Dostupni linkovi

logo-print

U Rijeci kao kod kuće


Naš gost je generalni konzul Srbije i Crne Gore (SiCG) u Rijeci, gospodin Dušan Mrdović. Pamtimo ga kao dugogodišnjeg sekretara crnogorskog Parlamenta. Ovu je funkciju zamijenio diplomatskim poslom u susjednoj Hrvatskoj. Razgovor smo započeli pitanjem od kada je u Hrvatskoj i da li je Rijeka bila njegov izbor ili raspoređivanje diplomata “po ključu”.

MRDOVIĆ
Ovdje sam u Hrvatskoj od 14. januara ove godine, znači nešto malo više od šest mjeseci. Tražio sam da dođem u Rijeku i kada dobijete nešto što tražite, onda nemate pravo da se žalite. Međutim, ja ni nemam nekih razloga za žalbu, odnosno ne nekih, nego baš nikakvih. Mogu reći da mi je ovdje dobro. Razlog zbog kojeg sam izabrao Rijeku jeste upravo taj što nijesam htio da ova moja prva diplomatska funkcija bude opterećena nekim ograničenjima, posebno ne jezičkim; htio sam dobru i redovnu komunikaciju sa državom poslanja. Područje koje pokriva Generalni konzulat u Rijeci je dosta veliko, to su četiri županije – Istarska, Ličko Senjska, Karlovačka i Primorsko-goranska. To je jedan veliki prostor, tako da posla i prostora za rad i saradnju – kako sa ljudima koji su organizovani kroz institucije sistema Republike Hrvatske, tako i kroz sve druge asocijacije – ima dovoljno. Tako da mi se čini da u ovom početnom periodu mog diplomatskog djelovanja ostvarujem dobre kontakte i da se dosta dobro snalazim. Razlog što me je na neki način privlačila ova sredina jeste upravo taj što je ovaj prostor – posebno Primorsko-goranska i Istarska županija – jedan prostor različitosti, raznolikosti nacija, vijera i kultura. Ja sam već jedno takvo iskustvo imao ili bolje reći, rođen sam u takvoj sredini – na sjeveru Crne Gore, u Bijelom Polju, i ako postoji bogatstvo življenja što se toga tiče, onda sam ovdje našao to isto i to iskustvo sada samo upotpunjujem.
RSE
Kako ste prihvaćeni na tom području?
MRDOVIĆ
Prihvaćen sam odlično. Što se tiče regionalnih i lokalnih vlasti, imamo pozive na saradnju, pozive na sve značajnije kulturne, sportske, državne i vjerske manifestacije i događaje. Posebno se sada naglašava saradnja na nivou Privrednih komora, Županijske kao regionalne privredne komore u Rijeci i naše Privredne komore Crne Gore, gdje je baš na inicijativu Generalnog konzulata u toku ovog mjeseca organizovan jedan vrlo dobar sastanak sa delegacijama tih Komora, a sve u cilju intenziviranja privredne saradnje između dviju zemalja sa naglaskom na regionalne posebnosti. Ono što treba cijeniti u Hrvatskoj, to je da postoji gospodarska diplomacija, kako je oni nazivaju, i gospodarski klubovi koji imaju za cilj uspostavljanje i unapređenje gospodarske, kako bi Hrvati rekli, odnosno privredne saradnje između država, ostvarivanje boljih kontakata između državnih institucija i preduzeća i tako dalje. Znači, ovaj moj posao, ovu moju diplomatsku službu, do sada sam prevashodno usmjerio ili bolje reći pretendiram prema toj gospodarskoj ili privrednoj diplomatiji i toj saradnji između privrednih subjekata. Na taj način pokazujemo da se normalizuju odnosi između dvije države, između Hrvatske i Crne Gore i Hrvatske i Srbije i Crne Gore, i da normalizacija tih odnosa znači samo još veće produbljivanje te saradnje, na obostrano interesovanje i značaj svega onoga što bi se moglo nazvati jednim širokim aspektom saradnje na svim nivoima.
RSE
Kako su organizovani Crnogorci na području koje vi konzularno pokrivate?
MRDOVIĆ
Crnogorci su organizovani kroz jednu svoju krovnu organizaciju koja se zove Crnogorska nacionalna zajednica Hrvatske, čije je sjedište u Zagrebu. Organizacija ima status nevladine organizacije koja ima pet udruga, kako bi to rekli Hrvati, odnosno udruženja – jedno je u Rijeci, drugo u Splitu, treće u Rovinju, četvrto u Puli i peto u Karlovcu. Imaju svoja nacionalna vijeća, gdje obezbjeđuju na neki način svoju političku zaštitu identiteta. A što se tiče same zajednice koja, rekao sam, ima karakter nevladine organizacije, njen je jedini cilj i smisao očuvanje crnogorskog nacionalnog identiteta. Crnogorci u Hrvatskoj – za ovo vrijeme koliko sam ja mogao da upoznam i njih lično i to kako funkcionišu, kako su organizovani i kakav tretman imaju – što se tiče organa Republike Hrvatske, nemaju nikakvih problema u odnosima sa državom u kojoj žive. Znači, imaju sva prava, i finansijski su podržani – imaju finansijsku podršku za programe koje donose i koje realizuju. Ovogodišnja proslava Petrovdana se djelimično sjedinila sa datumom 13. juli, koji je od republičkog Parlamenta Crne Gore proglašen za državni nacionalni praznik Republike, tako da je na toj manifestaciji bilo prisutno mnogo ljudi i bila je dobro organizovana. Tu je ponovo došlo do iskazivanja poštovanja prema hrvatskoj državi i prema svemu onome što čini za nacionalne zajednice (kroz finansiranje njihovih programa i projekata i tako dalje), pa evo i za ovu nacionalnu zajednicu Crnogoraca.
