Dostupni linkovi

logo-print

Govor mržnje – znak nemoći


RSE
Milka Tadić-Mijović, novinarka nezavisnog nedjeljnika “Monitor”, primjećuje da je na domaćoj javnoj sceni sve prisutniji govor mržnje i smatra da je ta radikalizacija i vulgarizacija političkog dijaloga u Crnoj Gori izraz nemoći njene političke klase, što nagovještava ništa dobro za društvo u kome živimo.
TADIĆ-MIJOVIĆ
Jer očito je da oni koji koriste takav jezik ne mogu da ponude neke programe koji bi bili stvarna alternativa, nego umjesto tih programa, umjesto te alternative, umjesto smirivanja političkih strasti u Crnoj Gori, oni je podstiču.
RSE
Tadić-Mijović dodaje da ipak smatra da građane Crne Gore nije zahvatila histerija koju demonstrira politička elita, ali da nastavak ovakve komunikacije između političkih grupacija može imati ozbiljne posljedice.
TADIĆ-MIJOVIĆ
Ja mislim da ta radikalizacija, taj novi jezik se ustvari i koristi da bi izazvao određene posljedice, naravno, katastrofalne po Crnu Goru i po njene građane, u kojima bi profitirali upravo oni lideri koji i koriste taj jezik koji nema nikakve veze sa normalnim političkim sistemima i sa normalnim državama.
RSE
“Govor mržnje je u posljednje vrijeme eskalirao, iako je u Crnoj Gori i ranije postojao u neprihvatljivom obliku”, kaže za naš program predsjednik Crnogorskog helsinškog komiteta Slobodan Franović. Taj govor u svojoj komunikaciji uglavnom koriste politički akteri u svojim debatama, ali je, prema Franovićevim riječima, često usmjeren i prema običnim građanima koji nemaju šansu da odgovore ili da se brane.
FRANOVIĆ
Druga stvar koja je po meni potpuno neprihvatljiva jeste što na ovaj način pošto je politika, na žalost, dominantna u našem svakodnevnom životu, što se ta jedna matrica koju kreiraju neki političari nameće kao jedan opšti obrazac za čitavo društvo, što onda vodi u kreiranje jednog ambijenta, jedne atmosfere u kojoj nije moguće da mi istinski sprovedemo ove reforme koje želimo da otvorimo, istinske demokratske procese i da napravimo promjene za koje smo se svi verbalno izjasnili.
RSE
Franović dodaje da dominacija govora mržnje stavlja u drugi plan sve druge stvari važne za jedno društvo i relativizuje svaku osnovanu i konstruktivnu kritiku koja bi morala biti prisutnija kod crnogorskih političara.
FRANOVIĆ
Kada je u pitanju politički proces, potpuno je legitimno da postoji kritika onih koji drže vlast, ali ako se ona vrši na ovakav način kakav sada postoji, onda to postaje dominantno i to se vidi, a zapravo ne vidi se ona suština koja je potrebna, koja bi trebala da stvori neke uslove da što više građana se pridobije da bi se izvršio pritisak na postojeće vlasti, da ispune svoje obaveze, da ispune svoja obećanja.
RSE
Psiholog Ljupka Kovačević kaže da je govor mržnje crnogorska politička svakodnevnica, ali da bi trebalo praviti razliku između zapaljivih poruka koje šalje vlast i onih koje šalje opozicija. Prema njenim rijačima, takve poruke imaju mnogo veću težinu, kada dolaze od predstavnika vladajućih partija iza kojih stoje aparat i institucije. A pravog političkog dijaloga, tvrdi Kovačevićeva, u Crnoj Gori nema već godinama. Kako kaže, taj dijalog je zamijenjen uvrijedljivim riječnikom, koji je po pravilu izraz nedostatka sadržaja, smišljene akcije i bespomoćnosti.
KOVAČEVIĆ
Ljudi bacaju riječi bez neke ideje koja ima smisla i koja vodi ljude. Samim tim to je govor mržnje, jer se ne upućuje ni drugoj strani, čak se ne upućuje ni ljudima koji slušaju kao poziv na slijeđenje neke ideje. Prosto, iza toga stoji neka ideologija koja je vrlo sumnjiva i koja se mijenja političarima kako im trenutno odgovara.
XS
SM
MD
LG