Dostupni linkovi

logo-print

Evropska komisija istražuje šećernu aferu


Istražioci Evropske komisije iz Ureda za suzbijanje kriminala u Briselu i bh. vlasti još uvijek istražuju takozvanu šećernu aferu koja potresa nekoliko zemalja regiona. Imena odgovornih za ovu aferu u BiH još uvijek nisu poznata, ali ukoliko postoji kriminal kada su u pitanju uvoz i izvoz šećera iz EU u zemlje tranzicije, on je onda međunarodnih razmjera, ističe u razgovoru za RSE direktor Carinske uprave Federacije BiH, Želimir Rebac:

“Teoretski, veću korist imaju poduzeća u Evropskoj ekonomskoj uniji nego u BiH, Srbiji i Crnoj Gori, ili Hrvatskoj itd. Radi toga su i došli strani istražitelji i timovi za suzbijanje korupcije iz Evropske ekonomske unije, koji, također, istražuju ovaj slučaj sa svog aspekta. Ja ne bih locirao krivce na BiH. Ukoliko postoji kriminal, on je međunarodnih razmjera.”

Rebac pojašnjava da Evropska ekonomska unija proizvodi enormne količine šećera. Zalihe šećera su tolike da se proizvođači stimulišu na izvoz, a premije iznose više od 400 eura po svakoj izvezenoj toni ovog proizvoda.
Ukoliko se ovaj izvezeni šećer i vrati u neku od zemalja Unije, bit će uvezen bez plaćanja carinskih i drugih dadžbina jer dolazi iz zemalja tranzicije, kaže Rebac:

“I sad je račun veoma jednostavan: da se šećer izveze uz donaciju države, odnosno participaciju u troškovima u njegovoj cijeni, koja je veoma znatna, i to država isplati proizvođačima ili trgovcima šećera u Evropskoj ekonomskoj uniji. Sad on dolazi u zemlje sa kojima Evropska ekonomska unija ima taj povoljan tretman za robu iz tih zemalja, kao što su BiH, Srbija i Crna Gora i Hrvatska, i on se vraća bez ikakvih plaćanja pristojbi npr. u Francusku, ili Mađarsku, ili Veliku Britaniju - i svakom dobro, je li? Dobro ovim trgovcima koji to rade, a isto tako je dobro proizvođačima šećera u Evropskoj ekonomskoj uniji, odnosno trgovcima.”

Mediji špekulišu da je u proteklih nekoliko godina iz zemalja EU u BiH uvezeno više od 200 hiljada tona šećera više nego što su objektivne potrebe građana. Prema još uvijek nepotvrđenim informacijama, šećer je izvezen iz BiH, ali još uvijek nije utvrđeno kako i gdje. Rebac, međutim, kaže da su ove brojke uveličane, te kako su plaćene carinske obaveze za svu uvezenu količinu šećera:

“Mogu da tvrdim da carinska administracija BiH nije izdavala legalno eure koji su evidentirani, znači uvjerenje o porijeklu robe - da je ta roba porijeklom iz BiH. Jednostavna je činjenica da BiH nema nijednu šećeranu i da bi bilo veoma providno da su takve potvrde - da je šećer proizveden u BiH - i izdavane. On i nije. Šta bi mogla biti tajna? Tajna bi bila, po svoj prilici, da je on na volšeban način mogao da napusti teritoriju BiH prema istoku, da tamo bude prepakiran i da tamo bude opskrbljen odgovarajućom dokumentacijom i tada vraćen. To je uvjerljivije, jer naši susjedi imaju svoje šećerane. Ono što je očito da su znatne količine šećera uvezene, u tom nije ništa sporno. Sve carinske pristojbe su plaćene prilikom uvoza robe u BiH. Postoji teoretska mogućnost, također, da šećer nije u tolikoj količini ni stigao nego da su prani papiri i na tome se radi. Ono što će se završiti na kraju ove istrage, koju vode mnogi timovi a i rukovodeća agencija Carinska uprava, pokazat će u suštini šta je bilo.”

Inspektori za suzbijanje kriminala iz Evropske komisije u Briselu napustili su Sarajevo, ali zvaničnih saznanja o rezulatatima istrage još uvijek nema. Zamjenik šefa Misije EK u Sarajevu, Renco Da Vidi, kaže kako je još uvijek rano govoriti o aferi, iako postoje neki pokazatelji o povećanju uvoza i izvoza šećera u i iz BiH u posljednje vrijeme:

“Međutim, moje mišljenje je da, prema informacijama i pokazateljima koje sam ja vidio, ovi iznosi su možda u liniji sa prosječnom potrošnjom u evropskim zemljama. BiH je dio Evrope i ja bih i očekivao da je potrošnja ovog proizvoda približna evropskom prosjeku.”

Na pitanje da li BiH uskoro može očekivati neke sankcije iz EU, Davidi odgovara:

“Prvenstveno moramo utvrditi činjenice. Ako se ustanovi da je bilo kršenja pravila, naročito u preferencijalnim ugovorima koje BiH ima, moguće su neke posljedice, ali mislim da je ipak rano govoriti o tome. Jer, kako sam rekao, čak nismo ni sigurni da li postoji ovaj problem ili ne. Ono što je veoma važno učiniti u BiH jeste unaprijediti statistiku u ovoj zemlji. Veoma je teško donositi bilo kakve odluke u oblasti trgovinskog i ekonomskog razvoja bez pravih pokazatelja. BiH je u ovom pogledu rekorder - nevjerovatno siromašna statističkim podacima i vjerovatno kao ni jedna druga evropska zemlja sa tako lošom statistikom.”

I domaći eksperti se slažu da je BiH potrebna jedinstvena služba koja će analizirati stvarne potrebe kako za šećerom tako i drugim proizvodima. Tek tada će se preciznije moći pratiti putevi pojedinih roba u i iz zemlje, te spriječiti sve prisutniji šverc i kriminal.
XS
SM
MD
LG