RSE
Direktan povod za naš razgovor jeste najava jednog događaja koji će se održati ljeta ove godine u Rimu. U julu svojom samostalnom modnom revijom pod nazivom “Na bosanski način” vi ćete se predstaviti na rimskoj Sedmici visoke mode.
KORMAN
Revija je predviđena za 13. juli, u 10 sati, i nosiće naziv “Na bosanski način”. To je termin koji nosi porijeklo iz srednjovjekovne Bosne.
RSE
Šta je tada značilo biti na “bosanski način”?
KORMAN
U srednjem vijeku je postojala moda koja je nicala u Bosni. Predstavlja određene metalne ukrase i odjevne predmete koji su izvoženi iz Bosne. I dan danas se u dubrovačkim Venecijaskim aktima može naići na ovo modu koja se nazivala na “bosanski način”.
RSE
Šta ćete prezentirati?
KORMAN
Prezentiraću oko dvadeset modela. Većinom će to biti ženski modeli i nekoliko muških, koje će nositi predstavnci BiH u Italiji. Muške modele će nositi Danko Delibašić, košarkaš Bosne i jedan od naših sportista koji će nas predstavljati ove godine na olimpijadi u Atini. Tema ovogodišnje Sedmice visoke mode je Olimpijada i visoka moda. Modeli su ručno rađeni i predstavljaju nešto tipično naše. Koristila sam bez, ručno tkani materijal sa 40 centimetara širine. Izrađivala sam neke kožne ukrase metodom utiskivanja u kožu, koristila drvorez i bakar koji izrađuju naše kazandžije.
RSE
Iz mog amaterskog iskustva u šivanju znam da se sa 40 centimetara širine ne može dosta toga napraviti? Možete li nam opisati neki od vaših modela?
KORMAN
Inspirisala sam se periodom srednjevjekovne Bosne, pošto je tada Bosna bila najjača i najveća. To je doba dinastije Kotromanića. Budući da je bosanska kraljica Katarina sahranjena u Rimu, u jednoj od najljepših bazilika grada Rima, Aračeli, odlučila sam se da mi ona bude inspiracija za ovu kolekciju. Srednjevjekovna Bosna i kraljica Katarina pobuđuju pažnju rimske i talijanske javnosi. Javnost i mediji nisu znali da je u centru Rima sahranjena jedna bosanska kraljica. To je neka spona između Bosne i Hercegovine i Italije. Modele sam izrađivala od beza i pomalo će podsjećati na antičku rimsku nošnju, jer će biti prezentirani u antičkom hramu. Jedna od haljina je rađena od svilenog beza 40 centimetara širine koji nisam sjekla već ga koristila u punoj njegovoj širini. Oblikovala sam haljinu prema proporcijama manekenke, kombinujući je sa metalnim ukrasima, kao što su bakreni zvekiri. To su bakreni ukrasi koji se mogu naći na Baščaršiji, a inače se stavljaju na vrata. Oko tih metalnih ukrasa sam savila materijal od pet metara.
RSE
Hoćete reći da ste pet metara svilenog beza upotrebili za tu haljinu koji niste šili, već ste ga oko modela obmotali i skopčali tim kopčama?
KORMAN
Ti metalni ukrasi drže haljinu. Bez se provlači između nogu, nastavlja na leđima.
RSE
Nešto slično smo viđali u filmu Kleopatra?
KORMAN
Tako je, samo što nije u pitanju kostim, već dizajn.
RSE
Katarina je bila posljednja bosanska kraljica prije pada Bosne pod Osmanlije. Da li ste proučavali kako je bila obučena i šta je nosila?
KORMAN
Nosila je haljine koje su imale presjek ispod grudi i ovalni izrez. Postoji jedan portret kraljice Katarine na kojem je prezentirana u dugoj crnoj haljini sječenoj ispod grudi sa ovalnim izrezom. Oko vrata nosi nakit, dva niza perlica. Rukavi su sječeni u trakice ispod kojih izviruje košulja. I te elemente sam ukombinovala u ovu kolekciju.
RSE
Reklo bi se po vašem opisu da se kraljica Katarina oblačila jednostavno i elegantno.
KORMAN
Jeste, mada je vrlo teško naći slikovni materijala o kraljici Katarini.
RSE
Postoji li pisani materijal?
