Dostupni linkovi

logo-print

Zločin se ozakonjuje i etničko se čišćenje cementira


RSE
Ovih dana upućen je novi apel za brži povratak Hrvata u Bosansku Posavinu, a posebno u dio koji se nalazi u Republici Srpskoj (RS).

Oko 160 katoličkih svećenika, redovnika i redovnica, s područja Dervenskog dekanata, koji obuhvata općine Derventa, Bosanski Brod i Doboj, uputili su Promemoriju domaćim i međunarodnim zvaničnicima u Bosni i Hercegovini (BiH) da prestanu s opstrukcijom i da konačno preduzmu konkretne korake, te pomognu obnovu i povratak Hrvata na područje Bosanske Posavine.

„Institucije koje vodite“, htjeli vi to priznati ili ne, „najodgovornije su za činjenicu da se toliko godina nakon zaustavljanja rata u BiH u ovaj dio države vratilo najmanje povratnika i da ta činjenica praktično znači iskorjenjivanje jednog naroda s područja na kojem je stoljećima obitavao“, kaže se u Promemoriji svećenika koju je potpisao i predsjednik Biskupske konferencije BiH, monsinjor doktor Franjo Komarica.

Biskup Komarica ističe da su ovom Promemorijom svećenici željeli ponovo upozoriti međunarodne i domaće zvaničnike na katastrofalno stanje obnove i povratka u Bosanskoj Posavini, ali oni unatoč svemu i dalje:
KOMARICA
Sebično okreću glavu i ne žele primiti na znanje svoju dužnost i obavezu da isprave ovu veliku nepravdu koja je nanešena tome kraju. To je samo jedan dio, iako dramatično prepoznatljiv, gdje se zločin ozakonjuje i gdje se etničko čišćenje cementira. Sličnih područja dakako ima i na drugim mjestima u BiH ili izvan nje. Dizanjem glasa za ispravljanje ove velike nepravde na području Dervenskog dekanata odnosno Bosanske Posavine, dižemo i glas za područje šire banjalučke regije, srednje Bosne, istočne Bosne ili istočne Hercegovine, zapadne Bosne, kako god.
RSE
Biskup Komarica energično odbacuje izjave pojedinih međunarodnih čelnika da se Hrvati ne žele vratiti u Bosansku Posavinu.
KOMARICA
To je strašna nepravda. Vjerodostojni, istinoljubivi ljudi, koji su kadri reći da je nepravda nepravda, da je zločin zločin, oni umjesto da ispravljaju nepravdu, proglašavaju da se ovi ljudi ne žele vratiti. Ali gdje su najosnovniji preduvjeti da se ti ljudi vrate? Ja sam to pitao gospodina Kohla u Bonu 1996. godine i Chiraca u Elizejskoj palači 1996. godine, jednako tako sam pitao i u Vašingtonu i u Otavi i Njujorku – zašto ste tako postupili? Zovete kokoši da se vrate u kokošinjac, a namjerno ste tamo pustili lisice da ih čekaju, iste one lisice koje su ih mnoge poklali i mnoge istjerali. Pa to je lakrdija, to je ismijavanje čovjeka i njegovog dostojanstva. Što radi lisica u kokošinjcu? Što rade oni koji su počinili zločine na tim mjestima s kojih odlučuju? Onda se ja pitam zašto mi, da li zato što smo Banjalučani, što smo Hrvati, što smo katolici, ili bez obzira tko ovdje u Bosni, Bošnjaci ili Srbi, za te iz međunarodne zajednice nismo ljudi? Oni su nama ovdje došli kao učitelji demokracije iz Evrope ili Amerike i zato što nismo iz Njemačke, Austrije, Nizozemske ili Francuske, mi za njih nismo ljudi. To je tužno i ružno i mi na to ne smijemo nikako pristati, jer bismo inače bili sukrivci ove velike hipokrizije, ove dekadencije naše evropske civilizacije.
RSE
Zvaničnici trebaju pokazati više vlastite vjerodostojnosti i političke volje, te konačno početi ispravno gledati na ekonomski i demokratski razvoj ove zemlje:
KOMARICA
Ako nema ljudi koji bi se vratili i obnavljali tu zemlju, onda to nije ni demokratski, niti ekonomski pristup budućnosti ove zemlje. Treba dakle pokazati više vjerodostojnosti, više kredibiliteta i uložiti veće ekonomske injekcije u ovu regiju. Jer, bez one startne ekonomske pomoći, ljudi se neće moći vratiti, jer se nemaju kamo vratiti; neće moći obnoviti svoja zgarišta, a pogotovo neće moći započeti živjeti od vlastitih ruku. Tamo je plodan kraj, ima i zemljoradnje, ima i voćarstva, ima i stočarstva, samo treba napraviti jednu dobru strategiju, dakle što sada može tamo najbrže startati, i sa tom ekonomskom injekcijom složno i dogovorno ići naprijed.
RSE
„Mi zvonimo na uzbunu da oni najodgovorniji ne prespavaju umiranje našega kraja i našega naroda. Na to imamo pravo i pred Bogom i pred ljudima“, stoji između ostalog u svećeničkoj Promemoriji.

