Dostupni linkovi

logo-print

Spor BiH – SiCG u završnoj fazi


RSE
Za sutra je u Međunarodnom sudu pravde (International Court of Justice – ICJ) u Haagu, najvišem pravosudnom organu Ujedinjenih nacija, zakazana rasprava predsjednika ovog suda sa pravnim zastupnicima BiH i SiCG, koji bi trebali iznijeti svoje prijedloge za zakazivanje posljednje faze u sporu koji je pokrenut prije 11 godina. Podsjećamo, BiH je tada optužila SiCG za kršenje konvencije o genocidu. Sud je 1993. i 94. izdao dva naloga vlastima u Beogradu da obustave sve genocidne aktivnosti u BiH, kasnije je SiCG u dva navrata pokušala dovesti u pitanje jurisdikciju Suda, oba zahtjeva su odbačena, svi pisani materijali i dokazi su već u posjedu Suda, te preostaje posaljednja faza procesa – usmeno iznošenje argumenata, nakon kojeg slijedi donošenje presude.

Američki advokat, profesor međunarodnog prava, Francis Boyle, koji je i tvorac i prvi zastupnik bosanske tužbe, smatra da Sarajevo ne bi smjelo prihvatiti više puta ponovljene prijedloge Beograda da se spor riješi sporazumno, van suda:
BOYLE
Vrlo sam sumnjičav da bi na sutrašnjem sastanku srbijanska strana bosanskoj mogla ponuditi vansudski dogovor oko tužbe za genocid, koju sam 1993. godine u ime Republike BiH upravo ja napravio i podnio Međunarodnom sudu pravde. U osnovi, ovaj slučaj je bosanska strana već dobila. Podsjećam na dva obavezujuća naloga iz 1993. i 94. godine, kojima je Sud tada naložio krnjoj Jugoslaviji da obustavi sve akte genocida protiv naroda BiH. Ta dva naloga su, prema izdvojenom mišljenju ruskog suca u tadašnjem sastavu Suda pravde, bila “prejudiciranje osnovnog predmeta spora”, odnosno priznavanje Suda da su Srbija i Crna Gora, kao i njihovi surogati u BiH, Karadžić i Mladić, uistinu počinili genocid.

Ovaj predmet je bio spreman da ide pred sud u aprilu 1999. godine, ali je na bosansku stranu bio izvršen enorman pritisak od međunarodne zajednice, specijalno od Sjedinjenih Američkih Država, Britanije, Evrope, Ujedinjenih nacija, da odustane od odlaska na sud.

