Dostupni linkovi

logo-print

Zahvalnost desničarima za publicitet


Zavisno od toga koga pitate - film americkog reditelja Majkla Mura je ili posteno iznosenje cinjenica u vezi sa Busovom spoljnom politikom ili zlonamjerna kampanja da se ubrza njegov odlazak iz Bijele kuce. “Farenhajt 9/11” izaziva ozbiljne kontroverze posto Amerikanci treba da se opredjele hoce li u novembru glasati za sadasnjeg predsjednika ili kandidata Demokrata Dzona Kerija.

Od danas se “Farenhajt 9/11 “ prikazuje u 700 kino-dvorana sirom SAD sto je do sada nezabiljezen rekord za jedan dokumentarac. Koristeci arhivske snimke, intervjue i komentare u filmu koji traje dva sata, Majkl Mur je prikazao aktuelnog predsjednika SAD kao ljenjivca koji ne haje na upozorenja uoci teroristickih napada 11. septembra 2001. godine da je al-Kaida spremna za udar. Slicne ocjene stigle su nedavno i od bivseg Busovog sefa za borbu protiv terorizma Ricarda Klarka. Bijela kuca je odbacila ovakve kritike. Mijesajuci optuzbe sa komedijom, Majkl Mur prikazuje na pocetku filma predsjednika Busa koji veoma ozbiljne ocjene o terorizmu daje dok je angazovan u ne tako ozbiljnoj aktivnosti, dok igra golf.

Mur komentarise: “Kada je sve krenulo naopako, predsjednik Bus je uradio isto sto bi i svako od nas. Otisao je na odmor.”

Na snimcima se vidi sef Bijele kuce na golf terenu sa novinarima kojima se obraca sljedecim rijecima: “Moramo zaustaviti teror. Pozivam naciju da ucini sve kako bi se ubice sprijecile. Hvala vam. “Obratite sada paznju na ovaj udarac”, kaze predsjednik i zamahuje golf palicom.

Veci dio dokumentarca odnosi se na rat u Iraku. Sami naslov pozajmljen je od poznatog futuristickog horor romana “Farenhajt 451”, a 9/11 je skracenica za 11. septembar, datum teroristickih napada na SAD. Mur je izjavio americkoj televiziji da njegov film pokazuje rastuce neraspolozenje ratom protiv terora i kampanjom u Iraku.

“Vidjecete to kada budete gledali film - vojnici u Iraku kazu da su razocarani i nezadovoljni da su protiv rata i da zele da se vrate kuci makar to znacilo da ce otici u zatvor. To je ono o cemu film govori. Usmjerio sam interes na nase vojnike tako da prvi put mogu da govore americkom narodu i da ih narod moze cuti.”

U filmu su takodje izrecene, kako neki kriticari kazu, sumnjive optuzbe o vezama Busove familije sa uglednim Saudijcima, ukljucujuci porodicu vodje al Kaide Osame bin Ladena. Busove pristalice tvrde kako je svrha “Farenhajta 9/11” da grubo diskredituje predsjednika uoci izbora. Oni traze da se film povuce iz kino dvorana i da se njegovo reklamiranje na televiziji zabrani u skladu sa zakonom koji ogranicava politicke oglase tokom izborne kampanje. Jedna takva grupa pod nazivom “Ameriko kreni naprijed “ smatra da je film prikladniji za prikazivanje u al Kaidinim kampovima za obuku nego u americkim bioskopima. Oni takodje tvrde da je ratoborna grupa Hezbolah odobrila ovo ostvarenje.

Ima i misljenja da je Mur izvrnuo neke cinjenice kako bi ih uklopio u svoje teze. Kriticar londonskog dnevnika “Tajms “ Stiven Dalton napominje da niko ne smije ocekivati objektivnost od Mura posto su veoma pristrasni stavovi njegov zastitni znak.

“Na isti nacin na koji rade komentatori u novinama, on besramno koristi pristrasne argumente. Smatram da je “Farenhajt 9/11” neka vrsta Trojanskog konja kako bi se pridobili ljudi koji ne citaju novine i ne gledaju ozbiljne dokumentarce. Mur zeli da pridobije neodlucne birace, radnike, one koji su potencijalno Busovi glasaci i koji se mozda mogu odvratiti da za njega glasaju. Film je dobro dizajniran proizvod, ali iskreno govoreci objektivnost mu nije vrlina.”

Oni kojima s Murov film dopao kazu da kriticari zele da cenzurisu osnovno pravo na slobodu govora u Americi. Tokom pretpremijere u Vasingtonu niz politicara iz redova Demokrata pohvalno se izrazio o filmu. Senator Tom Harkin iz Ajove istice da je vazno da Amerikanci vide ovo djelo i dobiju neuljepsanu prezentaciju cinjenica u vezi sa politikom Bijele kuce.

Mur priznaje da kontroverze koje prate njegovo djelo pobudjuju samo jos vece interesovanje publike: “Desnicari kazu: Ne samo da necemo gledati film vec cemo pokusati da sprijecinmo ljude u malim gradovima sirom Amerike da ga gledaju. To je tako anti-americki. To je u suprotnosti sa nacinom na koji vecina Amerikanaca razmislja i osjeca i desnicari su filmu samo napravili veliku uslugu. Nemam rijeci da im zahvalim za publicitet koji su dali mom ostvarenju jer ja nisam imao ni prebijene pare da ulozim u reklamu“.
XS
SM
MD
LG