RSE
Ni manje zemlje, ni više kandidata. To je Bosna i Hercegovina, u kojoj ne samo političke partije nego i pojedinci smatraju da mogu promijeniti stanje. Vehid Šehić, predsjednik Izborne komisije, podsjeća da je ukupno prijavljeno skoro 29 000 osoba.
ŠEHIĆ
Mi smo ovjerili za učešće na izborima ukupno 26 586 kandidata, od toga 769 kandidata za načelnike i 25 817 za opštinska vijeća, odnosno skupštine opština i gradske skupštine Brčko Distrikta, Banje Luke i Mostara. Moram reći da će sigurno najveći glasački listić biti za grad Banju Luku, gdje je ukupno oko 800 kandidata različitih političkih subjekata na glasačkom listiću.
RSE
Koje poruke o političkoj situaciji šalje ovako veliko interesovanje za naredne lokalne izbore? Profesor Slavo Kukić, uz ocjenu da je riječ o izuzetnoj “političnosti” bh. društva, također navodi:
KUKIĆ
BiH je u zadnjih 15 godina prošla toliko trauma da se naprosto povećava broj ljudi koji su nezadovoljni njezinom političkom, organizacijskom strukturom, ali i stanjem koje je u njoj. I zbog toga se sve veći broj ljudi odlučuje na uključivanje u političke tijekove kako bi pokušao, i osobnom praticipacijom u njima, nešto promijeniti. Treća, međutim, mogućnost koja je, po mom sudu, najbliže istini je činjenica ili je, recimo, scenarij da je i to jedan od pokazatelja političke neizgrađenosti bh. društva, političke nestrukturiranosti, koja se manifestira kako u velikom broju malih političkih grupacija - partija, tako i u sve češćim pokušajima pojedinaca da praticipiraju u jednom političkom lavirintu.
RSE
Istraživač u banjalučkoj organizaciji “Partner” Srđan Puhalo smatra da ovako veliki broj kandidata nije iznenađujući.
PUHALO
Kad pogledamo kako je uređena država, onda nam je prosto jasno da je to broj koji je neophodan. S druge strane, bit će im relativno lako, zato što oni poznaju te ljude u najvećem broju slučajeva. Čini mi se da neće biti u velikoj mjeri zastupljena ta stranačka pripadnost na lokalnim izborima. Najčešće velike parole, veliki slogani, bilbordi, reklame ne igraju toliko ulogu koliko igraju sami kvalitetni ljudi koji su se, znači, kandidovali na tim listama.
RSE
Direktor Centra za promociju civilnog društva, Fadil Šero, posebno naglašava da skoro 1500 ljudi koji su se prijavili za izbore uopšte nisu registrovani kao birači, što pokazuje da se politika shvata kao neozbiljan posao.
ŠERO
A to je, ustvari, jedna od najozbiljnijih profesija kojom se čovjek može baviti - naprosto zbog toga što je politika kao djelatnost degradirana u našoj zemlji. Iz tih razloga se uvijek pojavljuje mišljenje: “Kad mogu oni, mogu i ja”, a da se uopće ozbiljno ne pristupa tom problemu, pa čak ni to da se registrujete kao glasač a prijavite se za izbore da se kandidirate - do drugih stvari.
RSE
Šta će presudno uticati na odluku birača i šta učesnici u izbornoj utrci zapravo nude?
KUKIĆ
Generalno, u bh. prostoru još su uvijek u pitanju programi. Na lokalnoj razini, dakako, neće također odlučivati programi, ali bi mogla odlučivati, recimo, imena koja su od ugleda i koja bi se u funkciji nezavisnih kandidata mogla suprotstaviti dominantnim političkim opcijama, s obzirom da, po mom sudu, mi smo prešli prag - a i zbog mogućnosti koji daje ovaj izborni zakon - kad se glasa za paravane, za liste iza kojih stoje kojekakva sumnjiva imena. Ovo isticanje pojedinaca, pod pretpostavkom, dakako, da su se natjecali pojedinci od ugleda, moglo bi stvari promijeniti.
ŠERO
Vrlo mali broj je političkih stranaka koje imaju na razini mikroekonomske programe na lokalnom nivou i to je centralni problem, kao što, recimo, za opće izbore mi nemamo makroekonomski razvoj zemlje - i za lokalne izbore nijedna od tih stranaka nema opće programe razvoja zemlje, a govori o različitim problemima. Ili, recimo, sve su se one kandidarale za lokalne izbore a da nemaju makroekonomske programe razvoja, na temelju kojih će onda izvući mikroekonomske, tako da imamo poprilično neozbiljnu političku scenu i trebat će nam dosta vremena da se ona prostudira. Ali, to smo mi.
RSE
Građani, kao i obično, od izbora očekuju promjene nabolje.
GRAĐANIN 1
Trebalo bi prvo promijeniti “ovu korupciju”, koji gledaju samo kako će koji dinar primiti, a posla nema.
GRAĐANIN 2
Oni nama sve obećavaju - i kule i gradove - kad je glasanje, da će nešto napraviti, ali od toga ništa nema.
RSE
Šta je pravi uzrok povećanom intresovanju za učešće u narednim izborima? Možda u rezultatu posljednjeg istraživanje koje je provela Razvojna agencija UN-a (UNDP), a prema kojem dvije trećine stanovnika BiH smatra da za njih tek dolaze teški dani.
