Dostupni linkovi

logo-print

Uspostavljanje pokidanih veza


RSE
Drugi kongres Svjetskog saveza dijaspore BiH završava se danas u večernjim satima u Sarajevu. U radu Kongresa učestvuje oko 150 delegata iz 23 zemlje svijeta. O vrlo uspješnom radu nekoliko zanimljivih okruglih stolova, na primjer „Mladi i dijaspora“, „Ulaganje bh. dijaspore u privredu BiH“,„Odnos državnih institucija prema građanima u inostranstvu“, govorićemo u narednoj emisiji. U ovoj prenosimo nekoliko osnovnih stavova iznesenih na plenarnom zasijedanju. Namik Alimajstorović, dosadašnji predsjednik Svjetskog saveza o radu ove organizacije kaže:
ALIMAJSTOROVIĆ
Svjetski savez dijaspore BiH osnovan je na Prvom kongresu dijaspore BiH, održanom u Sarajevu prije dvije godine. Od tada ova krovna organizacija bh. dijaspore bilježi konstantnu uzlaznu putanju. Za ovo vrijeme smo uspjeli povezati pokidane veze između milion i tristo hiljada raseljenih Bosanaca i Hercegovaca. Animirali smo i u svoj rad na razne načine uključili veliki broj pojedinaca i organizacija, od Australije, preko Amerike do Evrope. A evo, od ovog Kongresa, širimo se i na prostore Azije. Također smo uspjeli uspostaviti korektan odnos sa državnim organima BiH i tokom zvaničnih sastanaka i posjeta smo im dostavili na razmatranje niz značajnih pitanja koja su bitna za rješavanje naših problema.
RSE
Anes Cerić, sekretar Saveza, podsjeća na osam osnovnih zahtjeva bh. dijaspore vlastima u BiH:
CERIĆ
Pitanje dvojnog državljanstva, odnosno izmjene Zakona o državljanstvu BiH, Aneks VII Dejtonskog sporazuma, obezbjeđenje uslova za povratak, priznavanje diploma stečenih u inostranstvu, jedinstven školski program u dopunskim školama za djecu u iseljeništvu, uvođenje satelitskog programa državne televizije, priznavanje godina izgubljenih u ratu 1992-1995 u radni staž, podrška ekonomskom planu razvoja BiH pod nazivom „Buldožer“ i pitanje cijena pasoša.
RSE
O dijaspori i očekivanjima koja ima BiH od ljudi koji su još uvijek vani, govorio je ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Mirsad Kebo:
KEBO
Uvjeren sam da saradnja između vas i BiH može biti dvosmjerna i na obostrano zadovoljstvo. Zato bih volio kada bi ovaj Kongres bio prekretnica u razvijanju novih i kvalitetnijih oblika saradnje. Čini mi se da bi s vremena na vrijeme, sem pitanja – šta BiH čini za mene, trebalo postaviti i pitanje – šta ja mogu učiniti za svoju domovinu. Niko više u BiH od dijaspore ne očekuje neku masovnu humanitarnu pomoć. Očigledno je da su ta vremena iza nas. Od vas se očekuje da počnete ozbiljnije razmišljati o mogućnosti ulaganja kapitala u BiH. Na ove prostore sve više dolaze strane investicije i već se u određenim sektorima zauzimaju povoljne poslovne pozicije. Zašto bi vi ostali izvan tog procesa i propustili šansu da u svojoj domovini pokrenete biznis i zaradite novac? S druge strane mi za to imamo interesa, jer bi se na taj način otvorila nova radna mjesta i sve pozitivno što ona sa sobom nose. Mnoge birokratske prepreke, koje su donedavno postojale, sada su prevaziđene, tako da je rok od oko 150 dana, koliko je bilo ranije potrebno da bi se registrovala firma, skraćen na petnaestak dana. Raduje me činjenica da će vam u ova dva dana biti ponuđeni određeni projekti i određeni biznisi koji se mogu razviti na ovim prostorima. Još bih apelirao na vas da u zemljama gdje živite i radite, pokušate animirati tamošnje biznismene da ulažu svoj novac u BiH. Duboko sam uvjeren da ova zemlja ima svijetlu budućnost, ali tempo dolaska do cilja prvenstveno zavisi od nas samih. Vjerujem da će ovaj Kongres rezultirati našom još čvršćom i efikasnijom saradnjom, jer dijaspora predstavlja neraskidivi dio BiH i jačanjem dijaspore jača i država BiH.
* * * * *
RSE
