači sve. Od toga mi zavisi opstanak. Tu sam sa djetetom, koje ide u elektrotehničku školu, i sa ženom, a dvije kćerke su mi već udate. Skoro svi ljudi iz mog naselja su se vratili, svi smo se vratili u Donje Križeviće. Ima jedno dvadesetak domaćinstava koja su se vratila.“

I nemate namjeru da napuštate?

„Taman posla.“

Pargan Alija: „Pa bogami jedno sedamdeset posto se vratilo. Ima onih koji su otišli u inostranstvo i još se ne vraćaju, ali se vratilo jedno sedamdeset posto. Živio sam u sinovljevoj kući, prošle godine su Srbi izašli iz moje i ja sam ušao u svoju kuću. Bila je skroz devastirana. Do sada nisam dobio nikakvu donaciju i eto sada sam nekako sad došao na red i to mi mnogo znači, jer nemam nikakva sredstva da bih sebi sam gradio bilo šta. Djeca mi se rasula, ovdje smo sami ja i moja nena. Sad je kao prije rata. Sad je sve u redu.“

Huso Šarčević: „Donacije ulijevaju povjerenje povratnicima da nisu zaboravljeni, da neće živjeti u podrumima, da će tih donacija biti još i da će se obnoviti i ostale kuće koje još nisu obnovljene.“

Donacije za obnovu su stigle i u Kozluk. Fadil Banjanović, predsjednik mjesne zajednice i poslanik u Narodnoj skupštini RS: „Današnji dan je veoma radostan za povratnike u Podrinje, za građane Zvornika. Njemačka Vlada, njemačko Ministarstvo spoljnih poslova u Zvornik ulažu više od milion maraka. Radi se o rekonstrukciji pedeset kuća. Dobri ljudi iz humanitarne organizacije ASB su obišli veliki broj mijesta, obišli su veliki broj domaćinstava i evo danas se desilo ono što smo dugo očekivali – pedeset domaćinstava na području Zvornika je ušlo u program obnove porušenih i devastiranih objekata. Danas se mnogo priča o povratku, danas se mnogo priča o donacijama, ali sve to se na tim pričama i završava. Međutim, humanitarna organizacija ASB implementira ova sredstva, potpisala je pedeset ugovora sa pedeset domaćinstava na području opštine Zvornik, čime je potpomognuta povratnička populacija. Ono što je veoma značajno reći, to je da su ovom potpisivanju ugovora, pored ASB-a, bili prisutni i predstavnici opštine Zvornik, uključujući načelnika gospodina Đokića, onda predsjednici mjesnih zajednica, kao i krajnji korisnici. U najavama ovog programa i veoma značajne podrške procesu povratka, istaknuta je podrška socijalnom i ekonomskom programu koji su sastavni dio ovog programa obnove kuća na području Zvornika. Kozluk je sastavni dio ovog programa od pedeset kuća i na području Kozluka se implementira projekat od sedamnaest kuća, u Skočiću jedna kuća, u Jusićima dvije, u Šepku i tako dalje, tako da će ova regija dobiti negdje oko 25 kuća i to je jedna velika podrška i nagrada ljudima koji su se vratili svojim kućama.“

Pet godina porodica Čeljo iz Batova kod Čajniča čeka na obnovu svoje kuće. Sedamdesetogodišnjaci Arslan i Fatima Čeljo žive u kolibi: „Peta je godina kako smo se ja i žena vratili ovdje, napravili kolibu i radimo imanje. Niko nam još nije pomogao. Tražimo od kad smo došli, nismo dobili ni eksera, ni cigle, a kamoli šta drugo.“

„Bogami nije dobro. Bojim se guja, vrućina je, tjeskoba, struje nema, patnja. U jesen nam je zima. Bila sam u šatoru i ništa, već pet godina. To je žalosno. Kad kiša padne, mrznemo. Nemamo se gdje ni okupati, po avliji se kupamo. Kad nikog nema, mi se kupamo.“
* * * * *
Specijalna emisija Radija Slobodna Evropa posvećena je ostvarivanju prava izbjeglih i raseljenih, ali i svih drugih kojima su ugrožena temeljna ljudska prava. U ovoj emisiji na vaša pitanja odgovaraju predstavnici vlasti i nevladinog sektora, zatim međunarodnih organizacija u Bosni i Hercegovini, te drugi stručnjaci za oblast imovinskih i drugih ljudskih prava. Pisma s pitanjima pošaljite u našu sarajevsku redakciju, gdje se priprema ova emisija. Adresa je Fra Anđela Zvizdovića br. 1, Sarajevo. Na pismo naznačite: Radio Slobodna Evropa, za emisiju Neću tuđe, hoću svoje. Ukoliko je to za vas jednostavnije, možete pisati i na našu e-mail adresu: rfe.sa@bih.net.ba
XS
SM
MD
LG