RSE
Nakon što su generalni sekretar NATO-a, Jap de Hop Shefer, i drugi zvaničnici Alijanse jasno poručili da BiH naredne sedmice na samitu u Istanbulu neće biti pozvana u Partnerstvo za mir, samo još političari u BiH imaju iluzije o tome da bi do toga, možda, ipak moglo doći. BiH je, kažu u državnim institucijama, ispunila sve vojne uvjete, a od političkih ostao je neispunjen samo onaj koji se tiče saradnje sa Haškim tribunalom. Bh. zvaničnici tvrde kako nikad nije precizirano da taj uslov saradnje sa Hagom znači tačno hapšenje optuženih za ratne zločine, Radovana Karadžića i Ratka Mladića. Jasno je, stoga, da se iza zatvaranja vrata Partnerstva za mir kriju drugi razlozi, tvrdi predsjedavajući Vijeća ministara, Adnan Terzić.
TERZIĆ
Ono što me zabrinjava to je da se otprilike žrtvuje ulazak BiH u Partnerstvo za mir u ovom mjesecu, da bi se dobili neki argumenti kako bi OHR i međunarodna zajednica poveli neke sankcije prema RS-u. Ja jednostavno ne vidim potrebu da žrtvujemo ulazak u Partnerstvo za mir da bi neko dobio jače argumente za sankcije. Nema jačih argumenata od izvještaja gospođe Karle del Ponte, gdje tačno secira pojedina područja BiH, ne samo entitete nego i dijelove entiteta, kako i na koji način surađuju sa Haškim tribunalom.
RSE
Bez obzira šta je razlog, BiH ovog mjeseca, gotovo je sigurno, neće ući u Partnerstvo za mir, kažu vojni analitičari. Profesor zagrebačkog Sveučilišta Vlatko Cvrtila:
CVRTILA
Moram reći da ne očekujem. Možda se u političkom smislu određenog lobiranja može dogoditi taj jedan preokret, pa se na nekakvim marginama istanbulskog samita, koji ima u središtu sasvim druge točke dnevnog reda, dogodi i to za BiH, mada, po meni, je nekako izvjesnije da BiH to može očekivati negdje do kraja godine, naravno uz određene pretpostavke, ali do kraja godine bi bilo normalno i logično, u okviru novih partnerskih odnosa koje će NATO razvijati u ovoj regiji, da BiH, Srbija i Crna Gora postanu članice Partnerstva za mir.
RSE
Vojni komentator “Oslobođenja” Antonio Prlenda:
PRLENDA
To, mislim, ne treba shvatiti tragično, utoliko što BiH već ima na raspolaganju neke dijelove programa PRP-a da sudjeluje u njima. Osim toga, za sljedeću priliku da bude primljena neće se morati čekati sljedeći samit NATO-a, nego se to može učiniti i na nekom ministarskom sastanku članica zemalja NATO-a, tako da to može biti i prije kraja godine.
RSE
Na samitu NATO-a u Istanbulu očekuje se da će biti razmatrano pitanje prenošenja komande nad mirovnim snagama u BiH sa NATO-a na Evropsku uniju. Vojni analitičari upozoravaju da bi za BiH ovo trebalo biti mnogo važnije pitanje, nego što je sam prijem u Partnerstvo za mir. Šef Centra za sigurnosne studije Međunarodnog foruma Bosna, Nerzuk Ćurak:
ĆURAK
Dio evropskog načina mišljenja je konsenzus do koga se dolazi sporo, mukotrpno. Razina odlučivanja unutar evropske zajedničke sigurnosne i odbrambene politike je ispod razine odlučivanja u NATO-u. Plašim se da će evropska tromost, evropska sporost u donošenju odluka, toga smo se nagledali u ratu jako puno, i ovdje sada, na neki način, da eskalira.
RSE
Vojni analitičari smatraju da će Evropljani biti mnogo manje sposobni upravljati mirovnim snagama nego NATO, koji sa mnogo jednostavnijim sistemom odlučivanja ne reaguje odlučno u kriznim situacijama. Posljednji takav primjer bili su nemiri na Kosovu.
CVRTILA
Svi izbjegavaju to pitanje jer to pitanje je teško. I nekakva rješenja, koja bi se činila logičnima, mogla bi izazvati nove sukobe, nove konflikte, a takva rješenja se čak nemaju namjeru niti nametati, tako da se međunarodna zajednica nalazi u jednoj vrlo nezavidnoj situaciji, ali posebno NATO, kojemu se takva vrsta krize više ne uklapa u tu njihovu buduću geostrategiju. I to je sad ono s čime će se NATO vrlo ozbiljno suočavati u budućnosti.
RSE
Jugoistok Evrope, uključujući područje BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore, još je uvijek zona geopolitičke nesigurnosti, upozorava profesor Cvrtila. Mada NATO i Evropska unija na tom području neće dopustiti neke nove krize koje će destabilizirati region, interesne sfere NATO-a su druga područja svijeta, kao što je Azija. Zemlje jugoistoka Evrope, stoga, moraju razvijati vlastite regionalne inicijative u oblasti sigurnosti.
