Dostupni linkovi

Izbori nisu vlasništvo Izborne komisije BiH


RSE
Najvažnija izmjena u narednim izborima je neposredno biranje opštinskih načelnika, što je rezultat akcije i pravog pritiska Centara civilnih inicijativa i drugih nevladinih orgnizacija. Ivica Čavar, voditelj kampanje, podsjeća da je izmijenjen Ustav Federacije BiH, na osnovu čega je donesen Zakon o neposrednom biranju opštinski načelnika.
ČAVAR
Mi smo u Centrima civilnih inicijativa uvjereni da je ovo jedan veliki demokratski iskorak i možda jedna od značajnijih demokratskih promjena poslijeratnih u Bosni i Hercegovini, jer će građani imati priliku da biraju svoje općinske čelnike i ti ljudi, njihovi lideri će biti odgovorni njima, dakle, odgovorni građanima, a ne političkim strankama, što je bilo primarno. Neposredni izbor općinskih načelnika građanima će omogućiti da već u listopadu mjesecu biraju realne programe i kvalitetne ljude, u koje imaju najviše povjerenja. Političke stranke će biti sigurno motivirane da predlažu svoje najbolje kadrove. Vidjećemo ćemo narednih dana koji su to, a prijavio se veliki broj neovisnih kandidata koji su se prijavili za funkciju načelnika općine, a i za općinsko vijeće.
RSE
Samo tokom jednog istraživanja, podsjeća Čavar, čak 80 posto građana se izjasnilo kako želi neposredno birati svoje načelnike.
ČAVAR
Ono što je za naše građane izuzetno važno je to da će se građani Federacije BiH, u pogledu svojih biračkih prava, izjednačiti sa građanima Republike Srpske. Republika Srpska je poodavno stvorila pretpostavke za neposredan izbor općinskih načelnika, odnosno gradonačelnika Banjaluke. Iako je ovo samo segment lokalne samouprave, sigurno će doprinijeti bržoj reformi lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini, dakle, njenoj temeljitoj reformi. Dobićemo jednu kvalitetniju, funkcionalniju, pa i racionalniju lokalnu samoupravu u Bosni i Hercegovini i mislim da su ovdje građani Federacije, odnosno Bosne i Hercegovine, pravi pobjednici, ako se to tako može reći.
RSE
Po principu da je dva dobra teško sastaviti, na narednim izborima, ipak, nacionalne manjine neće birati svoje predstavnike. Zakon koji bi to omogućio u Predstavničkom domu Skupštine BiH je usvojen 17. maja, a dva dana ranije zaključen je rok za prijavu političkih partija i nezavisnih kandidata. Organizacije nacionalnih manjina traže da se do izbora situacija pokuša promijeniti u njihovu korist. Vladimir Vlaha, Savez nacionalnih manjina Republike Srpske:
VLAHA
Znači, još četiri godine treba čekati. I onda za četiri godine, koliko će nas biti da se predstavljamo kao nacionalna manjina? Kad bi bio bar jedan, koji bi sjedio tamo, u odborničkim klupama, kad se postavi neko pitaje koje nas interesuje i koje nama daje neka prava koja nam pripadaju.
RSE
Vrijeme je izgubljeno i teško se može nadoknaditi propušteno, ističe predsjednik Izborne komisije Vehid Šehić, koji upozorava i na neke tehničke probleme. Naime, nema vremena za izmjene statuta opština.
ŠEHIĆ
Da bi se znalo koliko mjesta, po statutima, u općinama Bosne i Hercegovine ima rezervisano za predstavnike nacionalnih manjina. Možda ovaj period treba iskoristiti da se pitanje nacionalnih manjina riješi na državnom nivou, jer bi to trebalo da bude državna politika. Znači, omogućiti i njima učešće po određenim kvotama, kao što je to u nekim drugim, demokratskim državama, učešće u državnom parlamentu.
RSE
Bosanskohercegovačka dijapsora će ponovo u izborima imati aktivnu ulogu, ističe Namik Alimajstorović, predsjednik Svjetskog saveza.
ALIMAJSTOROVIĆ
Mi na politiku možemo uticati jedino na taj način što pozivamo naše građane da se registruju za predstojeće izbore. Što više bude glasova iz dijaspore, političke stranke, a i ljudi koji su na vlasti iz tih političkih stranaka, mnogo će ozbiljnije gledati na dijasporu. Po nekim procjenama, kada bi se dijaspora organizovala, onako kako bi trebala da se organizuje i da glasa, dijaspora bi sama mogla da izabere vlast u Bosni i Hercegovini.
RSE
I dalje je jedan od značajnijih problema finasiranje izbora. Opštine su do sada uplatile 1,8 miliona konvertibilnih maraka, od predviđenih 3,3 miliona. Član Komisije Lidija Korać, stoga, upozorava:
KORAĆ
Izbori nisu izbori Izborne komisije Bosne i Hercegovine. Institucije vlasti u Bosni i Hercegovini na svim razinama još uvijek imaju osjećaj da izbore vodi neko drugi, a ne njihova institucija, odnosno institucija koju su oni utemeljili, Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine.
RSE
Drugačiji izbor prvih ljudi opština, u kojim građani rješavaju 90 posto svojih problema, za njih je motiv da svoju dosadašnju ulogu - pretežno glasača - pretvore u volju birača.
XS
SM
MD
LG