KORMAN
Postoje neki zapisi koji kažu da su kraljicu Katarinu kao mladu zvali Crna vila. Imala je običaj da ujutro kada se probudi šeta oko dvoru i ulazi u kuće običnih ljudi, da uči žene i djecu da pišu i vezu. Ona je izumila novu tehniku veza. I danas na ulazu u manastir u Kraljevoj Sutjesci postoji zapis koji kaže da je kraljica Katarina izumila preslicu i bod sa križićima.
RSE
Ona je stolovala u Kraljevoj Sutjesci prije nego što je otišla u Rim. U samostanu u Kraljevoj Sutjesci postoji i bista kraljice Katarine. Ona je proglašena sveticom u Rimu. Koliko materijala ima u Kraljevoj Sutjesci o posljednjoj bosanskoj kraljici?
KORMAN
Postoji dosta materijala o njoj. Ona je tamo predmet obožavanja. I dan danas žene iz Kraljeve Sutjeske nose crne marame skromno izvezene u znak žalosti za kraljicom Katarinom.
RSE
To je dio specifične nošnje Kraljeve Sutjeske. Tamo se još uvijek zadržao običaj tetoviranja ruku.
KORMAN
Tetovažu ću takođe upotrjebiti u ovoj kolekciji. Iako je to drevni običaj tog kraja Bosne, danas je popularan. Naravno prave tetovaže nećemo raditi našim manekenkama, već ćemo koristiti boje za kožu. Motivi će biti sa veza narodnih nošnji žena iz Kraljeve Sutjeske. Tetovaža će biti po rukama, nadlakticama i po prstima.
RSE
U kojim bojama ćete to raditi?
KORMAN
U prirodnoj boji, a to je crna tinta koja se koristila u to vrijeme.
RSE
Ona vremenom djeluje kao tamno plava.
KORMAN
Da. Vremenom izblijedi, te ćemo nastojati postići taj efekt.
RSE
Šta je sa muškom modom?
KORMAN
Biće nekoliko muških modela. Muška nošnja je takođe od prirodnih materijala, uglavnom beza, tipičnog za našu zemlju. Postoji nekoliko kvaliteta beza, neki su tamniji, neki svjetliji, neki je tvrđe tkan, neki rjeđe, neki je namreškan. Za muškarce ćemo raditi klasičnija odjela inspirisana muškom narodnom nošnjom Kraljeve Sutjeske, u kombinaciji sa kožnim kaiševima, futrolama i tašnicama. Iako je visoka moda u pitanju, modeli će biti nosivi. Hlače će biti sa spuštenim turom, kao što su čakšire. To su bijele pantalone sa visokim strukom, širokim pojasom koji kod srednjovječnih muškaraca pokriva stomak, a pri tome ima spušten tur, što je jako aktuelno u zadnje vrijeme. Čak su neke talijanske i svjetske firme iskoristili taj detalj iz naših narodnih nošnji i nošnji nekih istočnjačkih naroda. Hlače su duge, široke, i blago se sužavaju od koljena prema dole.
RSE
Kakve cipele idu na te hlače?
KORMAN
Cipele će biti od prirodne kože, prirodnih boja, sa ornamentima koji će biti utisnuti u kožu. To su oni ornamenti koje vidimo na bosanskom ćilimu ili na filigranskom nakitu.
RSE
Da li su u to doba muškarci nosili čarape?
KORMAN
To je diskutabilno. Možda pletene. Ovaj put neću u kolekciju ubacivati čarape, jer će biti vruće. Ali ono što želim da ubacim, i pored vrućine, jeste krzno iz Visokog.
RSE
Šta će muškarci nositi gore?
KORMAN
Košulju koja će biti izrađena od beza blage bež boje sa dubokim izrezom, raskopčana, slična košuljama iz naših narodnih nošnji. Preko nje će nosti jaknu koja će biti redizajnirani jelek prilagođen današnjem vremenu, sa klinovima ispod pazuha, nešto kraću od uobičajenog sakoa, a opet nešto dužu nego iz narodne nošnje.
RSE
S obzirom da je cijela inspiracija na srednjem vijeku, predpostavljam da vaši modeli nemaju rajsferšluse.
KORMAN
U pravu ste. Nećemo koristiti rasjferšluse. Biće korištena drvena dugmad koja će biti ovde ručno izrađivana i izrezbarena. Koristićemo i dugmad rađenu od konca metodom heklanja tako da možete dobiti okrugli oblik. Dugmad će se kačiti kožnim trakicma.
