Dostupni linkovi

logo-print

Ostali samo dugovi


RSE
Aerodrom Visoko u izgradnji je od ratne 1994. godine. Njegova je izgradnja, istina, davno stala, zbog nerazriješenih vlasničkih odnosa, nepoznanica koliko je i čijeg novca pri izgradnji uloženo, ali i zbog potrebe da se još ulože pozamašna finansijska sredstva. Istovremeno, obaveze prema vlasnicima zemljišnih parcela, koje su oduzete da bi se aerodrom gradio, nisu ispunjene. Općina Visoko duguje još oko
1.400.000 konvertibilnih maraka. Zakonom predviđenu nadoknadu, nikada nije dobila Borislava Simić.
SIMIĆ
Obraćala sam se i visokom predstavniku, nikada nisam dobila odgovor, ombudsmenu, OHR-u…Svi ti ljudi od zakona i prava samo kažu da su to mućke, kriminalne radnje, a da ja ne mogu na to da utičem.
RSE
Borislava Simić samo je jedan od 156 vlasnika zemljišta, kojima je ukupno oduzeto oko 1.500 hektara.
SIMIĆ
Da neko može uzeti od opštine i prevesti na sebe, registrovati u sudski registar svoje privatno preduzeće na vašu zemlju, a nisu riješeni vlasnički odnosi, pa to nema ni u Zanzibaru!
RSE
Nadoknada nikada nije isplaćena ni Borislavinoj sestri Nevenki Mojsilović.
MOJSILOVIĆ
Bilo je nešto oko 11 dunuma zemlje, ukupno što smo mi, braća i sestre tu imali.
RSE
Podsjećamo, odluku o izgradnji erodroma Visoko, donijelo je ratno Predsjedništvo Republike BiH još 1993. godine. Nakon izvršene eksproprijacije zemljišta, u aprilu 1994. godine, u sudski je registar upisano Javno preduzeće Aerodrom Visoko. Otud i obaveza Općine, kao korisnika zemljišta, da isplati nadoknade ranijim vlasnicima. Načelnik Općine Visoko Faruk Salčinović.
SALČINOVIĆ
Od jula 1992. godine, kada je Općina donijela odluku o izgradnji Aerodroma, a to potvrdilo 1993. godine ratno Predsjedništvo Republike BiH, Općina je korisnik eksproprijacije, ona je obavezna da to plati. Međutim, da bi, po Zakonu o eksproprijaciji, mogli ući u projekat, morali ste obezbijediti sredstva. Međutim, to se nije desilo i da Vam pravo kažem, teško se naći u dijalogu sa ljudima kojima je zemlja uzeta, a godinama nije plaćena. I mi smo, dobrim dijelom nauštrb budžeta Općine Visoko, koji praktično nije nekih većih iznosa, prošle godine platili na ime eksproprijacije, putem sudskih izvršenja, oko 650.000 maraka. Ranije je to još bilo nešto, tako da je ukupan iznos negdje oko dva miliona maraka.
RSE
Načelniku Salčinoviću, koji je na funkciji od maja 2000. godine, nije jasno kako nikada nisu obezbijeđena sredstva, predviđena za isplatu zemljišta nad kojim je izvršena ekspropijacija. Teret je pao na općinski budžet, iako Javno preduzeće Aerodrom Visoko 1997. godine mijenja vlasnika. Te godine, odlukom Općinskog vijeća, većinski vlasnik postaje Društvo jednog lica Bosanska investiciona organizacija (BIO). Oni se iz svih obaveza, kaže načelnik, izvlače.
SALČINOVIĆ
Druga strana, mislim konkretno na BIO, koji se izvukao, morala je i moraće dokazati tu strukturu. Mi smo dobijali uvijek neke uvijene odgovore, nismo imali nikakvih informacija kako prevazići ovu problematiku.
RSE
Načelnik Salčinović traži od BIO, federalnih, ali i državnih institucija da pomognu u rješavanju dugo prisutnih problema, jer, kako kaže, Aerodrom Visoko je ipak državni projekt. A da bi se desila privatizacija, bez koje se gradnja ne može nastaviti jer potreban je investitor, moraju se riješiti vlasnički odnosi. Sada je vlasnički udio: BIO 67 posto, a Općina Visoko 33 posto. Oštećenim vlasnicima zemljišta ostaje jedino da čekaju završetak sudskih procesa, kada će, u konkretnom slučaju porodici Simić i Mojsilović, biti isplaćena nadoknada od 4 marke po kvadratnom metru zemljišta.
XS
SM
MD
LG