Dostupni linkovi

Da li će se privatizacija ubrzati?


Najnoviji polugodišnji izveštaj Međununarodnog monetarnog fonda za Srbiju, u kojem se Vlada upozorava da bez smanjivanja budžetskih subvencija i broja zaposlenih u javnom sektoru, pri datom, sporom tempu privrednog rasta, do kraja godine neće biti moguće održati obećanu fiskalnu ravnotežu, uz 30 milijardi dinara budžetskog deficita – očigledno je izazvao nervozu u vrhu izvršne vlasti u Beogradu. U kontekstu ovog nepovoljnog izveštaja treba posmatrati i sukob ministra finansija Mlađana Dinkića sa Brankom Pavlovićem, direktorom Agencije za privatizaciju – koji se završio smenom ključnog čoveka za prikupljanje privatizacionih prihoda.

Naime, smenjeni Pavlović se proteklih meseci više bavio ispitivanjem privatizacionih operacija koje je u protekle tri godine izvela Đinđićeva vlada, nego što se borio za nastavak privatizacije – što je praktično ukočilo ovaj važan tranzicijski proces i prihode svelo na prihvat novca koji dolazi po starim tenderima i aukcijama. Procenjuje se, naime, da je od oko 12 milijardi dinara koliko je inkaksirano od početka godine, preko 10 milijardi dinara uplaćeno po prošlogodišnjim poslovima. Taj razočaravajuće mali prihod od novih prodaja ne može se objasniti samo okolnošću da su dosada navodno već prodate najatraktivnije firme i da su strani ulagači postali dodatno uzdržljivi zbog neizvesnosti koja je vladala oko ishoda proteklih predsedničkih izbora u Srbiji I neizvesnosti koja ostaje oko opstanka Koštunicine vlade.

Ostaje pitanje da li će se provatizacija sada ponovo ubrzati, jer je novi direktor Agencije za privatizaciju, Miodrag Đorđević, došao iz policijskih službi koje su se bavile borbom protiv kriminala, pa je moguće da će se i on više baviti istraživanjem mahinacija koje uvek prate svaku privatizaciju, pa dakako i onu u Srbiji, nego što će biti opsednut ubrzanjem prodaje društvenih preduzeća radi povećavanja budžetskih prihoda. A treba reći da je za ovu godinu projektovana dosta skromna svota novih prihoda iz inostranstva po osnovu privatizacije, od oko 250 miliona dolara – pa bi se neuspeh na ovom polju doista mogao shvatiti kao znak da Koštunicin kabinet u suštini ne prihvata radikalne ekonomske reforme.
XS
SM
MD
LG