RSE
Detalja je puno i vjerujem da ste morali uključiti cijeli tim ljudi. Ko vam je pomagao?
KORMAN
Sa mnom radi nekoliko zanatlija. Kenan izrađuje bakrene ukrase. Uradili smo široke narukvice u bakru, lijepo ornamentirane, grudnjak od bakra koji jeste da nije nosiv, ali je jako efektan na sceni.
RSE
Koliko dugo manekenka taj grudnjak može nositi?
KORMAN
Tih par minuta sigurno. Bio bi dobar i za neku rok ili pop pjevačicu. Edin radi drvene ukrase metodom pletenja pruća. Radili smo kapu koja je tipična za Srebrenicu. Bit će ubačena u ovu kolekciju pošto je tragedija Srebreničkih žena slična tragediji kraljice Katarine, koja je bila odvojena od svoje domovine i svoje djece. Pored kapa bit će i jedan pleteni korzet od pruća. Tu je i užar koji će isplesti makrame. Trudila sam se da u ovu kolekciju ubacim detalje, produkte naših starih zanata koji se ovdje još uvijek koriste, ali ne kao prije, pomalo izumiru.
RSE
Da li su žene u srednjem vijeku nosile tašne?
KORMAN
Tašne će biti u obliku štita, izrađene od kože, nosive i ukrašene nitnama. Štit je karakterističan za srednji vijek.
RSE
Da li očekujete zainteresovane za kupovinu tih modela?
KORMAN
Vjerujem da će biti zainteresiranih za kupovinu. Sedmica visoke mode je veliki medijski događaj. Većina modela nije za prodaju. Postoji malo klijenata u svijetu koji bio to kupili. Nisu to modeli koji bi se mogli nositi svaki dan. Vjerujem da će događaj biti dobro medijski propraćen. Nadam se da bi se moglo nešto i prodati u jednu ili dvije ekskluzivne radnje u Rimu.
RSE
Da li se u Sarajevu razmišlja gdje će se konkretizirati sve to što ste uradili?
KORMAN
Ovdje se ljudi interesuju za modu, iako ne postoji škola za modni dizajn. Neke zemlje su digle svoju ekonomiju zahvaljujući modnoj i tekstilnoj industriji. U Italiji postoje fondovi koji finansiraju ove projekte. Kod nas to nije slučaj. Iako sam dizajner, trenutno sam i menadžer i kurir i sekretar i borim se pokušavajući naći sponzore za ovaj projekat.
RSE
Kada pročitaju natpise u novinama i kada sve televizije prenesu šta je Aida Korman uradila u Rimu, sigurno će vam se neko javiti.
KORMAN
Za godinu dana sam napravila tri kolekcije koje su brojale 160 modela. Svi modeli su bili unikatni. Da sam u bilo kojoj drugoj zemlji, nakon svake kolekcije koju sam prezentirala mislim da bi mi telefon neprestano zvonio. To mi se ovdje još nije desilo. Sve što sam do sada uradila, uradila sam zahvaljujući sopstvenim mogućnostima.
RSE
Vi ste srudirali u Rimu, živjeli i radili u Londonu, Milanu, Rimu, Pragu.
KORMAN
U Sarajevu sam provela većinu svoga života i završila Prvu gimnaziju. Tokom rata sam upisala engleski, jer ovdje nije postojao modni dizajn kojim sam se uvijek željela baviti. Živjela sam jedan period u Češkoj, u kojoj sam imala neke radnje. Dosta mi je dobro išao posao. Tamo sam uspjevala da se bavim modnim dizajnom. Imala sam čitav tim šnajdera i umjetnika sa kojima sam surađivala. Iako samouka, crtala sam i dizajnirala, a oni su to izrađivali, nakon čega smo to i prodavali, što je bio pun pogodak. Povratna dobit je postojala. Vratila sam se u Sarajevo misleći da ću se vratiti u Prag i upisati kostimografiju na DAMU, ali ostala sam u Sarajevu. Završila sam prvu godinu produkt dizajna, jer nema modnog. Nakon toga mi se ukazala prilika da odem u Rim gdje sam nastavila studirati modni dizajn. Priznali su mi prvu godinu iz Sarajeva. Studirala sam na Evropskom institutu za dizajn. Tu sam direkto sarađivla sa ljudima iz svijeta visoke mode. Moji profesori su bili ljudi iz velikih modnih kuća. Imali su uvid u moj rad i rad mojih kolega. Škola, koju sam završila, trajala je tri godine. Radili smo oko petnaest projekata godišnje. Jako puno vremena mi je oduzimla škola i morala sam se mnogo dokazivati jer sam bila stranac. Nakon školovanja sam nastavila da sarađujem sa njima i da uporno i vrijedno radim. Sada mi se ukazala ova šansa koja je zaista čast. Mislim da sa ovih prostora niko nije izlagao u Rimu.
