Dostupni linkovi

logo-print

Neophodna je odvažnija balkanska politika Brisela


RSE
Bosna i Hercegovina, nefunkcionalna država; Srbija i Crna Gora u nesretnom braku; Kosovo bez statusa; U Makedoniji zaustavljen razvoj; a Hrvatskoj slijedi nagrada - kratki su naslovi kojima se može opisati stanje u zemljama zapadnog Balkana i njihovom nastojanju da se približe i postanu članice Europske unije. Općeprihvaćen je stav da će ovaj region postati dio europske obitelji kada se ispune postavljeni uvjeti.

No, neki analitičari smatraju da Europska unija mora preispitati svoje mehanizme jer postoji opravdan strah da bi zapadni Balkan mogao ostati crna točka i mjesto gdje bi Unija mogla izgubiti svoju efikasnost.
Stručnjak za Balkan pri Institutu za ratno i mirnodopsko izvještavanje Piter Palmer tako je nedavno upozorio da se EU opredjeljuje za politiku uzdržavanja, umjesto da se uhvati ukoštac sa stvarnim uzrocima nestabilnosti na Balkanu. Njegovo mišljenje dijeli i politički analitičar Međunarodne krizne skupine u BiH, Senad Slatina, koji kaže da se strategija EU prema zemljama Balkana svodi na obećanja da će postati članice Unije i da tako i BiH, samo na osnovu obećanja, čini čuda kako bi dostigla cilj.
Tvrdeći da je najveći problem EU njena institucionalna nesposobnost da održi jedinstvenu politiku u "osjetljivim područjima", Slatina za primjer uzima predstojeću zamjenu mirovnih snaga u BiH, odnosno odlazak SFOR- a i dolazak europskih snaga:
SLATINA
Kada promišljamo o budućoj misiji EU u BiH trebamo vidjeti u kakav će region ona ući. Dakle, imat ćemo 2005. godine početak razgovora o statusu Kosova. EU nema o tome jedinstvenoga stava. Imat ćemo, vjerovatno, krajem 2005. i početkom 2006. godine raspad privremeno formirane državne zajednice Srbije i Crne Gore. I, već imamo evidentan uspon radikalnog nacionalizma u Srbiji. Sve su to stvari koje EU mora uzeti u kalkulaciju kada promišlja o svojoj vojnoj robustnosti u BiH. U samoj BiH će EU kao misija biti dočekana sa dosta skepticizma, naravno. Nikakvog posebnog povjerenja misija vojna EU ne može ulijevati nakon iskustva Srebrenice i mi imamo pravo da izražavamo svoje rezerve oko toga. EU mora u ranim fazama svog vojnog angažmana u BiH poraditi na popravljanju tog imidža.
RSE
Slatina ističe da zamjena SFOR-a snagama EU predstavlja strateško pregrupisavanje međunarodne zajednice i smanjenje uticaja i prisutnosti SAD-a. On stoga i upozorava na mogući problem, koji bi bio stvoren ukoliko bi BiH postala poligon za rješavanje nesporazuma između SAD-a i EU, što bi se moglo odraziti i na region.

Predstavnica Instituta za ratno i mirnodopsko izvještavanje - Ured u Sarajevu, Ana Mektagart, procjenjuje da bi nestabilnost regiona mogla koštati više nego pridruživanje balkanskih zemalja EU.
MEKTAGART
Postoji strah da će ovaj dio Europe, odnosno da će zemlje zapadnog Balkana ostati na takozvanom izoliranom otoku, na kojemu će dominirati nestabilnost, siromaštvo i da će se utapati u osobnom moru nemobilnosti i nedovoljno razvijene demokratičnosti. Proces stabilizacije je označen mehanizmom kojim Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora, Makedonija i Albanija mogu postići svoj cilj. Ali Europa se i dalje bavi procjenama kako i na koji način prihvatiti ove zemlje. Postoji opasnost od ovako otvorenog procesa. Odatle pitanje: koliko će to trajati i koji su to uvjeti? To pitanje treba ozbiljno razmotriti, jer u takvom okruženju zemlje zapadnog Balkana sporo i na bolan način provode reforme. Stoga ne ovisi sve od zemalja koje su spremne da ispune pred njih postavljene uvjete. Proces zavisi i od spremnosti EU da prihvati nove članice.
RSE
Mektagart ističe i da se sve više uviđa da proces stabilizacije i pridruživanja i politiku EU prema zemljama zapadnog Balkana treba prilagoditi i adekvatno primijeniti na postojeću realnost.

Direktor Centra za strateške studije Ministarstva vanjskih poslova Republike Slovenije, Andrej Rahten, kaže da se u raspravama o budućnosti Balkana često čuje da Slovenija može dati doprinos rješavanju problema oslanjajući se i na povijesna iskustva i život u bivšoj zajedničkoj državi.
RAHTEN
Više puta na različitim nivoima izražena je spremnost Slovenije da državama zapadnog Balkana ponudi pomoć i podršku prilikom uključivanja u euroatlantske integracije - jer uređena sigurnosna situacija u ovom regionu pozitivno utječe i na slovensku nacionalnu sigurnost - što slovenska država, naravno, dokazuje i učešćem u mirovnim operacijama i podršci za očuvanje mira. U procesu približavanja država zapadnog Balkana Europskoj uniji treba poštivati princip diferencijacije. Onim državama u regiji koje brže ispunjavaju kriterije treba omogućiti brži proces pregovora za ulazak u EU. U tome smislu Slovenija pozdravlja činjenicu da je Hrvatska dobila pozitivan avis Evropske komisije i satatus kandidata, te da će uskoro početi sa pregovorima. U Hrvatskoj vidimo uzor za ostale države u regionu. Kao što je relativno brz ulazak Slovenije u neku ruku pozitivno utjecao na približavanje Hrvatske, i uspješan europski put Hrvatske može potaknuti BiH i ostale države da ubrzaju procese reformi za ispunjenje kriterija za članstvo u EU. Prije svega, na europskom kontinentu ne smije doći do uspostavljanja nove željezne zavjese. Zbog toga je EU i razvila koncept tzv. nove susjedske politike.
RSE
Stavovi neovisnih stručnjaka i analitičara, izneseni u Sarajevu, podudaraju se u jednom: za brži pristup zemalja zapadnog Balkana europskoj obitelji neophodna je odvažnija politika Europske unije, a tomu mogu doprinijeti i nove članice koje imaju iskustva sa procesom tranzicije i koje bi mogle pružiti presudan doprinos preispitivanju europske politike prema regionu.
XS
SM
MD
LG