Dostupni linkovi

logo-print

Dug podijelio koalicione partnere


RSE
Isplata unutrašnjeg duga starim deviznim štedišama podijelila je koalicione partnere u vlasti na federalnom nivou: Stranku demokratske akcije i Hrvatsku demokratsku zajednicu. SDA je za to da se štedišama, koji na knjižicama imaju do 100 konvertibilnih maraka, isplati novac, a ostalima daju obveznice, sa periodom naplate do 30 godina. HDZ se zalaže za to da se štediše izuzmu iz zakona o unutarnjem dugu, jer je štednja pravo na privatnu imovinu, dok je ratna šteta i druga potraživanja, predviđena ovim zakonom, stečeno pravo. Zastupnik HDZ Anto Čolak, stoga, smatra da bi se dug prema štedišama trebao rješavati na državnom nivou.
ČOLAK
Prva funkcionalna strana je ta da je Bosna i Hercegovina sljednica bivše SFRJ, a nisu entiteti, pa po prirodi stvari, ona garantira ljudima za njihovu imovinu, a ne entiteti. To je sadržina Ustava BiH, kroz Konvenciju o ljudskim pravima, Protokol I, gdje je imovina neotuđiva i s njom upravlja, raspolaže, koristi do uništenja, samo vlasnik. A vlade u Bosni i Hercegovini niko nije vukao za kosu da prekinu obligacioni odnos između banaka i štediša i da usput privatiziraju te banke. Za koje novce, gdje su ti novci završili? I da bi u članku 35, u Početnim bilancama banaka, po kojem su one išle u privatizaciju, Federacija preuzela na sebe ta potraživanja i obavezala se da će, iz vanjskog duga Federacije, znači zaduženjem, obeštetiti štediše.
RSE
SDA svoj stav argumentuje time što Federacija nema dovoljno novca i, ukoliko bi se insistiralo na isplati štednje, država bi bankrotirala. Predsjedica Udruženja štediša Amila Omersoftić negira argumente Vlade, da bi isplatom ovih kategorija Federacija bankrotirala, tvrdeći da je BiH novac od devizne štednje već naplatila.
OMERSOFTIĆ
Već je Bosna i Hercegovina, koja je garant naše štednje, povukla iz sukcesije novac, ali ga neda! Već su prodali banke. Gdje je novac od banaka? Pojeli ga poslanici i vlada.
RSE
Čolak podsjeća da je stara devizna štednja građana BiH bila pohranjena u Banci za međunarodna poravnanja u Bazelu, te da se prilikom pregovora o sukcesiji imovine bivše SFRJ ispostavilo da su novci, dok je u BiH trajao rat, nestali sa računa.
ČOLAK
Cijelo vrijeme vođenja pregovora o sukcesiji imovine bivše SFRJ između njenih sljednica stajalo je da se na računima Banke za međunarodna poravnanja u Bazelu, gdje je, između ostalih i narodna banka SFRJ držala svoje rezerve, nalazi 645 miliona dolara. U trenutku otvaranja tog računa, na računu je nađeno samo 56 miliona dolara, a ta ogromna razlika, koja je 12 puta manja, po odluci Vijeća sigurnosti je odobrena na trošenje Miloševiću, odnosno njegovom režimu, za nabavku lijekova i hrane, jer je, kao što znate, bio pod sankcijama Evropske unije i UN-a.
RSE
Stoga HDZ smatra da ne bi trebalo, zbog pritisaka međunarodne zajednice, oštetiti građane BiH. SDP, za razliku od vladajućih stranaka, ima svoju viziju rješavanja ovog pitanja. Hasan Bećirović:
BEĆIROVIĆ
Mi smatramo da unutarnje dugove treba smanjiti na nekoliko načina. Prvo, izvršiti multilateralnu kompenzaciju, obzirom da imamo tehničke uslove, da je uspostavljen jedinstveni registar transakcijskih računa u Centralnoj banci. Drugo, treba iskompenzirati međusobne obaveze i potraživanja između vanbudžetskih fondova i na taj način smanjiti taj dio. I treće, treba iskompenzirati obaveze i potraživanja između Federacije, vanbudžetskih fondova i državnih preduzeća i privatnih preduzeća koja su bila privatna i u ratu, ne ona koja su privatizirana. Na taj način bi, kompenzacionim poslovima, umanjili za trećinu ukupan unutarnji dug i time oslobodili prostor da se daleko lakše i efikasnije u gotovu ili putem dionica rješavaju problemi stare devizne štednje.
RSE
Štediše su, zbog nemogućnosti dogovora s vlastima, Međunarodnom sudu za ljudska prava u Strazburu zbog usvajanja zakona već tužile Republiku Srpsku, a do septembra će priložiti tužbe protiv Federacije. Omersoftić upozorava da će entiteti, kada sud u Strazburu presudi u korist štediša, doći u finansijski kolaps. Federalni ministar finansija Dragan Vrankić kaže da se toga i boji.
VRANKIĆ
Najviše me strah da donesemo zakon, a da poslije tog zakona dobijemo blokadu proračuna. To je ono što kao ministar najmanje želim. Ja sam svjestan pozicije deviznih štediša i vrlo mi je teško gledati njima u oči i govoriti o njihovoj poziciji. To je uistinu njihova imovina, međutim, naše su realnosti nešto drugo.
RSE
Uporedo s ovim pripremaju se i tužbe protiv Slovenije i Srbije i Crne Gore, zbog nemogućnosti naplate stare štednje od Ljubljanske banke i beogradske Invest banke.
XS
SM
MD
LG