RSE
Imate li kontakte sa svojim profesorima i sa ljudima sa kojima ste studirali?
KORMAN
Naravno.
RSE
Razmjenjujete li informacije?
KORMAN
Svakako. Oni bi voljeli doći u Sarajevo, prezentirati se ovdje, ali se moraju stvoriti realne mogućnosti za to.
RSE
Niko nije zainteresovan da ih pozove?
KORMAN
Teško da možete doći do sponzora i obezbjediti novac za ljude koji bi došli iz Evrope da bi se napravio modni događaj.
RSE
Pošto ste mjenjali nekoliko gradova u raznim državama, da li znate svaki od lokalnih jezika?
KORMAN
Govorim češki, engleski, talijanski i nedavnio sam počela da učim francuski.
RSE
Šta radite kada se ne bavite modom?
KORMAN
Kada se ne bavim modom, bavim se modom. Moja sreća je ta što se bavim poslom koji je moj životni san.
RSE
Kako se vi oblačite?
KORMAN
Oblačim se minimalistički, iako sa nekom dozom ekstravagancije. Ponekada nešto iskreiram.
RSE
Minimalistički, predpostavljam da to ne znači minimalno materijala.
KORMAN
Tako je. To su jednostavni krojevi. Volim džins i udobne ravne cipele ili tene. Potpetice ne nosim ako ne moram. Prije svega volim komfor.
RSE
Šta je na tome ekstravagantno?
KORMAN
Ekstravagantan može biti detalj, marame ili cipele, naušnice ili nakit, koji će odudarati od ostatka garderobe.
RSE
Šta preferirate, bižuteriju ili nakit?
KORMAN
Nosim i jedno i drugo. Volim i jeftinu i skupu garderobu, kao i bižuteriju i skupocjen nakit ili bisere.
RSE
Koje svjetske dizajnere i kreatore preferirate?
KORMAN
Lično preferiram Alexandera McQueena. Za njega sam i radila. Sviđa mi se i John Galiano. Ono što je kolektivno postigla škola iz Antverpena je zapanjujuće. Oni još uvijek nisu poznati, ali dobro kotiraju i izlažu u Parizu.
RSE
Zašto su odjevne stvari sa imenom i prezimenom toliko skupe?
KORMAN
Zato što iza tih modela postoji rad i istraživanje pored dizajna. To nije obična majica koju ste nacrtali i sašili, to su proučene knjige i biblioteke, gomila fotografisanog materijala. To sam i ja sada radila. Obišla sam sve biblioteke, odlazila u samostan. To je jedan čitav studij prije svega. To nije samo studij dizajna, već i marketinški studij. Kada plaćate za određeni odjevni predmet koji je afirmiran, plaćate dizajn koji je poseban i unikatan, plaćate model koji ćete imati samo vi, ili još neki, vrlo mali broj ljudi. Plaća se identitet te firme.
RSE
Kako procjenjujete ponudu kada je moda u pitanju u Bosni i Hercegovini i ono što se vidi na ulici?
KORMAN
Ovdje postoji jako puno dizajnera i dosta ljudi se bavi dizajnom. Ponuda je velika. Na ulici ne možete vidjeti ljude koji nose dizajnerske stvari. Većina ljudi se oblači ili na pijaci ili u buticima.
RSE
To određuje ekonomska situacija u zemlji.
KORMAN
Naravno.
RSE
Šta preferira visoko društvo u Sarajevu?
KORMAN
Oni preferiraju Versace, iako je kupljen ispod ruke od lokalnih “šanera”. Malo njih dođe kod dizajnera i naruči si odjelo ili kostim. Naravno da izabrana publika postoji koja se u sve to razumije. Nadam se da će se uskoro promjeniti mentalitet Sarajlija. Ljudi su navikli da uzdižu sve što je strano i ne cijene dovoljno ono što je domaće.
