Dostupni linkovi

Kako isplatiti novce koji su završili u Beogradu?


RSE
U Federaciji, koja građanima po raznim osnovama duguje 3 milijarde konvertibilnih maraka, Vlada je predvidjela isplatu u novcu oko 10 posto duga. To se, uglavnom, odnosi na isplatu zaostalih penzija i invalidnina. Premijer Federacije, Ahmet Hadžipašić:
HADŽIPAŠIĆ
Od čega će u gotovini biti isplaćeno 324 miliona, u obveznicama milijardu i 900, i otpisanih 739 miliona. Znači, ostat će se negdje u nivou GDP-a od 10 posto, odnosno ukupno oko 833 miliona. Opće obaveze imali bismo oko 208 miliona u gotovini. Stare devizne štednje, koja iznosi oko milijardu i 110 miliona, bilo bi isplaćeno u naredne četiri godine 105 miliona. Ostalo bi bilo u obveznicama, s rokom dospijeća od 20 godina, sljedećim periodom od 10 godina i kamatnom stopom od izdavanja obveznica od 0,5 posto.
RSE
Ratni vojni invalidi Federacije zadovoljni su ovim prijedlogom, jer će u ovoj godini dobiti novac koji im Vlada duguje, objašnjava Safet Redžić, predsjednik udruženja RVI.
REDŽIĆ
Vlada je nama isplatila jednu polovinu duga već u januaru mjesecu ove godine, a u budžetu za 2004. planirana je i isplata ostatka duga, ili ukupna sredstva koja je Vlada nama dužna - što znači ukupan dug od 300 i nešto miliona maraka. Ne znači reprogramiranje duga prema ratnim i vojnim invalidima i porodicama šehida na period od četiri godine. Mi smo po programu Vlade prioritet i bit ćemo u ovoj godini isplaćeni.
RSE
Penzioneri traže isplatu dvije i po zaostale penzije do kraja godine. Vlada upozorava da isplata dugovanja prema penzionerima zavisi od punjenja budžeta.
HADŽIPAŠIĆ
Nismo zadovoljni ukupnim ubiranjem prihoda. Mnogo novaca je zbog čitave vertikale koja nije uvezana i ti novci, nekoliko puta smo govorili na tu temu, odlaze tamo gdje ne trebaju, znači ne ulaze u budžete. Znači, nama je uporedo raditi i na prihodovnoj, a sigurno i na disciplini trošenja, koja je neophodna.
RSE
Za štediše koje su prije rata svoj novac pohranile u komercijalnim (državnim) bankama, prijedlogom zakona predviđena je podjela obveznica. Jedan od najupornijih boraca za vraćanje deviznih uloga, Ale Lizalović, smatra da je to još jedna prevara građana.
LIZALOVIĆ
To je samo odlaganje rješenja. To je glupost jedna koja zbilja nema nikakvog smisla - i na tako dug period. Moram vam reći da to nije prijedlog naše vlade, niti predsjednika Vlade Federacije, a ni drugog entiteta. To je, ako hoćete da kažem pravo, nalog MMF-a i Međunarodne banke. A oni su onda angažovali gospodina Hejsa, OHR, koji dobro zna zavrnuti ruke i ljudi su mu prihvatili takav prijedlog. Štediše su nezadovoljne i sigurno neće prihvatiti takav prijedlog. Borit će se do zadnjeg jer imaju pravo na svoju imovinu i niko nema nema pravo da im oduzme ta prava na privatnu imovinu.
RSE
Svjestan nezadovoljstva starih deviznih štediša zbog ovakve odluke, premijer Hadžipašić je obrazložio da je Vlada izabrala jedino moguće rješenje.
HADŽIPAŠIĆ
Naravno da mi uvažavamo obaveze da je to privatna imovina. Međutim, mi na drugi način ne možemo rješavati. Šta znači obećati ljudima a ne dati? Šta znači izgubiti podršku međunarodnih financijskih institucija, trezora drugih država? Što znači ostvariti inflatorna kretanja - mnogi od vas su mladi pa ih se ne sjećaju - koja su bila 2 posto dnevno? Šta znači obećati ljudima da ćemo im vratiti 100 hiljada maraka za deset godina, a da za 100 hiljada maraka on može, kad ih dobije u KM-ovima tadašnjim, kupiti kilogram kruha. Taj dio koji se odnosi na staru deviznu štednju svakako u budućnosti će biti tretiran od ekonomske moći, budžetskih ispuna i nivoa budžeta u narednom periodu. Znači, mi uvažavamo potrebe, uvažavamo obavezu da to treba riješiti, ali ne treba kazati nešto što ne možete izvršiti.
RSE
Viši zamjenik Visokog predstavnika, Donald Hejs, upozorio je da Vlada nije morala da se prihvati isplate duga štedišama.
HEJS
Jako malo vlada bi se prihvatilo da isplati ovakav jedan komercijalni dug, jer riječ je o staroj deviznoj štednji koja je bila kod banaka čije sjedište je, u većini slučajeva, u Beogradu. Novac je s početka rata prebačen u Beograd, a potom nestao. Entiteti su preuzeli obavezu, iako nisu imali novca da isplate ovaj dug. Mogli su isto tako reći da je to komercijalni problem i da to nije njihova obaveza.
RSE
Republika Srpska će na sličan način isplaćivati dug građanima. Najveća potraživanja su u oblasti ratne odštete, za šta vlada ovog entiteta nema novaca, te će taj dio duga tretirati obveznicama, obrazložio je Hejs. Vlade su sačinile prijedloge, međunarodna zajednica ih podržala. Vruć krompir sada je u rukama parlamentaraca.
XS
SM
MD
LG