Dostupni linkovi

logo-print

Rješenja za dvije godine


RSE
Prijedlog zakona o ombudsmenu, iza kojeg stoji Vijeće ministara, otklonio je dosadašnje dileme oko budućnosti ove institucije i njene neophodne reforme. To, uostalom, traži i međunarodna zajednica, naglašava pomoćnik ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH, Slobodan Nagradić.
NAGRADIĆ
Evropska komisija budno motri poteze vlasti BiH u cilju ispunjavanja uslova kako postprijemnih nakon prijema BiH u Savjet Evrope, tako i uslova koji su postavljeni za višu fazu pridruživanja, odnosno ulaska u evropske integracije. I jedan od tih uslova bio je, također, da se preispita trebaju li BiH tri institucije ombudsmena i treba li BiH devet ombudsmena.
RSE
Prema prijedlogu, zadržavaju se sve tri institucije, ali se smanjuje broj ombudsmena, stručnih lica i kancelarija.
NAGRADIĆ
Ide se na formulaciju da će ubuduće, ukoliko se ovaj zakon usvoji, na nivou BiH biti ombudsmen sa dva zamjenika. Na nivou entiteta, također u ovom prelaznom periodu, će biti ombudsmen sa dva zamjenika. S druge strane, predviđeno je zakonom, propisana je norma da se smanji broj zaposlenih, stručnih lica i drugih činovnika u institucijama ombudsmena, zatim da se smanji broj terenskih kancelarija - sve u cilju jedne racionalizacije.
RSE
Vlada Federacije je usvojila amandman na izmjene Ustava, kojim je željela Parlamentu predložiti ukidanje entitetskih ombudsmena. Šta se može očekivati nakon što je prijedlog državnog zakona upućen u proceduru? Federalni ombudsmen Branka Raguz:
RAGUZ
Po meni bi sasvim logično bilo ako Vlada ne povuče prijedlog, odnosno da se sačeka s tim, jer je očigledno da je ovaj prijedlog Vlade u ovom momentu preuranjen. Dakle, sačekati prvo kako će i što će odlučiti Parlament BiH, tek onda mogu ići, eventualno, određeni koraci u smislu usaglašavanja. Ne znam kakav će biti konačno tekst tog zakona ali, u svakom slučaju, mislim da je on usaglašen i sa međunarodnim gledanjem na ovaj proces restruktuiranja i mislim da je logično očekivati, s manjim izmjenama, da će ovaj nacrt zakona proći kroz parlamentarnu proceduru i biti otprilike usvojen u ovom tekstu, odnosno prijedlogu.
RSE
Skoro istovremeno, Narodna skupština RS-a je odlučila da zadrži svoje ombudsmene, ističe Branka Kolar - Mijatović, ombudsmen ovog entiteta.
KOLAR - MIJATOVIĆ
Parlament je podržao stav i zaključak Vijeća Evrope i Venecijanske komisije iz aprila ove godine, kojim se predlaže i predviđa da se institucije restruktuiraju na taj način da instituciju ne predstavljaju više tri ombudsmena nego jedan, da se broj ombudsmena sa devet smanji na tri, na način da svaku instituciju predstavlja po jedan ombudsmen sa dva zamjenika, da se broj osoblja treba smanjiti na razumnu mjeru, s obzirom da institucije ombudsmena u BiH imaju enormno veliki broj zaposlenih, kako je rečeno, u odnosu na ostale institucije u našem okruženju.
RSE
Javni konkurs, a ne imenovanje ombudsmena, još je jedna izmjena koju predviđa prijedlog zakona. Upravo nju posebno pozdravlja Helsinški komitet za ljudska prava, koji je među prvim tražio upravo takav način izbora za državne ombudsmene. Predsjednik Srđan Dizdarević:
DIZDAREVIĆ
Uvažena je osnovna primjedba koja se odnosi na način izbora ombudsmena za BiH. Prema dosadašnjem zakonu, prijedlog liste ombudsmena je utvrđivalo Predsjedništvo BiH. To je onda birala Parlamentarna skupština BiH. Po novom prijedlogu bi trebao biti raspisan javni konkurs i nezavisno tijelo bi onda trebalo da izvrši izbor kandidata, kojeg bi verifikovala Parlamentarna skupština, što je daleko bliže samom duhu funkcije i ideji ombudsmena.
RSE
U javnoj raspravi, koja je prethodila prijedlogu zakona, čulo se mnoštvo prijedloga, ali nađeno je, ipak, najprikladnije rješenje, smatra Slobodan Nagradić u ime predlagača zakona - Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice.
NAGRADIĆ
To je rješenje koje respektuje postojeće stanje i respektuje ogroman broj predmeta koji postoje kod sadašnjih institucija ombudsmena. Naime, vođeno je računa da se ne desi situacija da, kao što se desilo sa prestankom rada Doma za ljudska prava - Dom je ukinut krajem prošle godine, znači istekao mu mandat, a ostalo je oko 10 hiljada predmeta. U sve tri institucije ombudsmena ima više od 30 hiljada započetih, a nedovršenih predmeta. Oni nisu svakako tako drastični i teški kao oni koji su bili pred Domom za ljudska prava, ali ih, u svakom slučaju, treba završiti i ovaj prelazni period je prilika da institucije ombudsmena u entitetima vide šta će učiniti sa tim predmetima i kako će izaći nakraj sa brojnim primjerima žalbi građana - od manje važnih ka najvažnijim pitanjima.
RSE
I kad zakon bude usvojen, sva rješenja će imati prelazni karakter, odnosno trajat će dvije godine. Za to vrijeme bit će sačinjen konačan prijedlog organizacije institucije ombudsmena u BiH i njenog eventualnog objedinjavanja na državnom nivou. Građani jedino žele da imaju mjesto gdje će iznijeti svoju nepravdu - i tražiti pravdu.
XS
SM
MD
LG