Nakon što su generalni sekretar NATO-a, Jap de Hop Shefer, i drugi zvaničnici Alijanse jasno poručili da BiH naredne sedmice na samitu u Istanbulu neće biti pozvana u Partnerstvo za mir, samo još političari u BiH imaju iluzije o tome da bi do toga, možda, ipak moglo doći. BiH je, kažu u državnim institucijama, ispunila sve vojne uvjete, a od političkih ostao je neispunjen samo onaj koji se tiče saradnje sa Haškim tribunalom. Bh. zvaničnici tvrde kako nikad nije precizirano da taj uslov saradnje sa Hagom znači tačno hapšenje optuženih za ratne zločine, Radovana Karadžića i Ratka Mladića. Jasno je, stoga, da se iza zatvaranja vrata Partnerstva za mir kriju drugi razlozi, tvrdi predsjedavajući Vijeća ministara, Adnan Terzić.
TERZIĆ
Ono što me zabrinjava to je da se otprilike žrtvuje ulazak BiH u Partnerstvo za mir u ovom mjesecu, da bi se dobili neki argumenti kako bi OHR i međunarodna zajednica poveli neke sankcije prema RS-u. Ja jednostavno ne vidim potrebu da žrtvujemo ulazak u Partnerstvo za mir da bi neko dobio jače argumente za sankcije. Nema jačih argumenata od izvještaja gospođe Karle del Ponte, gdje tačno secira pojedina područja BiH, ne samo entitete nego i dijelove entiteta, kako i na koji način surađuju sa Haškim tribunalom.
RSE
Bez obzira šta je razlog, BiH ovog mjeseca, gotovo je sigurno, neće ući u Partnerstvo za mir, kažu vojni analitičari. Profesor zagrebačkog Sveučilišta Vlatko Cvrtila:
CVRTILA
Moram reći da ne očekujem. Možda se u političkom smislu određenog lobiranja može dogoditi taj jedan preokret, pa se na nekakvim marginama istanbulskog samita, koji ima u središtu sasvim druge točke dnevnog reda, dogodi i to za BiH, mada, po meni, je nekako izvjesnije da BiH to može očekivati negdje do kraja godine, naravno uz određene pretpostavke, ali do kraja godine bi bilo normalno i logično, u okviru novih partnerskih odnosa koje će NATO razvijati u ovoj regiji, da BiH, Srbija i Crna Gora postanu članice Partnerstva za mir.
RSE
Vojni komentator “Oslobođenja” Antonio Prlenda:
PRLENDA
To, mislim, ne treba shvatiti tragično, utoliko što BiH već ima na raspolaganju neke dijelove programa PRP-a da sudjeluje u njima. Osim toga, za sljedeću priliku da bude primljena neće se morati čekati sljedeći samit NATO-a, nego se to može učiniti i na nekom ministarskom sastanku članica zemalja NATO-a, tako da to može biti i prije kraja godine.
RSE
Na samitu NATO-a u Istanbulu očekuje se da će biti razmatrano pitanje prenošenja komande nad mirovnim snagama u BiH sa NATO-a na Evropsku uniju. Vojni analitičari upozoravaju da bi za BiH ovo trebalo biti mnogo važnije pitanje, nego što je sam prijem u Partnerstvo za mir. Šef Centra za sigurnosne studije Međunarodnog foruma Bosna, Nerzuk Ćurak:
ĆURAK
Dio evropskog načina mišljenja je konsenzus do koga se dolazi sporo, mukotrpno. Razina odlučivanja unutar evropske zajedničke sigurnosne i odbrambene politike je ispod razine odlučivanja u NATO-u. Plašim se da će evropska tromost, evropska sporost u donošenju odluka, toga smo se nagledali u ratu jako puno, i ovdje sada, na neki način, da eskalira.
RSE
Vojni analitičari smatraju da će Evropljani biti mnogo manje sposobni upravljati mirovnim snagama nego NATO, koji sa mnogo jednostavnijim sistemom odlučivanja ne reaguje odlučno u kriznim situacijama. Posljednji takav primjer bili su nemiri na Kosovu.
CVRTILA
Svi izbjegavaju to pitanje jer to pitanje je teško. I nekakva rješenja, koja bi se činila logičnima, mogla bi izazvati nove sukobe, nove konflikte, a takva rješenja se čak nemaju namjeru niti nametati, tako da se međunarodna zajednica nalazi u jednoj vrlo nezavidnoj situaciji, ali posebno NATO, kojemu se takva vrsta krize više ne uklapa u tu njihovu buduću geostrategiju. I to je sad ono s čime će se NATO vrlo ozbiljno suočavati u budućnosti.
RSE
Jugoistok Evrope, uključujući područje BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore, još je uvijek zona geopolitičke nesigurnosti, upozorava profesor Cvrtila. Mada NATO i Evropska unija na tom području neće dopustiti neke nove krize koje će destabilizirati region, interesne sfere NATO-a su druga područja svijeta, kao što je Azija. Zemlje jugoistoka Evrope, stoga, moraju razvijati vlastite regionalne inicijative u oblasti sigurnosti.
