Dostupni linkovi

logo-print

Bošnjacima zabranjen prolaz do njive


RSE
Mensud Velagić ima 180 dunuma zemljišta na desnoj obali rijeke Drine. Već 12 godina vlasti susjedne Srbije Mensudu i još oko 400 građana bošnjačke nacionalnosti iz Janje ne dozvoljavaju da obrađuju zemlju. Iako je zemljište prije rata teritorijalno pripadalo Bosni i Hercegovini, sadašnja državna zajednica Srbija i Crna Gora, Drinu je proglasila granicom sa BiH.
VELAGIĆ
Mi tražimo da obrađujemo svoju zemlju. Nije meni stalo do mene, ali ima ljudi koji žive stvarno od ono pet, šest ili deset duluma zemlje svoje - da ti ljudi mogu prići, da se mogu ishraniti hljebom. Mi smo, inače, zemljoradnici, seljaci, kako hoćete da vam kažem, koji živimo od zemlje. I nismo nikad u firmama bili - naročito malo je, deset posto, Janjaraca radilo u firmama prije rata, nego smo isključivo živjeli od zemljoradnje.
RSE
Na desnoj obali rijeke Drine nalazi se 450 hektara zemljišta, od čega su 30 posto šume. Prvo što primjećujemo su bageri koji, bez dozvole vlasnika parcela iz Janje, kopaju pijesak i voze ga u susjednu Loznicu i dalje. Jedan od vlasnika, Ibrahim Gruhonjić:
GRUHONJIĆ
Šuma je do sada, ja mislim, 90 posto isječena od strane zasad nama nepoznatih lica, pretpostavljamo da je opština Loznica...
RSE
Na poljoprivrednim površinama posijani su ječam i pšenica. Zasijali su ih poljoprivrednici iz susjednih srbijanskih sela.
VELAGIĆ
Evo, vidite ovu parcelu. Ovdje se prije prije rata sijalo od kukuruza, pšenice, krompira, luka, graha, paprika, paradajza, sve. Od ovijeh smo zemalja živjeli. Mi smo isključivo ovo radili. I tako, odavle kreni, otprilike jedno šest, šest i po kilometara niz Drinu ovakve su sve parcele bile. I ovo lijevo što vidite i to je parcela bila, samo je zapušćana. Od 92. godine i ovijeh pozadi, to je sve zapušćano kako mi ne obrađujemo zemlju.
RSE
Ukoliko žele da pređu na desnu obalu rijeke Drine, poljoprivrednici iz Janje, prema postojećim propisima, moraju ići na granični prelaz Šepak - Loznica. To praktično znači da u jednom i drugom pravcu trebaju preći oko 80 kilometara. Prije rata, Janjarci su na drugu obalu prelazili skelom. Tadašnji skelar Ismet Hadžić kaže kako je s jedne obale na drugu i do trideset puta dnevno znao prevoziti putnike i njihova vozila. Skela mu je oduzeta i uništena 93. godine.
HADŽIĆ
Ja sam bio kod načelnika opštine za skelu tu, tražio. Rekoh: “Ako bude da se ona postavi, ja mislim da bih ja imao prioretiet, jer moja je skela.” Vojska oduzela, vojska dala. Kaže: “Otiđi u ministarstvo odbrane pa traži od njih.” Međutim, pošto ja viđeh da od toga nema ništa...
RSE
Predsjednik Udruženja građana “Janja” Muhamed Alibegović:
ALIBEGOVIĆ
Svi pokušaji da se vrati način rada kakav je bio prije, znači ovo komuniciranje dosad, nije dalo rezultate. U tom periodu građani, koji prije svega pripadaju opštini Loznica, su praktično to zemljište opustošili. Radi se o tome da su na najplodnijem zemljištu otvoreni reviri za eksploataciju šljunka, da su te šume, manje - više, sve isječene i da su pretrpljene ogromne štete, kako zbog toga što se nije moglo proizvoditi, tako i zbog toga što su uništena ta vrijedna zemljišta i šume.
RSE
Općinska, ali i državna vlast, nije pokazala interes za rješavanje pitanja prelaska preko Drine. Srbija trenutno ne dozvoljava prelazak skelom sve dok se sa BiH ne dogovori oko spornih tačaka na granici, uprkos činjenici kako upravo Srbijanci prelaze i obrađuju svoja zemljišta u Bosni i Hercegovini.
ALIBEGOVIĆ
Slične dvije tačke u Janji postoje na području opštine Bijeljina, a to je da građani Srbije iz opštine Bogatić bez ikakvih problema prelaze Drinu na Pavlovića mostu jer imaju svoja zemljišta na lijevoj obali Drine - i sve vrijeme rata su normalno prelazili. I danas to rade.
RSE
Zbog indiferentnosti domaćih vlasti, građani Janje prije nekoliko mjeseci obratili su se i Uredu Visokog predstavnika u BiH za pomoć. I dok čekaju da im se odobri ponovni prelazak skelom, sa lijeve obale Drine svakodnevno posmatraju kako poljoprivrednici iz Srbije eksploatišu njihovo zemljište.
XS
SM
MD
LG