RSE
Posebna je priča „Peroj“.
MRDOVIĆ
„Peroj“ je posebna nacionalna zajednica Crnogoraca, oni ne pripadaju pod Crnogorsku nacionalna zajednica Hrvatske. Oni u svom nazivu imaju i godinu kada su njihovi preci iz Crne Gore došli na područje Istre koje je bilo opustošeno kugom, a to je bilo daleke 1657. godine. Prije dvije-tri godine su se odlučili da se svake godine malo podsjete na vrijeme kada su njihovi preci prije tri vijeka došli na ove prostore i svake godine organizuju svečanost povodom toga. Na taj način održavaju duh crnogorskog nacionalnog bića i njegovog identiteta, jezika, običaja i kulture. Oni jednostavno reprezentuju sve ono što čini značaj i smisao tradicionalnih vrijednosti jednog naroda. Reći ću vam jednu lijepu metaforu koju sam negdje pročitao za „Peroj“, za ljude koji su tu doselili i koji i dalje održavaju svoj nacionalni identitet, a ona od prilike glasi ovako: „Peroj je jedan mali pravoslavni otočić u velikom katoličkom moru. Vremenom se taj otočić nije proširio, a veliko katoličko more ga nije progutalo“. Znači, manifestacija te vrste, koja će biti i ubuduće tradicionalna, sa svim ovim predznacima i kulturnim sadržajima, upravo je bila manifestacija da bi se nacionalni identitet Crnogoraca u Hrvatskoj održao i da bi se oni na takav način zaštitili od asimilacije i ujedno sve svoje tradicionalne vrijednosti sačuvali od zaborava.
RSE
Upitaću vas naravno i o položaju i vašim kontaktima sa srpskom nacionalnom zajednicom u Hrvatskoj?
MRDOVIĆ
Ti su kontakti, neću reći svakodnevni, ali u mjeri mogućnosti, kao i sa crnogorskom nacionalnom zajednicom. Prisutni su itekako. Ta saradnja sa Konzulatom i konkretno sa mnom je vrlo korektna, rekao bih i naglašena. Srpska nacionalna zajednica, koja također ovdje u Rijeci ima svoju udrugu, dakle udruženje, vrlo je aktivna; posebno preko svoje kulturne zajednice „Prosveta“ koja se bavi izdavaštvom knjiga, organizacijom kulturnih događaja, manifestacija, gdje se njeguje srpsko nacionalno biće, a na kojima smo prisutni i mi iz Konzulata i pokušavamo na svaki način da pomognemo i toj nacionalnoj zajednici, kao i crnogorskoj, koliko mi to možemo, da ih što bolje povežemo s matičnom državom i da sve njihove potrebe usaglasimo sa svim onim zahtjevima koje oni prema nama imaju.
RSE
Bili ste u politici, važili ste za jednog vrlo tolerantnog političara. Kakva je vaša veza sa zemljom i što radite u slobodno vrijeme?
MRDOVIĆ
Ovu funkciju na kojoj se nalazim sam, moram reći, sam tražio. Nakon onog posla koji sam obavljao tamo, sada sam ovdje na ovim poslovima, u jednoj službi, na jednoj funkciji, na jednom poslu koji sam želio. Više sam želio diplomatiju nego stručno-politički rad koji je tamo bio vrlo naporan, koji se sastojao od svih onih potreba Parlamenta, gdje je i posljednji papirić morao proći kroz moj kabinet; međutim gdje sam imao jednu izuzetnu saradnju sa svim poslaničkim grupama u Parlamentu i to je možda jedno moje bogatstvo odnosno zadovoljstvo – u tri mandata, koliko su me birali, nijesam imao nijedan glas protiv, ni od jednog poslanika, ni iz jedne poslaničke grupe. Što se tiče ovoga, za sad sam ovdje. Koliko će ovaj posao trajati i koliko će ova funkcija živjeti, ne samo u Hrvatskoj nego i van Hrvatske, u strukturi kako je organizovana – preko državne zajednice SiCG, to ja u ovom trenutku ne znam, ali u svakom slučaju je moguće da ću i poslije ovog mandata tražiti nešto slično. Ali o tome puno ne razmišljam, jer sam faktički tek na početku mandata, pa ću imati vremena da se kasnije opredijelim za nešto drugo.
RSE
Slobodno vrijeme?
MRDOVIĆ
Slobodno vrijeme provodim s mojim novim prijateljima koje sam upoznao ovdje u Rijeci, ovdje u Hrvatskoj. Ima mnogo dobrih ljudi, svih nacionalnosti – Crnogorci, Srbi, Italijani, Hrvati kao domicilno stanovništvo koje me je, opet moram reći, vrlo korektno prihvatilo. Družimo se po lijepim kafićima, kojih na ovim prostorima ima puno, tu se susrećemo na kavama, ali i na nekim drugim mjestima. Pokušavam da se bavim i mojim nekim hobijem koji sam, neću reći zaboravio, ali se njime sve manje bavim, a to je ribolov. Moji prijatelji me ponekad povedu na ribarenje. Do sada smo uglavnom ribarili na rijekama, na slatkovodnim vodama, ali pripremam se da otkrijem i morsko ribarstvo. U svakom slučaju, druženja sa ljudima mi predstavljaju zadovoljstvo, jer kada se negdje osjećate kao kod kuće, onda vam mora biti dobro.
XS
SM
MD
LG