Predstavnici Komisije za izbjegla i raseljena lica BiH potpisali su Sporazum o udruživanju sredstava entiteta i Distrikta Brčko za potrebe realizacije zajedničkih projekata pomoći povratnicima u vrijednosti od preko 18 miliona KM. Najavljeno je da će Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH ovih dana uputiti javni poziv svim raseljenim osobama u zemlji i inostranstvu da se prijave za rekonstrukciju stambenih jedinica u BiH. Predsjednik Komsije Ivica Marinović je najavio da bi 1. jula trebalo da budu prenesene nadležnosti s Komisije za imovinske zahtjeve raseljenih osoba i izbjeglica na organe vlasti BiH. Marinović je također izjavio:
MARINOVIĆ
Utvrdili smo naputke o provođenju procedura za odabir korisnika programa pomoći. Zatim smo propisali metodologiju za određivanje prioritetnih područja u kojima će se implementirati zajednički projekti rekonstrukcije i povratka. Što znači da smo nakon Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izbjeglim i raseljenim osobama propisali sve potrebne podzakonske akte i konačno ugradili toliko potrebnu kariku u lanac transparentnosti naših aktivnosti. Također ćemo nastaviti raditi kroz zajedničke projekte, što je model koji, uz sve manjkavosti, predstavlja način državne intervencije na cjelokupnom prostoru BiH. Ovdje treba pripomenuti i posebice istaknuti odgovoran i ozbiljan odnos vlasti u Republici Srpskoj. Također očekujem da će do konca ovoga mjeseca profunkcionirati i Fond za povratak kao finansijska institucija koja bi pratila sve odluke ovog našeg povjerenstva. Fond će dobiti svog ravnatelja već na idućoj sjednici Vijeća ministara, a osnažit ćemo ga kroz naše aktivnosti koje smo vodili – pridruživanje Razvojnoj banci Vijeća Europe, stekli smo mogućnosti kreditnog posezanja i tako dalje. Također vas želim informirati da smo potpisali sporazum o udruživanju sredstava između entiteta i Distrikta Brčko za 2004. godinu i procjenjujemo da ćemo na taj način na disponiranju imati negdje oko 50 milijuna KM. Sam Sporazum o udruživanju sredstava između entiteta i Distrikta Brčko je težak 18,25 milijuna KM.
RSE
Potpredsjednik Komisije Slobodan Nagradić:
NAGRADIĆ
Veliki broj građana BiH se obraća Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice, tražeći odogovor na pitanje šta da rade, s obzirom da se nalaze u situaciji da bi trebali ili da izađu iz tuđe imovine ili da uđu u svoju. Znači i jedni i drugi se žale. Da javnost, uključujući i te koji su se obraćali, ne bi stekla pogrešan utisak da je na nama odgovornost za interregnum u prenosu nadležnosti na Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, mi smo smatrali da trebamo uputiti jedno obavještenje za javnost o tome da se ne radi ni okakvoj odgovornosti Ministarstva, ni o kakvoj nesposobnosti Ministarstva, nego da se naprosto radi o proceduri i o uključenosti drugih organa na nivou BiH, institucija i tako dalje. Očekujemo da će sve početi funkcionisati sa 1. julom. Ako se to slučajno ne desi, pa to bude 15. jula, to će biti zbog toga što je procedura prenosa nadležnosti komplikovan i odgovoran posao i što treba sve uskladiti pod konac da bi smo rekli – e, od danas stanje u toj oblasti u potpunosti preuzimaju domaće institucije. Drugo, mi smo i danas konstatovali, što konstatujemo na svim našim sjednicama, da se iz dana u dan smanjuju razlozi za to da se ljudi ne vrate. Znači, sve je sad svedeno na prikupljanje sredstava. Ako je nekada razlog za nevraćanje bila oblast obrazovanja, tu su problemi manje-više eliminisani. Ako je u pitanju deminiranje, i tu se čine značajni pomaci. Ako je to bezbijednosna situacija, i ona se poboljšava. Dakle, sada je ostalo finansiranje projekata. U tom pogledu mi smo i danas razmatrali neke obaveze koje imamo iz prošle godine, imali smo mala kašnjenja od strane Federalnog ministarstva i ministar nas je upoznao s time šta je razlog tome i definisali smo šta su obaveze u ovoj godini, pa računamo na 18,25 miliona za 2004. godinu za zajedničke projekte. Ohrabreni su i svi drugi organi vlasti u BiH, od opština, kantona, entiteta, da adekvatno svojim mogućnostima dodatno ulože sredstva u rješavanje problema izbjeglih i raseljenih lica. Ali je obaveza prema zajedničkim projektima na prvom mjestu. Odgovorni ljudi iz entitetskih resora su na to pristali i na nama ostaje da ih na to podsjećamo.