Direktan povod za naš razgovor jeste najava jednog događaja koji će se održati ljeta ove godine u Rimu. U julu svojom samostalnom modnom revijom pod nazivom “Na bosanski način” vi ćete se predstaviti na rimskoj Sedmici visoke mode.
KORMAN
Revija je predviđena za 13. juli, u 10 sati, i nosiće naziv “Na bosanski način”. To je termin koji nosi porijeklo iz srednjovjekovne Bosne.
RSE
Šta je tada značilo biti na “bosanski način”?
KORMAN
U srednjem vijeku je postojala moda koja je nicala u Bosni. Predstavlja određene metalne ukrase i odjevne predmete koji su izvoženi iz Bosne. I dan danas se u dubrovačkim Venecijaskim aktima može naići na ovo modu koja se nazivala na “bosanski način”.
RSE
Šta ćete prezentirati?
KORMAN
Prezentiraću oko dvadeset modela. Većinom će to biti ženski modeli i nekoliko muških, koje će nositi predstavnci BiH u Italiji. Muške modele će nositi Danko Delibašić, košarkaš Bosne i jedan od naših sportista koji će nas predstavljati ove godine na olimpijadi u Atini. Tema ovogodišnje Sedmice visoke mode je Olimpijada i visoka moda. Modeli su ručno rađeni i predstavljaju nešto tipično naše. Koristila sam bez, ručno tkani materijal sa 40 centimetara širine. Izrađivala sam neke kožne ukrase metodom utiskivanja u kožu, koristila drvorez i bakar koji izrađuju naše kazandžije.
RSE
Iz mog amaterskog iskustva u šivanju znam da se sa 40 centimetara širine ne može dosta toga napraviti? Možete li nam opisati neki od vaših modela?
KORMAN
Inspirisala sam se periodom srednjevjekovne Bosne, pošto je tada Bosna bila najjača i najveća. To je doba dinastije Kotromanića. Budući da je bosanska kraljica Katarina sahranjena u Rimu, u jednoj od najljepših bazilika grada Rima, Aračeli, odlučila sam se da mi ona bude inspiracija za ovu kolekciju. Srednjevjekovna Bosna i kraljica Katarina pobuđuju pažnju rimske i talijanske javnosi. Javnost i mediji nisu znali da je u centru Rima sahranjena jedna bosanska kraljica. To je neka spona između Bosne i Hercegovine i Italije. Modele sam izrađivala od beza i pomalo će podsjećati na antičku rimsku nošnju, jer će biti prezentirani u antičkom hramu. Jedna od haljina je rađena od svilenog beza 40 centimetara širine koji nisam sjekla već ga koristila u punoj njegovoj širini. Oblikovala sam haljinu prema proporcijama manekenke, kombinujući je sa metalnim ukrasima, kao što su bakreni zvekiri. To su bakreni ukrasi koji se mogu naći na Baščaršiji, a inače se stavljaju na vrata. Oko tih metalnih ukrasa sam savila materijal od pet metara.
RSE
Hoćete reći da ste pet metara svilenog beza upotrebili za tu haljinu koji niste šili, već ste ga oko modela obmotali i skopčali tim kopčama?
KORMAN
Ti metalni ukrasi drže haljinu. Bez se provlači između nogu, nastavlja na leđima.
RSE
Nešto slično smo viđali u filmu Kleopatra?
KORMAN
Tako je, samo što nije u pitanju kostim, već dizajn.
RSE
Katarina je bila posljednja bosanska kraljica prije pada Bosne pod Osmanlije. Da li ste proučavali kako je bila obučena i šta je nosila?
KORMAN
Nosila je haljine koje su imale presjek ispod grudi i ovalni izrez. Postoji jedan portret kraljice Katarine na kojem je prezentirana u dugoj crnoj haljini sječenoj ispod grudi sa ovalnim izrezom. Oko vrata nosi nakit, dva niza perlica. Rukavi su sječeni u trakice ispod kojih izviruje košulja. I te elemente sam ukombinovala u ovu kolekciju.
RSE
Reklo bi se po vašem opisu da se kraljica Katarina oblačila jednostavno i elegantno.
KORMAN
Jeste, mada je vrlo teško naći slikovni materijala o kraljici Katarini.
RSE
Postoji li pisani materijal?
