U mnoštvu ideja o budućem uređenju BiH, koje se sporadično iz različitih izvora lansiraju, posljednja - o tri republike umjesto dva entiteta - naročito je uzburkala javnost. Jedan od zagovornika, profesor Sveučilista u Mostaru Božo Žepić, koji je njen smisao obrazložio na Komisiji za ustavne promjene Centra za sigurnosne studije u Sarajevu, kaže:
“Ja sam predložio regionalne nazive: republika Bosna, glavni grad Tuzla, Zenica ili Travnik; republika Hercegovina, glavni grad Mostar; republika Bosanska krajina, glavni grad Banja Luka.”
Glavni grad države bilo bi Sarajevo:
“I Sarajevom bi upravljano s razine države. Država bi regulirala sve njegove nadležnosti i upravljala gradom. Ono bi onda time postalo gradom svih naroda i svih građana BiH.”
BiH bi bila uređena kao konfederacija tri republike. Šta bi se time dobilo?
“Mislim da se tako može radikalno popraviti, da bismo mi dobili racionalnu državu, koja bi imala 4 ustava i parlamenta i 3 razine vlasti, umjesto 13 ustava i parlamenata i umjesto 6 razina vlasti, koje ima sada; da bi to bila simetrična država, s funkcionalnim političkim sustavom, dugoročna, stabilna i mirna i na taj način država koja bi bila pripremljena za Evropu i evropske integracije, država koja ne bi imala oktroirani, nametnuti ustav, nego ustav koji su donijeli ovi narodi i građani i gdje bi, preko tog ustava, se došlo do pravde i jednakopravnosti svih naroda i svih građana, što sada nije slučaj na ovom dejtonskom konceptu.”
U cijeloj priči o BiH sa tri republike, ipak je najzanimljiviji stav profesora Hasana Muratovića, nedavno izabranog rektora sarajevskog univerziteta, jednog od najistaknutijih političara i funkcionera u BiH. Agencije “Hina” i “Onasa” su jučer objavile da je podršku ovom konceptu Muratović dao tokom debate na TV OBN. Profesor Muratović je danas za nas bio nedostupan, ali je agenciji “Onasa” dostavio pismenu izjavu u kojoj navodi kako se zalaže za model strukture države u kojem bi postojala vlast na nivou države i opština. Profesor Žepić, kao sudionik pomenute emisije, ne želi interpretirati Muratovićeve riječi, ali ipak naglašava:
“Mislim da je on, kad je to izlagao, u jednom momentu rekao da se malo distanciramo od politike i da kao znanstvenici objektivno prosudimo, pa je onda rekao objektivno koje su sve prednosti i ovog uređenja i nije bio kategorički protiv, s obzirom da uvažava argumente i činjenice koje stoje.”
Stranka demokratske akcije ne stoji iza koncepta BiH sa tri republike, kaže Šefik Džaferović:
“Ta opcija, dakle tri republike, je zapravo jedan korak ka podjeli države BiH. To je jedna vrlo opasna teza na kojoj SDA nikada neće pristati. Mi u BiH treba sada da implementiramo, da radimo istinski na implementaciji odluke Ustavnog suda o konstitutivnosti naroda, da svim narodima u državi BiH, na svakom pedlju dražave BiH osiguramo ravnopravnost, dakle individualna i kolektivna ljudska prava, u skladu s Evropskom poveljom o ljudskim pravima.”
U SDS-u, prema riječima poslanika u Skupštini BiH Momčila Novakovića, ideja se smatra interesantnom, ali da se ne dira RS:
“Ono što jeste problem jeste problem tih republika, dakle problem granica republika. I vidite, nikakva varijanta sa Krajinom kao republikom ne bi došla u obzir. Dakle, možemo razgovarati o republikama, o RS-u, i onda razgovarati o, ne znam ni ja, republici, kako ćemo je nazvati, Hercegovini, jer to ne može biti Hercegovina, jer, naravno, postoji dio Hercegovine koji je sastavni dio RS-a, koji ne može biti sastavni dio nekakve nove republike. Dakle, ideja kao ideja je moguća, ali ne na fonu Hercegovine, Bosne i Krajine. Apsolutno je za nas neprihvatljiva bilo koja druga republika osim RS-a.”
Koalicija HDZ - Demokršćani već je ranije objavila svoje stavove o budućem uređenju - sa ukidanjem entiteta i uspostavom federalnih jedinica. A te jedinice, kaže Martin Raguž, mogu biti kanton, regija ili pokrajina. Jedini cilj je:
“Da se dođe do racionalne ustavne strukture koja neće predviđati različita asimetrična rješenja u različitim dijelovima: Federacija 10 kantona, RS unitaran model i Distrikt Brčko - sve unutar jedne zemlje. Predlažemo, dakle, jasne kompetencije na razini BiH, jasnu ulogu centralne vlade, decentraliziranu BiH, sa federalnim jedinicama, sa na isti način riješenim pravima i naroda i pojedinaca.”
Za SDP, ističe Zlatko Lagumdžija, ideja nije prihvatljiva:
“Prosto rečeno - nebulozno. BiH dijeliti na Bosnu, na Hercegovinu i na nešto treće! Kad tome dodate još činjenicu da takva BiH, koja se sastoji od Bosne, Hercegovine i Bosanske krajine, treba da ima Distrikt Sarajevo, koji kao najveća gravitaciona tačka BiH treba da bude iščašena iz tog ustroja i da ponovo bude nešto potpuno iskruženo iz čitavog bh. organizma, onda vidite da se radi o idejema koje, prije svega, služe za uveseljavanje vlastitog biračkog tijela.”
