Dostupni linkovi

Poziv na demokratizaciju islamskog sveta


Na danas zavrsenom skupu u Istanbulu - sastanku Organizacije islamske konferencije, najvece svetske muslimanske organizacije – culi su se glasovi koji pozivaju na demokratizaciju islamskog sveta. Turski istoricar Ekmeleddin Ihsanoglu, novoizabrani generalni sekretar Organizacije, ciji mandat pocinje 1. januara, obecao je da ce promovisati dijalog izmedju muslimana i Zapada.

Aktuelni generalni sekretar Abdelwahed Belkeziz kritikovao je islamski svet zbog, kako je formulisao, veoma rasprostranjene zaostalosti. Naglasio je da je krajnje vreme da islamske zemlje zauzmu odlucan stav po pitanju demokratizacije i reformi. Turski predsednik Ahmet Necdet Sezer u uvodnom govoru ocenio je da je od vitalne vaznosti da clanice ove organizacije u dela pretoce svoju odlucnost da ubrzaju politicke, socijalne i ekonomske reforme i da uhvate korak sa duhom vremena.

Islamski lideri su, medjutim, hladno docekali tzv.Veliku bliskoistocnu inicijativu, americki projekat za ubrzavanje ekonomskih i politickih reformi ovog regiona, smatrajuci da promocija reformi ne treba da stize spolja.
Sonja Hegasy, analiticar Centra za orijentalne studije iz Berlina, kaze da su islamski apeli za demokratizaciju islamskog i arapskog sveta znacajni, ali da oni nisu nista novo.

"Takav diskurs postoji vec 30 ili 40 godina, kaze Hegasy. Cela ta ideja "zelimo demokratske reforme, ali cemo ih sprovoditi svojim sopstvenim tempom" veoma je rasprostranjena u arapskom i muslimanskom svetu i ona ne predstavlja nikakav novitet", ocenjuje Sonja Hegasy.

Neil Patrick, ekspert analitickog odeljenja britanskog Economista (Economist Intelligence Unit), smatra, medjutim, da aktuelni pozivi za demokratizaciju koji stizu iz islamskog miljea ipak predstavljaju trend medju liderima islamskih zemalja. On ocenjuje da interni, regionalni i medjunarodni pritisci teraju vlade tih zemalja da bar govore o reformama:

"Postoji, razume se, americki pritisak posle 11. septembra 2001. uz percepciju da zatvoreni sistemi u kojima je proces donosenja odluka netransparentan predstavljaju dobro tlo za negativan odnos prema Zapadu". Otuda bi, smatra Patick, otvaranje tih islamskih drustava olaksalo dijalog sa Sjedinjenim Drzavama i Zapadom u celini.

"Postoje izvesni indikatori da ce se islamski deo sveta otvarati, da ce se obracunavati sa problemom korupcije, ali to ne znaci da ce sve to ici u pravcu drustava visepartijske demokratije", ocenjuje Neil Patick.

Britanski ekspert podseca da se iskustva islamskih zemalja veoma razlikuju. U Maleziji i Indoneziji postoji relativno pluralistican proces odlucivanja. U Kuvajtu je parlament blokirao veliki broj vladinih predloga. Izbori odrzani u Maroku 2002. godine ocenjeni su kao slobodni i transparentni.

S druge strane – zemlje kao sto su Libija, Saudijska Arabija, Somalija, Sudan, Sirija, Turkmenistan i Uzbekistan – evidentiraju se kao drzave sa najrepresivnijim rezimima u svetu.
XS
SM
MD
LG