KORMAN
Postoje neki zapisi koji kažu da su kraljicu Katarinu kao mladu zvali Crna vila. Imala je običaj da ujutro kada se probudi šeta oko dvoru i ulazi u kuće običnih ljudi, da uči žene i djecu da pišu i vezu. Ona je izumila novu tehniku veza. I danas na ulazu u manastir u Kraljevoj Sutjesci postoji zapis koji kaže da je kraljica Katarina izumila preslicu i bod sa križićima.
RSE
Ona je stolovala u Kraljevoj Sutjesci prije nego što je otišla u Rim. U samostanu u Kraljevoj Sutjesci postoji i bista kraljice Katarine. Ona je proglašena sveticom u Rimu. Koliko materijala ima u Kraljevoj Sutjesci o posljednjoj bosanskoj kraljici?
KORMAN
Postoji dosta materijala o njoj. Ona je tamo predmet obožavanja. I dan danas žene iz Kraljeve Sutjeske nose crne marame skromno izvezene u znak žalosti za kraljicom Katarinom.
RSE
To je dio specifične nošnje Kraljeve Sutjeske. Tamo se još uvijek zadržao običaj tetoviranja ruku.
KORMAN
Tetovažu ću takođe upotrjebiti u ovoj kolekciji. Iako je to drevni običaj tog kraja Bosne, danas je popularan. Naravno prave tetovaže nećemo raditi našim manekenkama, već ćemo koristiti boje za kožu. Motivi će biti sa veza narodnih nošnji žena iz Kraljeve Sutjeske. Tetovaža će biti po rukama, nadlakticama i po prstima.
RSE
U kojim bojama ćete to raditi?
KORMAN
U prirodnoj boji, a to je crna tinta koja se koristila u to vrijeme.
RSE
Ona vremenom djeluje kao tamno plava.
KORMAN
Da. Vremenom izblijedi, te ćemo nastojati postići taj efekt.
RSE
Šta je sa muškom modom?
KORMAN
Biće nekoliko muških modela. Muška nošnja je takođe od prirodnih materijala, uglavnom beza, tipičnog za našu zemlju. Postoji nekoliko kvaliteta beza, neki su tamniji, neki svjetliji, neki je tvrđe tkan, neki rjeđe, neki je namreškan. Za muškarce ćemo raditi klasičnija odjela inspirisana muškom narodnom nošnjom Kraljeve Sutjeske, u kombinaciji sa kožnim kaiševima, futrolama i tašnicama. Iako je visoka moda u pitanju, modeli će biti nosivi. Hlače će biti sa spuštenim turom, kao što su čakšire. To su bijele pantalone sa visokim strukom, širokim pojasom koji kod srednjovječnih muškaraca pokriva stomak, a pri tome ima spušten tur, što je jako aktuelno u zadnje vrijeme. Čak su neke talijanske i svjetske firme iskoristili taj detalj iz naših narodnih nošnji i nošnji nekih istočnjačkih naroda. Hlače su duge, široke, i blago se sužavaju od koljena prema dole.
RSE
Kakve cipele idu na te hlače?
KORMAN
Cipele će biti od prirodne kože, prirodnih boja, sa ornamentima koji će biti utisnuti u kožu. To su oni ornamenti koje vidimo na bosanskom ćilimu ili na filigranskom nakitu.
RSE
Da li su u to doba muškarci nosili čarape?
KORMAN
To je diskutabilno. Možda pletene. Ovaj put neću u kolekciju ubacivati čarape, jer će biti vruće. Ali ono što želim da ubacim, i pored vrućine, jeste krzno iz Visokog.
RSE
Šta će muškarci nositi gore?
KORMAN
Košulju koja će biti izrađena od beza blage bež boje sa dubokim izrezom, raskopčana, slična košuljama iz naših narodnih nošnji. Preko nje će nosti jaknu koja će biti redizajnirani jelek prilagođen današnjem vremenu, sa klinovima ispod pazuha, nešto kraću od uobičajenog sakoa, a opet nešto dužu nego iz narodne nošnje.
RSE
S obzirom da je cijela inspiracija na srednjem vijeku, predpostavljam da vaši modeli nemaju rajsferšluse.
KORMAN
U pravu ste. Nećemo koristiti rasjferšluse. Biće korištena drvena dugmad koja će biti ovde ručno izrađivana i izrezbarena. Koristićemo i dugmad rađenu od konca metodom heklanja tako da možete dobiti okrugli oblik. Dugmad će se kačiti kožnim trakicma.