Pomoćnik ministra za izbjegla i raseljena lica Republike Srpske, Drago Vuleta, demantovao je tvrdnje banjalučkog biskupa Franje Komarice da se u RS vratio mali broj katolika, zbog raznih političkih, pravnih i ekonomskih opstrukcija. Vuleta je rekao da je izbjeglim licima hrvatske nacionalnosti imovina u Banjaluci i RS-u vraćena u stopostotnom procentu, ali da se veoma mali broj njih, prema slobodnom izboru, opredijelio za stvarni povratak u RS, jer su u najvećem broju slučajeva trajno riješili svoj status u trećim zemljama, Hrvatskoj ili Federaciji Bosne i Hercegovine. Vuleta je također naveo da se u banjalučkom Odsjeku Ministarstva za izbjegla i raseljena lica još nalaze ključevi četiri do pet stotina zapečaćenih kuća, čiji su vlasnici lica hrvatske nacionalnosti koja ključeve ne žele da preuzmu.
* * * * *
RSE
Govorimo o projektu pomoći „održivom manjinskom povratku“ u BiH koji finansira Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) i o tekućem projektu „Stvaranje prosperitetnih zajednica“, čiji je rok realizacije kraj ove godine. Ti projekti se ostvaruju putem humanitarne organizacije UMCOR, dobro poznate izbjeglim i raseljenim ali i ostalim stanovnicima BIH. Danas govorimo o djelovanju i o projektima područnog Ureda UMCOR-a u Mostaru, a naši gosti su: Zlatan Buljko, šef ovog Ureda, Nevzet Sefo, rukovodilac ekonomskog razvoja zajednica i Meritt Broady iz Američke agencije za međunarodni razvoj koji je inače zadužen za projekte koje ostvaruje Ured UMCOR-a u Mostaru.