Znači, sastanak u petak je vrlo kritična tačka u ovom sporu. Bosanska strana mora odbiti svaku ponudu Beograda za vansudskim poravnanjem, i mora zahtijevati od predsjednika suda da zakaže datum za konačnu raspravu u ovom sporu što prije, u skladu sa mogućnostima suda.
RSE
Za razliku od Boylea, šef pravnog tima SiCG, Tibor Varady, sutrašnji sastanak ne smatra jako bitnim.
VARADY
To je jedan tehnički susret na kome će se razgovarati recimo o tome koliko bi dana trajala rasprava, koliko vremena treba i jedna i druga strana i tako dalje. Eto, to je smisao tog susreta. Takav susret je već jednom bio održan, pre sedam-osam meseci. Sad je to ponovljen susret i nakon toga će biti, a možda i neće biti, zakazana usmena rasprava. To je ono što će se desiti u petak, 25. juna.
RSE
Kad kažete „možda i neće biti zakazana usmena rasprava“, moram vas pitati ima li ičega novog i da li to eventualno znači predlog o mogućem vansudskom poravnanju? Možete li eventualno potvrditi da je moguć predlog od strane SiCG za takav način rešavanja spora?
VARADY
To ja zaista ne znam. Znam to da je od samog početka Jugoslavija, to jest nakon toga Srbija i Crna Gora, uvijek najavljivala spremnost da se bilo kada sastane i da ozbiljno razgovara o mogućnostima vansudskog rešavanja spora. Ta spremnost je postojala, ta spremnost postoji i dalje. Do sada nije bilo spremnosti druge strane da do tih razgovora dođe i ako se to promeni, onda će doći do razgovora i onda će verovatno biti formulisani predlozi. Ali za sada nema nikakvih predloga, jer za sada nema ni saglasnosti o razgovorima. Ali ne menja se politika naše zemlje u tome da je spremna za ozbiljne razgovore o vansudskom rešavanju spora.
RSE
To jeste politička odluka, ukoliko bi do takvih razgovora došlo, ali vas kao pravnika pitam kakvo je vaše mišljenje o eventualnom takvom načinu rešavanju ovog spora sa BiH?
VARADY
Od tog časa to zaista postaje mnogo više stvar onih ljudi koji vode državu, a ne onih ljudi koji vode spor. Tako da, ako bi bilo razgovora o vansudskom rešavanju spora, tu bi naravno učestvovali i pravnici, ali to bi prevashodno bio razgovor političara.
RSE
Očekujete li možda da će u petak u Haagu biti razgovora o tome sa bosanskom stranom?
VARADY
To zaista zavisi od bosanske strane. Ali kažem ponovo, to je jedan razgovor o proceduralnim, tehničkim pitanjima sa predsednikom Suda. Pitanje ko će da predstavlja BiH, da li će taj koji će je predstavljati ima takav mandat... Videćemo. Verovatnije će se razgovarati o tome čemu je taj sastanak i posvećen, a to je kako bi tekla rasprava ako bi bila zakazana.
RSE
Eventualni prijedlog Beograda za vansudski sporazum Sarajevo će odbaciti, decidan je predsjedavajući Predsjedništva BiH, Sulejman Tihić.
TIHIĆ
Ne, BiH neće pristati na bilo kakvu vansudsku nagodbu kada je u pitanju tužba protiv državne zajednice Srbije i Crne Gore. U ovoj fazi postupka Sud treba da kaže da li je došlo do kršenja Konvencije o sprječavanju genocida od strane tužene države ili ne. Tek nakon što Sud donese odluku o meritumu, o predmetu tužbenog zahtjeva o genocidu i eventualno agresiji, može se razgovarati o pitanju naknade štete. Dakle, naknada štete je stvar o kojoj se može, ako postoji potrebna volja i s jedne i s druge strane, razgovarati i dogovarati, ali u ovoj fazi postupka jedino Sud može da kaže da li je došlo do kršenja Konvencije o sprječavanju genocida ili ne, ili pak da tužena strana prizna.