* * * * *
RSE
Hrvatska i BiH potpisale su tokom sjednice Međudržavnog vijeća za saradnju početkom ove sedmice Smijernice o budućim odnosima dvije zemlje, u kojima se između ostalog navodi osiguranje povratka izbjeglica do kraja 2004. godine, te usklađivanje imovinsko-pravnog zakonodavstva. O detaljima za naš program govori ministar pravde Vijeća ministara BiH Slobodan Kovač:
KOVAČ
Uz povratak izbjeglica je vezano i ovo imovinsko pravo. To je jedna vrlo značajna oblast, koja je isto tako bila predmet razmatranja. Na ovoj sjednici, dakle u okviru programa smijernica, predsjednik Mesić je istakao jedno svoje mišljenje da je vrlo važno riješiti odnose o sukcesiji imovine bivše Jugoslavije i da bi se nakon rješavanja toga moglo pristupiti i konačnom uređenju imovinsko-pravnih odnosa između dvije države. Predmet privatne imovine nije bio u tolikoj mjeri sporan. Jer, normalno, i jedna i druga strana uvažava sve ono što se odnosi na privatnu imovinu i što je predmet i pravne regulative i iskazuje spremnost da se što prije dođe do željenih rezultata. Predmet stanarskih prava, koja se u Hrvatskoj ne tretiraju kao stvarna prava, bio je jedna karika odnosa koja se nije mogla apsolvirati na ovoj sjednici, pa je zaduženo Ministarstvo pravde BiH i Ministarstvo pravosuđa Hrvatske da ta i slična pitanja, dakle pitanja koja se odnose na imovinu, razmotri, svakako sa svojim ekspertima, i da do naredne sjednice Međudržavnog vijeća predloži neka konkretna rješenja ili da informiše Međudržavna vijeća o tome do kakvih se zaključaka došlo.
RSE
Ocijenjeno je također, gospodine Kovač, da postoji različita zakonodavna regulativa u rješavanju konkretnih pitanja.
KOVAČ
Konkretnije, rokovi zastave u BiH su duži u odnosu na rokove zastave koji su utvrđeni u Republici Hrvatskoj. Radi se o rokovima u kojima neko može da ostvari neko svoje pravo. Uglavnom se radi o imovinskim pravima. I to je nešto što bi trebalo da se na neki način usaglasi ili, najprostije rečeno, da se na neki način popeglaju ti propisi, kako bi se izjednačili uslovi za ostvarivanje prava građana i jedne i druge zemlje. Mislim da je ovdje najspornije pitanje stanarskih prava. Dakle, to je nešto što je predmet i šireg interesovanja. Ta stanarska prava su direktno vezana za izbjeglički status i po nekim informacijama kojima ja raspolažem, u samoj Banjaluci ima preko 15 hiljada izbjeglog stanovništva. Ono što vam nisam ovog trenutka rekao, a što je isto značajno, to je pitanje ranije zaključenih ugovora i njihovog mogućeg konvalidiranja. Na primjer dvije strane su zamijenile imovinu i sad žele da se taj ugovor održi, onda se postavlja pitanje da li ih upućivati da idu na nova ugovaranja ili jednostavno da se konvalidira ranije sklopljen ugovor. Dakle, to je nešto o čemu će se razgovarati u narednom periodu. Ali poveliki dio posla, u neku ruku i odogovornosti, prebačen je na Ministarstva pravde i jedne i druge strane, odnosno na Ministarstvo pravde BiH i na Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske.
* * * * *
RSE
Naš pravni savjetnik Milan Račić, Američki komitet za izbjeglice, govori o tome šta nude nove zakonske odredbe za obnovu u Hrvatskoj:
RAČIĆ
Vlada Republike Hrvatske je 26. marta 2004. godine donijela odluku o krajnjem roku za podnošenje zahtijeva za obnovu. Po toj odluci vlasnici ili suvlasnici u ratu oštećenih stambenih objekata, a koji nisu do 31. decembra 2001. godine podnijeli zahtijev za obnovu, takav zahtijev mogu podnijeti nadležnom uredu za poslove obnove na području županije gdje se nalazi oštećena kuća ili stan, i to najkasnije do 30. septembra 2004.godine.