RSE
Detalja je puno i vjerujem da ste morali uključiti cijeli tim ljudi. Ko vam je pomagao?
KORMAN
Sa mnom radi nekoliko zanatlija. Kenan izrađuje bakrene ukrase. Uradili smo široke narukvice u bakru, lijepo ornamentirane, grudnjak od bakra koji jeste da nije nosiv, ali je jako efektan na sceni.
RSE
Koliko dugo manekenka taj grudnjak može nositi?
KORMAN
Tih par minuta sigurno. Bio bi dobar i za neku rok ili pop pjevačicu. Edin radi drvene ukrase metodom pletenja pruća. Radili smo kapu koja je tipična za Srebrenicu. Bit će ubačena u ovu kolekciju pošto je tragedija Srebreničkih žena slična tragediji kraljice Katarine, koja je bila odvojena od svoje domovine i svoje djece. Pored kapa bit će i jedan pleteni korzet od pruća. Tu je i užar koji će isplesti makrame. Trudila sam se da u ovu kolekciju ubacim detalje, produkte naših starih zanata koji se ovdje još uvijek koriste, ali ne kao prije, pomalo izumiru.
RSE
Da li su žene u srednjem vijeku nosile tašne?
KORMAN
Tašne će biti u obliku štita, izrađene od kože, nosive i ukrašene nitnama. Štit je karakterističan za srednji vijek.
RSE
Da li očekujete zainteresovane za kupovinu tih modela?
KORMAN
Vjerujem da će biti zainteresiranih za kupovinu. Sedmica visoke mode je veliki medijski događaj. Većina modela nije za prodaju. Postoji malo klijenata u svijetu koji bio to kupili. Nisu to modeli koji bi se mogli nositi svaki dan. Vjerujem da će događaj biti dobro medijski propraćen. Nadam se da bi se moglo nešto i prodati u jednu ili dvije ekskluzivne radnje u Rimu.
RSE
Da li se u Sarajevu razmišlja gdje će se konkretizirati sve to što ste uradili?
KORMAN
Ovdje se ljudi interesuju za modu, iako ne postoji škola za modni dizajn. Neke zemlje su digle svoju ekonomiju zahvaljujući modnoj i tekstilnoj industriji. U Italiji postoje fondovi koji finansiraju ove projekte. Kod nas to nije slučaj. Iako sam dizajner, trenutno sam i menadžer i kurir i sekretar i borim se pokušavajući naći sponzore za ovaj projekat.
RSE
Kada pročitaju natpise u novinama i kada sve televizije prenesu šta je Aida Korman uradila u Rimu, sigurno će vam se neko javiti.
KORMAN
Za godinu dana sam napravila tri kolekcije koje su brojale 160 modela. Svi modeli su bili unikatni. Da sam u bilo kojoj drugoj zemlji, nakon svake kolekcije koju sam prezentirala mislim da bi mi telefon neprestano zvonio. To mi se ovdje još nije desilo. Sve što sam do sada uradila, uradila sam zahvaljujući sopstvenim mogućnostima.
RSE
Vi ste srudirali u Rimu, živjeli i radili u Londonu, Milanu, Rimu, Pragu.
KORMAN
U Sarajevu sam provela većinu svoga života i završila Prvu gimnaziju. Tokom rata sam upisala engleski, jer ovdje nije postojao modni dizajn kojim sam se uvijek željela baviti. Živjela sam jedan period u Češkoj, u kojoj sam imala neke radnje. Dosta mi je dobro išao posao. Tamo sam uspjevala da se bavim modnim dizajnom. Imala sam čitav tim šnajdera i umjetnika sa kojima sam surađivala. Iako samouka, crtala sam i dizajnirala, a oni su to izrađivali, nakon čega smo to i prodavali, što je bio pun pogodak. Povratna dobit je postojala. Vratila sam se u Sarajevo misleći da ću se vratiti u Prag i upisati kostimografiju na DAMU, ali ostala sam u Sarajevu. Završila sam prvu godinu produkt dizajna, jer nema modnog. Nakon toga mi se ukazala prilika da odem u Rim gdje sam nastavila studirati modni dizajn. Priznali su mi prvu godinu iz Sarajeva. Studirala sam na Evropskom institutu za dizajn. Tu sam direkto sarađivla sa ljudima iz svijeta visoke mode. Moji profesori su bili ljudi iz velikih modnih kuća. Imali su uvid u moj rad i rad mojih kolega. Škola, koju sam završila, trajala je tri godine. Radili smo oko petnaest projekata godišnje. Jako puno vremena mi je oduzimla škola i morala sam se mnogo dokazivati jer sam bila stranac. Nakon školovanja sam nastavila da sarađujem sa njima i da uporno i vrijedno radim. Sada mi se ukazala ova šansa koja je zaista čast. Mislim da sa ovih prostora niko nije izlagao u Rimu.
