Dostupni linkovi

Karić za razmišljanje za drugi krug


RSE
Analize predsedizbornih kampanja kandidata za budućeg predsednika Srbije pokazuju da su oni jasno bili svesni činjenice da su nacionalne teme koje su više od deset godina zaokupljale pažnju građana Srbije pale u drugi plan. Socijalna pitanja prva su briga birača, kaže istraživač Centra za proučavanje alternativa Srećko Mihailović.
MIHAILOVIĆ
Gotovo da nije bilo nijednog predsedničkog kandidata koji se nije bavio osnovnom temom, a osnovna tema za građane Srbije je pitanje standarda, pitanje zaposlenja i posla. Sve ono što je vezano na određeni način za kvalitet života.
RSE
Ipak, direktor Instituta društvenih nauka Ljiljana Baćević, ubeđena je da teme nisu bile presudne za ishod glasanja.
BAĆEVIĆ
Ja bih rekla da su manje-više svi kandidati govorili o istim temama, a ono što ja mislim da je najviše uticalo, rekla bih da je to bio opšti stav veoma ozbiljnog segmenta birača sa kojim su oni iskazano nezadovoljstvo i sadašnjom vladom, ali i onom prethodnom. Rekla bih da su dva predsednička kandidata koja su uspela da okupe te nezadovoljne dobila gotovo polovinu od izašlih na izbore. To su oni koji su glasali za Nikolića i oni koji su glasali za Karića.
RSE
Iako se istraživači javnog mnjenja u Srbiji jasno pre izbora locirali da će socijalna pitanja biti od presudne važnosti prilikom opredeljivanja birača za nekog od predsedničkih kandidata, gotovo niko nije predvideo da će najveći porast poverenja zabeležiti prvi čovek BK kompanije Bogoljub Karić. Zašto, u razgovoru za Radio Slobodna Evropa objašnjava Srećko Mihailović:
MIHAILOVIĆ
On je bio uverljiv. Umeo je da se približi običnom čoveku koji ima probleme sa preživljavanjem, sa školovanjem svoje dece, sa radnim mestom, s potencijalnim gubitkom posla. A tu je i njegova biografija koja je impresivna za naše prilike i to je eksplikacija američkog sna u našim uslovima, tako da je on kod 600.000 birača pokazao priličnu uverljivost. I pored toga što smo mi putem istraživanja dobijali podatak da on uživa imidž veoma sposobnog čoveka i čak sposobnijeg od ostalih kandidata. Međutim, istovremeno, kao druga karakteristika njegovog imidža je nepoštenje koje mu pripisuje veliki broj građana Srbije. Ta činjenica na svojevrstan način impresionira. Da se negde oko 600.000 ljudi opredelilo za sposobnog i po njihovom mišljenju nepoštenog čoveka. Da li to znači da smo mi došli dotle da smo spremni da biramo za predsednika Srbije i one ljude u čije poštenje sumnjamo?
RSE
Iako su ekonomske teme najviše zanimale građane Srbije, visoki stepen apstinencije govori da su oni dominantno nezadovoljni perspektivom koja im se nudi, smata Ljiljana Baćević.
BAĆEVIĆ
Tu perspektivu je ponajpre ponudio Karić koji je uspeo da svoj optimizam, da svoju samouverenost prenese na prilično ozbiljan deo biračkog tela. Sigurno je da je ovom slabom izlasku doprineo sukob koji postoji u okviru proreformski orijentisanog bloka. Ti sukobi na neki način demorališu i demotivišu građane da izađu na izbore jer prvenstveno im se sukobi kao takvi u okviru bloka ne dopadaju, a drugo izazivaju kod njih zabunu i ne znaju šta da rade. Nisu sigurni da li će doneti dobru ili lošu odluku pa onda prirodno odu u apstinenciju.
RSE
Relevantna istraživanja političkog raspoloženja već godinama beleže visok procenat više od 80 odsto građana Srbije koji su jasno opredeljeni za ulazak zemlje u Evropsku uniju. Doskorašnji pomoćnik ministra inostrnaih poslova Srbije i Crne Gore Jelica Minić kaže da kandidati nisu dovoljno bili svesni te činjenice.
MINIĆ
Niko nije zatvorio priču ka Evropi, vrata ka Evropi, ali s druge strane, ne bi se moglo reći za većinu kandidata da su iskoristili potencijal interesovanja građana za Evropu u meri u kojoj su mogli. Mnogi kandidati su stalno trčali na tuđem terenu gde su, u stvari imali manje šansi od onoga koji teren omeđuje. Karić jeste uspeo da nametne neki svoj teren i istina je da su čak neki kandidati nešto malo od te njegove priče uzimali.
RSE
Ljiljana Baćević objašnjava zašto su, uprkos deklarativnom opredeljenju za Evropu, građani nepoverljivi prema preporukama koje iz nje dolaze.
BAĆEVIĆ
Razlozi za to su više nego jasni. Loša iskustva koja smo imali, percepcija većinska da EU nema razumevanja za našu specifičnu situaciju. Nemojte misliti da pristalice Srpske radikalne stranke pa onda i Tomislava Nikolića gaje bilo kakve iluzije u pogledu njegove kompetentnosti za saradnju sa Evropskom unijom. Čak ni oni ne veruju u to što on kaže, a to je da će on sarađivati bolje, efikasnije, itd. Oni u to ne veruju. Ali istovremeno morate voditi računa o socijalnoj strukturi tih ljudi koji su nezadovoljni. To su ljudi koji se prirodno, po svojim socijalnim karakteristikama plaše ulaska u EU. Oni tamo neće biti konkurentni. A drugo plaše se tog puta jer to nije nešto gde ćemo se mi naći sutra i uživati sve dobrobiti EU, počev od visokog materijalnog standarda, sigurnosti radnih mesta, zaštićenosti, uređenosti, demokratije, ljudskih prava. Nego predstoji jedan dug i mučan put hoda po doista velikim mukama tokom koga će ovi koji pokazuju i nepoverenje i potpunu želju da se uđe u EU, oni će tokom tog vremena najviše stradati. Ja ne bih očekivala od ljudi da tako lako pristanu na nešto što od njih podrazumeva velike i najveće žrtve.
XS
SM
MD
LG