Zakonom o obnovi propisano je da podnosilac zahtijeva izjavljuje, na propisanom obrascu, koji se za izbjeglice van Republike Hrvatske mora ovjeriti kod opštinskog suda u mjestu izbjeglištva, pod kaznenom i materijalnom odgovornošću, da će se podnosilac zahtijeva s navedenim članovima porodice nakon popravke vratiti i u kući prebivati. U zahtijevu, odnosno ovjerenoj izjavi, pod materijalnom i krivičnom odgovornošću podnosilac izjavljuje da nije koristio sredstva za obnovu, odnosno da nije ostvario pravo na stan ili kuću u Hrvatskoj.

Prema ovom Zakonu, korisnik prava na obnovu koji je ostvario pravo na obnovu dužan je useliti u obnovljenu kuću u roku od trideset dana od dana obavljenog tehničkog pregleda i u njoj boraviti najmanje deset godina. U tom periodu kuću ne smije prodati, darovati ili na bilo koji način otuđiti, bez saglasnosti Ministarstva. U protivnom, korisnik je dužan vratiti uložena sredstva.

Šta sve obnova obuhvata? Sredstva za obnovu odobravaju se korisniku zavisno od stepena oštećenja i to:
- prvi stepen oštećenja: 5.500 kuna;
- drugi stepen oštećenja: 15.000 kuna;
- teći stepen oštećenja: 22.000 kuna.

Izuzetno, umjesto organizovane obnove kuća korisniku prava na obnovu, Ministarstvo može dodijeliti novac za obnovu u iznosu:
- četrvti stepen oštećenja: 40.000 kuna;
- peti stepen oštećenja: 70.000 kuna;
- šesti stepen oštećenja: 100.000 kuna.

Minimalna površina obnove je 35 m², te po 10 m² za svakog sljedećeg člana domaćinstva. Prema Pravilniku o obnovi, korisniku prava na obnovu osigurava se pomoć i u najnužnijim predmetima kućanstva: krevet, ormari, sto, štednjak, frižider, sudoper, što opet zavisi od broja članova domaćinstva. Uz zahtijev za obnovu potrebno je priložiti dokaz o vlasništvu kuće, vlasnički ili posjedovnbi list, dokaz o državljanstvu Republike Hrvatske, fotokopija lične karte ili domovnice, dokaz o državljanstvu Republike Hrvatske za sve članove porodice koji su 1991. godine imali prebivalište u kući za koju se traži obnova i koji će živjeti u obnovljenoj kući.

Uredi nadležni za poslove obnove kojima se dostavlja zahtijev se nalaze:
- Šibensko kninska županija u Šibeniku, Ulica Vladimira Nazora 1, Šibenik;
- Zadarska županija, Ulica Braće Vranjana 11, Zadar;
- Ličko-senjska županija, Ulica Dr Franje Tuđmana 4, Gospić;
- Splitsko-dalmatinska županija, Vukovarska 1, Split.