Koje su to specifičnosti karakteristične za projekte koje implementira UMCOR?
BULJKO
Specifična je pomoć u stvaranju prihoda raspodjelom poticajnih ili subvencioniranih zajmova i grantova članovima manjinskih povratničkih zajednica, čime se želi potporiti održiv povratak u oblastima gdje su živjeli prije rata. Dakle, ljudi koji nisu u mogućnosti da ispune kriterije za dodjelu zajmova iz konvencionalnih izvora, mislim na komercijalne banke ili mikrokreditne organizacije, mogu da dobiju finansijsku pomoć kroz poticajne zajmove, ili subvencionirane, kako ih mi zovemo, te da započnu male biznise, kupe sebi opremu, mašine i alate, stoku, sjemena i tako dalje. Na taj način se pomaže, ne samo njima, nego i njihovim porodicama. UMCOR je dodijelio oko tri hiljade poticajnih zajmova u ciljanim područjima u BiH. U 2003. godini je dodijeljeno preko dvije hiljade grantova i socijalnih odnosno poticajnih zajmova i to u ukupnoj vrijednosti većoj od šest miliona konvertibilnih maraka. Kroz tekući program koji je finansiran primarno od strane USAID-a, čiji je naziv „Stvaranje prosperitetnih zajednica“, ukupno je dodijeljeno do danas 806 zajmova kroz naših šest područnih Ureda u BiH. Prije nekoliko dana Vlada Federacije BiH je preko Ministarstva za raseljena lica i izbjeglice doprinijela ovom programu poticajnih zajmova sa dodatnih petsto hiljada konvertibilnih maraka.
RSE
Koliko ste zajmova dodijelili od početka ove aktivnosti na stvaranju prihoda?
BULJKO
Od početka implementacije aktivnosti na stvaranju prihoda (income generation) do danas je naš Ured dodijelio preko 686 poticajnih zajmova i to na područjima Hercegovačko-neretvanskog kantona (županija sedam), na području svih općina osim Neuma; onda na području Zapadnohercegovačkog kantona (županija osam), gdje smo uključili povratnike u općinu Ljubuški; onda na području skoro kompletne regije sedam Republike Srpske, odnosno istočna Hercegovina sa svim općinama osim Bileće. Ostaju i dalja područja koja bismo pokrivali u narednom periodu, obzirom da je manjinski povratak izuzetno aktivan u posljednje vrijeme.
RSE
UMCOR ima još jedan projekat, o kojem govori Nevzet Sefo, rukovodilac ekonomskog razvoja zajednica:
SEFO
Drugi tip pomoći koji obezbjeđuje UMCOR kroz programe ekonomskog razvoja su veći „podgrantovi“ udruženjima, kooperativama ili neformalnim grupama koje se registruju. Mi tu komponentu većih „podgrantova“ nazivamo Program ekonomskog razvoja zajednica (CEAS). Ovaj Program ima za cilj pomoć povratničkim zajednicama kojima nije pružena dovoljna pomoć, a koji žele poboljšati ekonomsku situaciju putem zajedničke akcije razvoja i tržišno orijentisane proizvodnje. Kada proizvođači pojedinci rade zajedno u kooperativi ili u udruženju, tada se tržišne mogućnosti povećavaju. Kroz te formalne organizacije, dakle registrovane grupe u zajednici, dozvoljavamo malim proizvođačima ili mikro proizvođačima da zajednički izađu na tržište i da na taj način, smanjujući materijalne i administrativne troškove, čine sebe privlačnijim za potencijalne kupce. Ta udruženja i kooperative su poznati kao CEAS partneri i ta programska komponenta je viđena kao drugi korak da se pomogne stvaranju prihoda. Osim što UMCOR ostvaruje saradnju na terenu sa lokalnim vlastima, saradnja se ostvaruje i sa lokalnim nevladinim organizacijama koje je UMCOR prepoznao na terenu kao pozitivne partnere u implementaciji projekta. Takve partnere smo i institucionalno ojačali kroz projekat USAID-1. Ti isti partneri nam pružaju pomoć u implementaciji projekta USAID-2., a međi njima želim istaći prije svega udruženje povratnika „Privrednik – Stolac“, kojem se pomaže u okviru programa USAID-1.
RSE
Šta je UMCOR do sada implementirao i šta planira?
BULJKO
Američko Ministarstvo poljoprivrede i USAID finansiraju implementaciju trenutno tri projekta – Tehničku pomoć u poljoprivredi, Program podrške tržišne orijentacije udruženja i zadruga i Razvojni poljoprivredni fond. Poljoprivrednoj zadruzi „Konjic-Milk“ iz Konjica smo obezbijedili cisternu za mlijeko u vrijednosti od 89 hiljada maraka. Ovdje bih posebno spomenuo nešto interesantno za slušaoce sa teritorija Mostara, čast mi je da kažem da smo pomogli registraciju zemljoradničke zadruge „Bio-produkt“ u Podveležju, koju smo i osnovali, znači osnovali smo kooperativu koja nikad nije postojala na tom terenu, a znate u kakvim uslovima ljudi gore žive. Pošto je gospodin Meritt Broady iz USAID-a naš trenutni donator, spomenut ću samo tri projekta koje implementira UMCOR unutar projekta USAID-2. Radi se o pomoći udruženju žena „Konjičake“ u vidu opreme za tkanje; one će se baviti proizvodnjom vunenih proizvoda u kućnoj radinosti i biće uposleno oko trideset i pet žena. Dalje se radi o pomoći Udruženju povratnika u Ivanjicu, općina Ravno, koji se bave pčelarskom proizvodnjom; njima smo nabavili oko dvjesto košnica, također se radi o trideset i pet korisnika. I radi se o pomoći poljoprivrednoj zadruzi „Agroplod“ Stolac, koja radi drugu fazu destilerije eteričnih ulja.
RSE
Koliko ste zajednica zapravo pomogli?
BULJKO
Od početka aktivnosti na Programu ekonomskog razvoja, mostarski područni Ured je pomogao više od četrnaest udruženja i zadruga odnosno kooperativa iznosom u vrijednosti od nekih 705 hiljada konvertibilnih maraka.
RSE
Koji su uslovi da neko uđe u programe koje implementira UMCOR, a finansira USAID ili američko Ministarstvo poljoprivrede?
BULJKO
Što se tiče samih kriterija koje mi primjenjujemo prilikom odabira potencijalnih korisnika, to su da te osobe budu manjinski povratnici, znači ljudi koji su se vratili na svoju adresu na kojoj su živjeli do 1991. godine. Kandidat treba izvaditi svoju ličnu ili osobnu kartu na području opštine u kojoj se prijavio za pomoć. Zatim mu je potrebna potvrda da nije bio korisnik drugih zajmova od 1996. godine do danas. Potom potvrda da ne koristi komercijalne zajmove neke mikrokreditne organizacije ili banke u trenutku kada aplicira kod nas. Nakon inicijalne aplikacije kandidata slijedi proces odabira koji vrši UMCOR, iako smo uključili i neke nevladine organizacije koje nam u tome pomažu, kao što su Udruženja povratnika u Ivanjicu, kao što je udruženje građana „Privrednik“ iz Stoca, također i neka udruženja žena i tako dalje, dakle i oni su uključeni u taj procesu selekcije i odabira. Mi ćemo moći obezbijediti maksimalno do nekih pedeset zajmova odnosno kredita, dakle dodijelićemo još oko 170 hiljada maraka korisnicima na našem području. Već imamo na čekanju oko četiri stotine aplikacija. Radićemo, naravno, selekciju tih korisnika. Svakodnevno imamo upite ljudi koji žele da im se pomogne na taj način. To je što se tiče poticajnih zajmova. Što se tiče Programa za ekonomski razvoj zajednica, tu treba da odaberemo još četiri partnera na našem području. Tri već imamo kroz tekući projekat USAID-2, a pored toga ćemo u procesu selekcije odabrati još četiri poljoprivredne zadruge ili udruženja. UMCOR će nastaviti dodatnim sredstvima rekonstruirati i stambene jedinice na našem području, gdje je situacija izuzetno teška. Moram da kažem da trenutno nema nijednog donatora na području Hercegovine, da nijedna implementing-organizacija ne radi na rekonstrukciji. Jedan dio tih sredstava koja imamo na raspolaganju ćemo usmjeriti na područje Čapljine, Stoca i eventualno Mostara, obzirom da su se ta područja nemaju nikakvu pomoć. UMCOR je upravo počeo da implementira jedan program rekonstrukcije i povratka na područje Srebrenice, Bratunca i Vlasenice. Taj projekat finansira holandska Vlada, uključuje rekonstrukciju 95 stambenih jedinica i povezivanje na elektromrežu 70 stambenih jedinica i manje opravke lokalnih puteva. Dakle, od dva projekta koja smo predali holandskoj Vladi, uspjeli smo da dobijemo jedan. Dakle, to područje istočne Bosne je time manje-više pokriveno, ali ne i područje Hercegovine. I iz razgovora s kolegama iz drugih implementing-organizacija koje su prisutne na tom području znamo da situacija u Hercegovini veoma teška.
RSE
Na kraju ove prezentacije riječ ima gospodin Meritt Broady koji u ime Američke agencije za međunarodni razvoj prati UMCOR-ovu implementaciju projekata.