Najvažnija je odluka kojom će se utvrditi i potvrditi istina, kojom će se pokušati zadovoljiti pravda, a to je da je na BiH izvršena agresija, odnosno da je počinjen genocid.
RSE
Nakon što Međunarodni sud pravde donese odgovarajući stav o tužbi BiH za genocid i agresiju protiv SiCG, kako će se u nastavku tog postupka dalje ponašati vlast u Sarajevu?
TIHIĆ
Mi ćemo sigurno, iz razloga unapređenja dobrosusjedskih odnosa i sa željom da se stvar na neki način okonča, ako postoji volja druge strane, razgovarati. Vidjećemo da li će biti moguće postići dogovor, odnosno vansudsku nagodbu, jer ne želimo da tužbenim zahtjevom, koji će sigurno biti dosta visok, dovedemo u tešku poziciju građane državne zajednice SiCG, koji zbog ponašanja njihove vlastim koju su izabrali mogu pretrpjeti tešku štetu.
RSE
Najviši predstavncii RS-a, i u entitetu i u organima države BiH, uputili su javno pismo Visokom međunarodnom predstavniku u kojem se još jednom protive toj tužbi. Smatraju je nelegitimnom. Kako to tumačite?
TIHIĆ
To nije prvi put da se predstavnici vlasti RS-a tako ponašaju. Formalno-pravno gledajući, tužba je i legalna i legitimna. Osim odluke o pokretanju postupka koja je donesena od strane Predsjedništva Republike BiH, u dva navrata poslije Dejtona, Predsjedništvo BiH je takvu odluku potvrđivalo. Prvi put 19. januara 1998. godine na 27. sjednici, kada je član Predsjedništva bio Momčilo Krajišnik. Drugi put je to bilo u septembru 1999. godine, kada je član Predsjedništva bio gospodin Radišić. Tako da je s pravne tačke gledišta to pitanje potpuno nesporno. Međunarodni sud pravde u Haagu je prihvatio odluke Predsjedništva da je tužba legalna i legitimna, a ovo ostalo smatram više jednom politizacijom tog pravnog pitanja, te tužbe, tog pravnog postupka, i vjerovatno pokušajem skretanja pažnje s aktuelne situacije u BiH i odgovornosti RS-a za nesaradnju sa Haškim tribunalom kada je u pitanju procesuiranje, odnosno hapšenje ratnih zločinaca.
RSE
Nemogućnost bilo kakvog vansudskog poravnanja u izjavi za naš radio je potvrdio i Tihićev kolega iz Predsjedništva, Borisav Paravac.
PARAVAC
Nećemo odustati. Tu tužbu je potpisao, između ostaloga, i g. Čavić.
RSE
G. Čavić, kojeg spominje Paravac, je predsjednik RS, Dragan, koji je ovih dana dao znakovitu i snažnu izjavu o izvještaju Komisije za Srebrenicu.
ČAVIĆ
Kao čovjek i Srbin, pa onda kao otac, brat i sin, a tek onda kao predsjednik RS, moram reći da je ovih devet dana jula srebreničke tragedije – crna stranica istorije srpskog naroda.
RSE
Presuda u ovom procesu ne bi doprinijela miru na Balkanu, smatra pravni zastupnik Beograda, Tibor Varady:
VARADY
To je spor koji do sada najduže traje u istoriji Međunarodnog suda pravde, a s druge strane taj spor je zaista složen, zaista izuzetan i zaista je verovatno da, ako bi došlo do rasprave, to ne bi doprinelo miru u ovom regionu nego smao uskovitlalo strasti i da bi to na neki način predstavljalo nastavak spora. Tako da je teško reći za šta će da se opredeli Sud, ali u svakom slučaju ja mislim da nastavak ovog spora ne bi bio u interesu mira, ali naravno ne odlučuje moje mišljenje nego mišljenje suda.
RSE
Autor i prvi zastupnik bosanske tužbe, američki advokat Francis Boyle, ne misli kao Varady. Presuda će – smatra on – donijeti pravdu i istinu, čime će zapravo doprinijeti miru u BiH.
BOYLE
Nimalo ne sumnjam da će presudom Srbija i Crna Gora biti označeni kao počinioci genocida nad građanima BiH, nad Republikom BiH. Ta će presuda imati ogroman značaj. Prvo, zbog povijesnih razloga: poznato je da i u momentima kad se izvinjava, Srbija prepravlja historiju tvrdeći da su “sve strane jednako krive” i “da se genocid u BiH nije dogodio”. Prošle sedmice je, kao što znamo, Međunarodni tribunal za ratne zločine u Haagu presudio da Slobodan Milošević mora odgovoriti na optužnicu koja ga tereti za genocid počinjen širom BiH, ne dakle samo u Srebrenici, nego širom Bosne i Hercegovine. Takođe, ta presuda će jasno istaknuti državnu odgovornost Srbije i Crne Gore za genocid u BiH.

Presuda će omogućiti BiH da se s punim pravom pozabavi Daytonskim sporazumom, da zatraži njegovu promjenu, odnosno da zahtijeva ukidanje Republike Srpske. Ovaj entitet je stvoren na temeljima genocida – čak se i u izvještaju komisije Vlade RS o događajima u Srebrenici, koji je takođe objavljen prošle sedmice, priznaje da su snage Vlade RS bile umiješane u genocidni masakr u Srebrenici. Po međunarodnom pravu i praksi, RS je kriminalni entitet, formiran na genocidu, ratnim zločinima, na masovnim silovanjima bosanskih žena... Zbog toga taj entitet mora biti ukinut, a presuda Suda pravde će pomoći u tome. Uostalom, RS nije bila ni pregovarački faktor u Daytonu – u njihovo ime je pregovarao Milošević.

To će pomoći BiH u procesima priključenja Evropskoj uniji i NATO-u. U ovom momentu, ni EU ni NATO ne žele vidjeti u svome članstvu BiH u kojoj na polovici teritorije kontrolu imaju monstrumi bosanskog genocida. Dakle, sa presudom Suda pravde, BiH će kao država, kao narod, kao nacije koje žive na njenom teritoriju, biti u stanju da se stabilizira, i da svim svojim narodima – Bošnjacima, Hrvatima, Srbima, Jevrejima, Romima i ostalima, ponudi mir, harmoniju i univerzalnu pravdu, pravdu za sve.
XS
SM
MD
LG