RSE
Imate li kontakte sa svojim profesorima i sa ljudima sa kojima ste studirali?
KORMAN
Naravno.
RSE
Razmjenjujete li informacije?
KORMAN
Svakako. Oni bi voljeli doći u Sarajevo, prezentirati se ovdje, ali se moraju stvoriti realne mogućnosti za to.
RSE
Niko nije zainteresovan da ih pozove?
KORMAN
Teško da možete doći do sponzora i obezbjediti novac za ljude koji bi došli iz Evrope da bi se napravio modni događaj.
RSE
Pošto ste mjenjali nekoliko gradova u raznim državama, da li znate svaki od lokalnih jezika?
KORMAN
Govorim češki, engleski, talijanski i nedavnio sam počela da učim francuski.
RSE
Šta radite kada se ne bavite modom?
KORMAN
Kada se ne bavim modom, bavim se modom. Moja sreća je ta što se bavim poslom koji je moj životni san.
RSE
Kako se vi oblačite?
KORMAN
Oblačim se minimalistički, iako sa nekom dozom ekstravagancije. Ponekada nešto iskreiram.
RSE
Minimalistički, predpostavljam da to ne znači minimalno materijala.
KORMAN
Tako je. To su jednostavni krojevi. Volim džins i udobne ravne cipele ili tene. Potpetice ne nosim ako ne moram. Prije svega volim komfor.
RSE
Šta je na tome ekstravagantno?
KORMAN
Ekstravagantan može biti detalj, marame ili cipele, naušnice ili nakit, koji će odudarati od ostatka garderobe.
RSE
Šta preferirate, bižuteriju ili nakit?
KORMAN
Nosim i jedno i drugo. Volim i jeftinu i skupu garderobu, kao i bižuteriju i skupocjen nakit ili bisere.
RSE
Koje svjetske dizajnere i kreatore preferirate?
KORMAN
Lično preferiram Alexandera McQueena. Za njega sam i radila. Sviđa mi se i John Galiano. Ono što je kolektivno postigla škola iz Antverpena je zapanjujuće. Oni još uvijek nisu poznati, ali dobro kotiraju i izlažu u Parizu.
RSE
Zašto su odjevne stvari sa imenom i prezimenom toliko skupe?
KORMAN
Zato što iza tih modela postoji rad i istraživanje pored dizajna. To nije obična majica koju ste nacrtali i sašili, to su proučene knjige i biblioteke, gomila fotografisanog materijala. To sam i ja sada radila. Obišla sam sve biblioteke, odlazila u samostan. To je jedan čitav studij prije svega. To nije samo studij dizajna, već i marketinški studij. Kada plaćate za određeni odjevni predmet koji je afirmiran, plaćate dizajn koji je poseban i unikatan, plaćate model koji ćete imati samo vi, ili još neki, vrlo mali broj ljudi. Plaća se identitet te firme.
RSE
Kako procjenjujete ponudu kada je moda u pitanju u Bosni i Hercegovini i ono što se vidi na ulici?
KORMAN
Ovdje postoji jako puno dizajnera i dosta ljudi se bavi dizajnom. Ponuda je velika. Na ulici ne možete vidjeti ljude koji nose dizajnerske stvari. Većina ljudi se oblači ili na pijaci ili u buticima.
RSE
To određuje ekonomska situacija u zemlji.
KORMAN
Naravno.
RSE
Šta preferira visoko društvo u Sarajevu?
KORMAN
Oni preferiraju Versace, iako je kupljen ispod ruke od lokalnih “šanera”. Malo njih dođe kod dizajnera i naruči si odjelo ili kostim. Naravno da izabrana publika postoji koja se u sve to razumije. Nadam se da će se uskoro promjeniti mentalitet Sarajlija. Ljudi su navikli da uzdižu sve što je strano i ne cijene dovoljno ono što je domaće.