Gospodine Broady, koliko ste zadovoljni onim što ova nevladina organizacija radi?
BROADY
U ovom momentu smo jako zadovoljni dijelom projekta koji je UMCOR implementirao u proteklih nekoliko godina na ovom području. Shvatili smo da je jedan od najvažnijih koraka za ostvarenje održivog povratka ostvarenje nekih poticajnih mijera kroz ekonomski razvoj. Uvidjeli smo da se razvijaju banke i mikrokreditne organizacije koje mogu pružati određene zajmove i kredite, ali smo isto tako shvatili da postoji određena grupa ljudi koja nema pristup ovom vidu kreditiranja i zbog toga smo zatražili od različitog broja nevladinih organizacija da nam pokažu kako bismo mogli pomoći toj kategoriji ljudi. Zahvaljujući nama, pedeset posto ljudi iz ove kategorije sada ima pristup drugoj vrsti kreditiranja. Jedan od naprofitabilnijih biznisa u ovom momentu je bavljenje poljoprivredom, ali se isto tako UMCOR bavio i pomaganjem malih biznisa; primjer je Centar za razvoj biznisa u Stocu.
RSE
Ima li nekih negativnih pojava?
BROADY
Uvijek se u poslijeratnom razvoju zemlje i njene ekonomije mogu očekivati neke negativne stvari. Međutim moram reći da sam za sad jako optimističan i vrlo zadovoljan i da ovom momentu ne mogu navesti niti jedan negativan primjer u dosadašnjoj implementaciji.
RSE
Šta je to što biste vi osobno izdvojili kao najznačajnije u projektima namijenjenim povratnicima?
BROADY
Izdvojio bih poljoprivredu i stočarstvo. U ove dvije proizvodnje se nalazi ključ odnosno to je ono što bi bio najupješniji biznis. USAID ima još jedan projekat koji se tiče povezivanja proizvođača sa tržištem, koji će se nadamo se nastaviti i u neredne tri do četiri godine.
RSE
I američki amasador Clifford Bond, to je dobro poznato bosanskohercegovačkoj javnosti, podstiče povratak i svojim čestim posjetima povratnicima.
BROADY
Ja, pored mog šefa u USAID-u, radim i za gospodina Bonda, podnosim mu određene izvještaje, tako da imam vrlo česte sastanke s njim i razmjenjujemo iskustva. I dalje ćemo podržavati određene nevladine organizacije kao što je UMCOR. Naredne godine ćemo također pokušati podržati slične projekte.
* * * * *
RSE
Ministarstvo sigurnosti BiH i Visoki komesarijat UN-a za izbjeglice (UNHCR) objavili su da je produžen status privremenog prihvata u BiH za osobe iz Srbije i Crne Gore (SiCG) sa posljednjim prebivalištem na Kosovu. Zajedničko saopštenje Ministarstva sigurnosti i UNHCR-a uslijedilo je nakon odluke koju je Vijeće ministara BiH donijelo 18. juna ove godine.