Ni manje zemlje, ni više kandidata. To je Bosna i Hercegovina, u kojoj ne samo političke partije nego i pojedinci smatraju da mogu promijeniti stanje. Vehid Šehić, predsjednik Izborne komisije, podsjeća da je ukupno prijavljeno skoro 29 000 osoba.
ŠEHIĆ
Mi smo ovjerili za učešće na izborima ukupno 26 586 kandidata, od toga 769 kandidata za načelnike i 25 817 za opštinska vijeća, odnosno skupštine opština i gradske skupštine Brčko Distrikta, Banje Luke i Mostara. Moram reći da će sigurno najveći glasački listić biti za grad Banju Luku, gdje je ukupno oko 800 kandidata različitih političkih subjekata na glasačkom listiću.
RSE
Koje poruke o političkoj situaciji šalje ovako veliko interesovanje za naredne lokalne izbore? Profesor Slavo Kukić, uz ocjenu da je riječ o izuzetnoj “političnosti” bh. društva, također navodi:
KUKIĆ
BiH je u zadnjih 15 godina prošla toliko trauma da se naprosto povećava broj ljudi koji su nezadovoljni njezinom političkom, organizacijskom strukturom, ali i stanjem koje je u njoj. I zbog toga se sve veći broj ljudi odlučuje na uključivanje u političke tijekove kako bi pokušao, i osobnom praticipacijom u njima, nešto promijeniti. Treća, međutim, mogućnost koja je, po mom sudu, najbliže istini je činjenica ili je, recimo, scenarij da je i to jedan od pokazatelja političke neizgrađenosti bh. društva, političke nestrukturiranosti, koja se manifestira kako u velikom broju malih političkih grupacija - partija, tako i u sve češćim pokušajima pojedinaca da praticipiraju u jednom političkom lavirintu.
RSE
Istraživač u banjalučkoj organizaciji “Partner” Srđan Puhalo smatra da ovako veliki broj kandidata nije iznenađujući.
PUHALO
Kad pogledamo kako je uređena država, onda nam je prosto jasno da je to broj koji je neophodan. S druge strane, bit će im relativno lako, zato što oni poznaju te ljude u najvećem broju slučajeva. Čini mi se da neće biti u velikoj mjeri zastupljena ta stranačka pripadnost na lokalnim izborima. Najčešće velike parole, veliki slogani, bilbordi, reklame ne igraju toliko ulogu koliko igraju sami kvalitetni ljudi koji su se, znači, kandidovali na tim listama.
RSE
Direktor Centra za promociju civilnog društva, Fadil Šero, posebno naglašava da skoro 1500 ljudi koji su se prijavili za izbore uopšte nisu registrovani kao birači, što pokazuje da se politika shvata kao neozbiljan posao.
ŠERO
A to je, ustvari, jedna od najozbiljnijih profesija kojom se čovjek može baviti - naprosto zbog toga što je politika kao djelatnost degradirana u našoj zemlji. Iz tih razloga se uvijek pojavljuje mišljenje: “Kad mogu oni, mogu i ja”, a da se uopće ozbiljno ne pristupa tom problemu, pa čak ni to da se registrujete kao glasač a prijavite se za izbore da se kandidirate - do drugih stvari.
RSE
Šta će presudno uticati na odluku birača i šta učesnici u izbornoj utrci zapravo nude?
KUKIĆ
Generalno, u bh. prostoru još su uvijek u pitanju programi. Na lokalnoj razini, dakako, neće također odlučivati programi, ali bi mogla odlučivati, recimo, imena koja su od ugleda i koja bi se u funkciji nezavisnih kandidata mogla suprotstaviti dominantnim političkim opcijama, s obzirom da, po mom sudu, mi smo prešli prag - a i zbog mogućnosti koji daje ovaj izborni zakon - kad se glasa za paravane, za liste iza kojih stoje kojekakva sumnjiva imena. Ovo isticanje pojedinaca, pod pretpostavkom, dakako, da su se natjecali pojedinci od ugleda, moglo bi stvari promijeniti.
ŠERO
Vrlo mali broj je političkih stranaka koje imaju na razini mikroekonomske programe na lokalnom nivou i to je centralni problem, kao što, recimo, za opće izbore mi nemamo makroekonomski razvoj zemlje - i za lokalne izbore nijedna od tih stranaka nema opće programe razvoja zemlje, a govori o različitim problemima. Ili, recimo, sve su se one kandidarale za lokalne izbore a da nemaju makroekonomske programe razvoja, na temelju kojih će onda izvući mikroekonomske, tako da imamo poprilično neozbiljnu političku scenu i trebat će nam dosta vremena da se ona prostudira. Ali, to smo mi.
RSE
Građani, kao i obično, od izbora očekuju promjene nabolje.
GRAĐANIN 1
Trebalo bi prvo promijeniti “ovu korupciju”, koji gledaju samo kako će koji dinar primiti, a posla nema.
GRAĐANIN 2
Oni nama sve obećavaju - i kule i gradove - kad je glasanje, da će nešto napraviti, ali od toga ništa nema.
RSE
Šta je pravi uzrok povećanom intresovanju za učešće u narednim izborima? Možda u rezultatu posljednjeg istraživanje koje je provela Razvojna agencija UN-a (UNDP), a prema kojem dvije trećine stanovnika BiH smatra da za njih tek dolaze teški dani.