Preporučujemo svim izbjeglicama, ako ne mogu lično podnijeti zahtijev, da to urade uz sve sudski ovjerene izjave, poštom i preporučenom povratnicom navedenim uredima za obnovu.
* * * * *
RSE
I dalje u našu redakciju stiže dosta pisama u kojim se slušaoci interesuju da li mogu podnijeti zahtjev za povrat stana, iako su prošli svi rokovi. Zamolili smo Emira Salihovića, portparola Misije OSCE-a u BiH, da odgovori na ove upite naših slušalaca:
SALIHOVIĆ
Situacija je u suštini sljedeća. Tu govorimo o dvije kategorije stanova i imovine. Ako govorimo o stanovima koji su u društvenom vlasnuštvu, po važećim imovinskim zakonima i amandmanima koje je Visoki predstavnik svojevremeno donio, zahtjevi za povrat tih stanova su imali određeni rok i nakon isteka tih rokova 1999. i 2000. godine se više ne mogu podnositi zahtjevi. Međutim, za imovinu koja nije bila u društvenom vlasništvu, nego je bila privatna imovina, rokovi za povrat ne postoje. Znači, ne postoji nikakav rok za podnošenje zahtjeva za povrat imovine koja je bila u privatnom vlasništvu, već samo za stanove koji su bili u društvenom vlasništvu, znači vlasništvu opštine ili tome slično. Opšti rok za podnošenje zahtjeva u Federaciji BiH, kada govorimo o stanovima i imovini u društvenom vlasništvu, istekao je početkom jula 1999. godine, iako je Komisija za imovinske zahtjeve imala svoj rok, koji je istekao u septembru 1999. godine. Znači, oba ta roka u Federaciji, kako opštinski, tako i Komisije za imovinske zahtjeve, su istekla. U Republici Srpskoj rok je bio april, odnosno juni 2000. godine. Za općinu Drvar, pošto je tamo bila specifična situacija, rok je bio u oktobru, odnosno u decembru 2000. godine. U Distriktu Brčko je bio u aprilu, odnosno u junu 2000. godine. To su, znači, datumi kada su ti rokovi za povrat imovine u društvenom vlasništvu istekli u FBiH, u RS-u, općini Drvar i Distriktu Brčko. E sad, onim osobama koje su bile u stanju da dokažu da su predale svoje zahtjeve u datom roku, ali su na primer predale neku pogrešnu dokumentaciju ili su se obratili nekom pogrešnom tijelu ili su, na primjer, poslali sve to skupa poštom preporučeno, ali imaju potvrdu od pošte da su to predali u datom roku, međutim ta pošiljka nikada nije stigla na odredište, njima je omogućeno da ponovo podnesu zahtjev za povrat imovine. A u slučaju da nisu u stanju da dokažu da su predali zahtjeve u datom roku, onda po imovinskim zakonima ne mogu ponovo da podnesu zahtjev za povrat imovine koja je u društvenom vlasništvu. Ako osoba smatra da iz objektivnih razloga nije bila u mogućnosti da podnese zahtjev za povrat imovine u roku, na toj osobi je da tu situaciju prezentira, odnosno dokaže tijelu kome predaje svoj zahtjev, a onda će biti na općini ili o kome se već radi, da ocijeni koliko je to opravdano, a koliko ne.
* * * * *
Specijalna emisija Radija Slobodna Evropa posvećena je ostvarivanju prava izbjeglih i raseljenih, ali i svih drugih kojima su ugrožena temeljna ljudska prava. U ovoj emisiji na vaša pitanja odgovaraju predstavnici vlasti i nevladinog sektora, zatim međunarodnih organizacija u Bosni i Hercegovini, te drugi stručnjaci za oblast imovinskih i drugih ljudskih prava. Pisma s pitanjima pošaljite u našu sarajevsku redakciju, gdje se priprema ova emisija. Adresa je Fra Anđela Zvizdovića br. 1, Sarajevo. Na pismo naznačite: Radio Slobodna Evropa, za emisiju Neću tuđe, hoću svoje. Ukoliko je to za vas jednostavnije, možete pisati i na našu e-mail adresu: RSE.sa@bih.net.ba
XS
SM
MD
LG