U skladu sa Upustvom koje je potpisao ministar sigurnosti 29. juna, osobe iz SiCG sa posljednjim prebivalištem na Kosovu imaju pravo na novi karton o privremenom prihvatu koji je moguće dobiti od općinskih organa nadležnih za izbjeglice i raseljene osobe u mjestu re-registracije ili produženja statusa. Osobe koje imaju pravo na ove nove kartone, trebaju se bez odlaganja obratiti resornom uredu.

Ministarstvo sigurnosti BiH, UNHCR i nevladina organizacija „Vaša prava“ spremni su dati sve odgovore na upite u vezi sa produženjem statusa privremenog prihvata.
* * * * *
Specijalna emisija Radija Slobodna Evropa posvećena je ostvarivanju prava izbjeglih i raseljenih, ali i svih drugih kojima su ugrožena temeljna ljudska prava. U ovoj emisiji na vaša pitanja odgovaraju predstavnici vlasti i nevladinog sektora, zatim međunarodnih organizacija u Bosni i Hercegovini, te drugi stručnjaci za oblast imovinskih i drugih ljudskih prava. Pisma s pitanjima pošaljite u našu sarajevsku redakciju, gdje se priprema ova emisija. Adresa je Fra Anđela Zvizdovića br. 1, Sarajevo. Na pismo naznačite: Radio Slobodna Evropa, za emisiju Neću tuđe, hoću svoje. Ukoliko je to za vas jednostavnije, možete pisati i na našu e-mail adresu: rfe.sa@bih.net.ba
XS
SM
MD
LG