U Centru za strateške studije, gdje je rasprava o novom uređenju BiH zametnuta, saznali smo da postoje prijedlozi o četiri modela. Medju njima je i uređenje BiH sa tri multiteničke republike. Među predlagačima su profesori Božo Žepić i Hasan Muratović.
“Ja sam predložio regionalne nazive: republika Bosna, glavni grad Tuzla, Zenica ili Travnik; republika Hercegovina, glavni grad Mostar; republika Bosanska krajina, glavni grad Banja Luka.”
Glavni grad države bilo bi Sarajevo:
“I Sarajevom bi upravljano s razine države. Država bi regulirala sve njegove nadležnosti i upravljala gradom. Ono bi onda time postalo gradom svih naroda i svih građana BiH.”
BiH bi bila uređena kao konfederacija tri republike. Šta bi se time dobilo?
“Mislim da se tako može radikalno popraviti, da bismo mi dobili racionalnu državu, koja bi imala 4 ustava i parlamenta i 3 razine vlasti, umjesto 13 ustava i parlamenata i umjesto 6 razina vlasti, koje ima sada; da bi to bila simetrična država, s funkcionalnim političkim sustavom, dugoročna, stabilna i mirna i na taj način država koja bi bila pripremljena za Evropu i evropske integracije, država koja ne bi imala oktroirani, nametnuti ustav, nego ustav koji su donijeli ovi narodi i građani i gdje bi, preko tog ustava, se došlo do pravde i jednakopravnosti svih naroda i svih građana, što sada nije slučaj na ovom dejtonskom konceptu.”
U cijeloj priči o BiH sa tri republike, ipak je najzanimljiviji stav profesora Hasana Muratovića, nedavno izabranog rektora sarajevskog univerziteta, jednog od najistaknutijih političara i funkcionera u BiH. Agencije “Hina” i “Onasa” su jučer objavile da je podršku ovom konceptu Muratović dao tokom debate na TV OBN. Profesor Muratović je danas za nas bio nedostupan, ali je agenciji “Onasa” dostavio pismenu izjavu u kojoj navodi kako se zalaže za model strukture države u kojem bi postojala vlast na nivou države i opština. Profesor Žepić, kao sudionik pomenute emisije, ne želi interpretirati Muratovićeve riječi, ali ipak naglašava:
“Mislim da je on, kad je to izlagao, u jednom momentu rekao da se malo distanciramo od politike i da kao znanstvenici objektivno prosudimo, pa je onda rekao objektivno koje su sve prednosti i ovog uređenja i nije bio kategorički protiv, s obzirom da uvažava argumente i činjenice koje stoje.”
Stranka demokratske akcije ne stoji iza koncepta BiH sa tri republike, kaže Šefik Džaferović:
“Ta opcija, dakle tri republike, je zapravo jedan korak ka podjeli države BiH. To je jedna vrlo opasna teza na kojoj SDA nikada neće pristati. Mi u BiH treba sada da implementiramo, da radimo istinski na implementaciji odluke Ustavnog suda o konstitutivnosti naroda, da svim narodima u državi BiH, na svakom pedlju dražave BiH osiguramo ravnopravnost, dakle individualna i kolektivna ljudska prava, u skladu s Evropskom poveljom o ljudskim pravima.”
U SDS-u, prema riječima poslanika u Skupštini BiH Momčila Novakovića, ideja se smatra interesantnom, ali da se ne dira RS:
“Ono što jeste problem jeste problem tih republika, dakle problem granica republika. I vidite, nikakva varijanta sa Krajinom kao republikom ne bi došla u obzir. Dakle, možemo razgovarati o republikama, o RS-u, i onda razgovarati o, ne znam ni ja, republici, kako ćemo je nazvati, Hercegovini, jer to ne može biti Hercegovina, jer, naravno, postoji dio Hercegovine koji je sastavni dio RS-a, koji ne može biti sastavni dio nekakve nove republike. Dakle, ideja kao ideja je moguća, ali ne na fonu Hercegovine, Bosne i Krajine. Apsolutno je za nas neprihvatljiva bilo koja druga republika osim RS-a.”
Koalicija HDZ - Demokršćani već je ranije objavila svoje stavove o budućem uređenju - sa ukidanjem entiteta i uspostavom federalnih jedinica. A te jedinice, kaže Martin Raguž, mogu biti kanton, regija ili pokrajina. Jedini cilj je:
“Da se dođe do racionalne ustavne strukture koja neće predviđati različita asimetrična rješenja u različitim dijelovima: Federacija 10 kantona, RS unitaran model i Distrikt Brčko - sve unutar jedne zemlje. Predlažemo, dakle, jasne kompetencije na razini BiH, jasnu ulogu centralne vlade, decentraliziranu BiH, sa federalnim jedinicama, sa na isti način riješenim pravima i naroda i pojedinaca.”
Za SDP, ističe Zlatko Lagumdžija, ideja nije prihvatljiva:
“Prosto rečeno - nebulozno. BiH dijeliti na Bosnu, na Hercegovinu i na nešto treće! Kad tome dodate još činjenicu da takva BiH, koja se sastoji od Bosne, Hercegovine i Bosanske krajine, treba da ima Distrikt Sarajevo, koji kao najveća gravitaciona tačka BiH treba da bude iščašena iz tog ustroja i da ponovo bude nešto potpuno iskruženo iz čitavog bh. organizma, onda vidite da se radi o idejema koje, prije svega, služe za uveseljavanje vlastitog biračkog tijela.”
U Centru za strateške studije, gdje je rasprava o novom uređenju BiH zametnuta, saznali smo da postoje prijedlozi o četiri modela. Medju njima je i uređenje BiH sa tri multiteničke republike. Među predlagačima su profesori Božo Žepić i Hasan Muratović.
