Dostupni linkovi

logo-print

Zašto je narkomanija u porastu?


RSE
Dovoljno je samo tri dana za redom pogledati u dnevne novine, pa da zaključite – droga u BiH sve je češći uzročnik smrti mladih osoba. Bila ona pošast ili bolest, nezaustavljivo uzima svoj danak. Razgovaramo sa dvadesetogodišnjakinjom koja je već drugi put na detoksikaciji u Kliničkom centru u Sarajevu:
NARKOMANKA
Ovisnik sam o heroinu. Meni je tek dvadeset godina, a heroin sam prvi
put probala u sedamnaestoj, s tim da sam negdje u četrnaestoj-petnaestoj godini počela sa travom. Od tada sam probala sve droge koje su bile dostupne na ovom području.
RSE
Zašto je narkomanija u porastu, pitamo šefa Odjela za narkomaniju pri Zavodu za alkoholizam i druge toksikomanije Kantona Sarajevo, Hajrudina Hasečića.
HASEČIĆ
Vrijeme i stanje u kojem se društvo nalazi je idealno za porast narkomanije, sigurno nije bilo pogodnijeg vremena u zadnjih pedeset godina u Sarajevu. To se i vidi zato što je narkomanija u porastu.
RSE
Sarajevski kanton jedini je u BiH koji ima Odjeljenje za detoksikaciju, kaže Hasečić:
HASEČIĆ
Primaju se ovisnici koji bi trebali da se skinu najčešće sa heroina i da se dovedu u stanje apstinencije, znači da se prebrodi njihova fizička kriza. A onda se preporučuje nastavak liječenja u nekoj specijalnoj ustanovi za produženo liječenje, dakle u smislu odvikavanja od psiho-aktivnih supstanci. Na tom punktu znači imamo deset kreveta, što je dakle jedinih deset hospitalnih kreveta za ovisnike u BiH.
RSE
U Sarajevu postoji punkt koji se bavi metadonskom terapijom. To praktično znači održavanje ovisnika, koji se ne uspijevaju izliječiti, na dozi dozvoljene sintetičke supstance metadona, koja ima slična dejstva kao i heroin:
HASEČIĆ
Imamo 105 pacijenata na metadonskom održavanju, čije liječenje ima različit uspjeh, možemo ih podijeliti u nekoliko grupa. Mahom vidimo njihov napredak u smislu resocijalizacije. Od onog ovisnika koji je bio kriminalac, koji je krao, koji je imao izražene probleme u porodici, koji je imao hepatitis i tako dalje, imamo pacijenata koji su postali socijalno funkcionalni i koji su resocijalizirani.
Jedan broj njih se i zaposlio. Dakle, pacijenti na metadonskom održavanju dolaze u toku dana, uzmu svoj metadon i nastavljaju život. Ta metoda se radi i u svijetu. Dakle, ovisnici koji ne mogu da postignu apstinenciju, održavaju se na metadonu da bi se smanjile njihove štete svih vrsta.
RSE
Otežavajuća okolnost za sve one koji se pokušavaju izliječiti, kaže doktor Hasečić, jeste bosanskohercegovačko društvo, koje je još uvijek puno predrasuda:
HASEČIĆ
Narkomanija i bolest ovisnosti je kratko u našoj sredini i društvo prema tome ima moralne predrasude. Vrlo teško prihvata ovisnika kao bolesnika, već ima neke moralne, agresivne predrasude. Predrasude imaju čak i sami zdravstveni radnici unutar Kliničkog centra. Imamo ponekad problema kad pošaljemo pacijenta na internu kliniku. Postoji odbojnost i ljudi ih jednostavno ne vole. To je tako. Imali smo slučaj pacijenta koji je bio dugo na heroinu i isto vrijeme u radnom odnosu. Čim smo ga stavili na metadon, došao je dopis iz radne organizacije da on kao takav, na metadonu, ne može raditi. A čitavo vrijeme dok se fiksao i drogirao je radio.
RSE
Dvadesetogodišnja ovisnica nam pokušava objasniti kako je to biti narkoman:
NARKOMANKA
Kad imam krizu, uopšte nisam u stanju da razmišljam. Tek kad uzmem, onda počnem da razmišljam kao o nekim pametnim stvarima – kako i šta, da li prekinuti… Razgovaram s nekim kako da prekinem, ali tek kad uzmem. I to je uvijek tako – kad uzmem, razgovaram kako ću prekinuti. Međutim, shvatila sam da tako ne ide, ali onda je već, na žalost, bilo kasno. To se mnogima od nas desi, drmnemo glavom od zid, padnemo, nemamo gdje, izađemo na ulicu, nemamo više ni od koga posuditi, neko da jednom-dvaput i ne da više. Kad svoju majku rođenu uvučeš u to, onda ti je najgore.
RSE
Izliječiti narkomana ne znači samo potrebu da on prestane uzimati supstancu. Izlazak iz bolnice nakon detoksikacije tek je početak liječenja, tvrdi šef Odjela za narkomaniju, Hajrudin Hasečić:
HASEČIĆ
Ustvari iza toga stoji potpuni preobražaj, potpuna resocijalizacija. U pitanju je kompletan njegov život koji se mora restrukturirati. Jer, nije stvar samo u tome da oni uzimaju samu supstancu, iza toga dolaze svi oni poremećaji koji su i psihički i porodični i lični i tako dalje. Dakle, ta osoba se onda mora, uz učešće porodice, resocijalizirati. Princip je da prvo bude sa bivšim ovisnicima, znači prenosi se njihovo iskustvo da je i to moguće, uz određene programe kojima se ovisnik okupira; cilj je da se svaki minut ovisnika ispuni, uz dobru motivaciju da on to želi da radi.
RSE
Najefikasniji način liječenja je izolovanost, onakva kakvu omogućavaju komune. Pacijentica sa kojom razgovaramo, još se nije odlučila za ovakav vid liječenja.
NARKOMANKA
Ja sebi govorim – sad neću, sigurna sam u sebe i neću, neću i neću. Ali onda samu sebe upitam – da li ja to samo tako sama sebi govorim kako neću, neću i neću. Može se dakle desiti, kada izađem, da me nešto prevrne, s obzirom da je i moj dečko ovisnik, s kojim sad nisam u dobrim odnosima. Može uticati i povratak u taj stan gdje je sve to započelo, ta stara okolina, ljudi koje ću sresti na ulici, ovakve ili onakve…
RSE
Uz priznanje da su joj kao mladoj osobi izuzetno smetali porodični problemi, ova dvadesetogodišnja djevojka, donedavno uspješan student, djevojka koja govori tri jezika, sada je svjesna da je za sve sama kriva i da je, drogirajući se, uvijek bila neprijatelj samoj sebi.
XS
SM
MD
LG