RSE
Molim Vas, možete li mi dati jednu marku da kupim kruh? Dijete mi je u bolnici, možete li mi kupiti voće da mu odnesem? Ovo je samo dio molbi koje možete čuti gotovo svakog dana na ulicama Sarajeva, ali i mnogih drugih gradova širom Bosne i Hercegovine. Ljudi koji vam prilaze, ne prose. Oni mole i gaze svoje dostojanstvo, kako bi preživjeli još jedan dan. Na ulicama Sarajeva bilježimo priče onih koji iznose iz kuće drage im sitnice, kako bi ih prodali i prehranili svoju obitelj, one koji stoje u dugim redovima da bi kupili jučerašnji kruh, koji se prodaje po znatno jefinijoj cijeni.
GRAĐANIN 1
Polubijele mi male daj, četiri komada.
GRAĐANIN 2
Kako bolan ovaki život da nam nije dobar?! Čim sam ja ovdje došao sa Alipašina, znaj kako mi je.
GRAĐANIN 3
Ipak, ovdje se uzme za 30 feninga jedan hljeb, znači, razlog je penzija.
GRAĐANIN 4
Ima nas četvero, a samo u mene penzija.
GRAĐANIN 5
Pa nužda, treba da se preživi. Šest članova porodice, niko u mene ne radi.
RSE
Ekonomska situacija u Bosni i Hercegovini pokazuje da je velika većina građana u BiH postala jednaka u siromaštvu i u borbi za svakodnevno preživljavanje. Ombudsman Vera Jovanović:
JOVANOVIĆ
Ja ću podvući da je stanje u oblasti socijalnih prava jako teško, da je broj nezaposlenih u porastu, da su razlike u socijalnim primanjima evidentne, a da je ipak, u svemu tome, posebno težak položaj takozvanih ranjivih kategorija. To su stari, bolesni, penzioneri, izbjeglice, nacionalne manjine i tako dalje.
RSE
Ombudsmani su stava da vlasti na svim razinama, bez obzira na obvezu da stvore uvjete za primjenu socijalnih prava, nisu do sada učinile ono što je neophodno. Među zastupnicima u Parlamentu Bosne i Hercegovine tako smo proveli anketu sa pitanjima koja se mnogima nisu svidjela. Pitanje prvo je glasilo: kako reagirate kada vam sugrađanin na ulici zatraži marku za kruh? Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta BiH Mustafa Pamuk:
PAMUK
Pa, znate, to nisu razgovori za ovu priliku i ovako na brzinu, ali, nema čovjeka koji ne osjeća jezu zbog toga. Međutim, to je situacija koju, kad govorimo o potrebi da se promijeni, niko individualno nije u stanju da je promijeni.
RSE
Zastupnik Selim Bešlagić:
BEŠLAGIĆ
Ja se s tim stalno suočavam. Mislim, uvijek dam kad procijenim da je za hranu, a kad je za piće, onda odbijem.
RSE
Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta BiH Goran Milojević:
MILOJEVIĆ
Postoji, naravno, određen broj ljudi, koji to zloupotrebljava.
RSE
Zastupnik Seada Palavrić:
PALAVRIĆ
Na žalost, dogodi se i to, Međutim, prvo na ulici priđu oni čija je profesija prosjačenje. Ono što mene brine je zaista ogromno siromaštvo i umjesto da liječimo to siromaštvo, mi trošimo milione maraka na kojekakve studije o siromaštvu. Kao da ne znamo koliko smo siromašni!
RSE
Pitanje dva je glasilo: što razmišljate kada vidite da bosanskohercegovački građanin prebire po gradskim kontejnerima za smeće? Predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamenta BiH Martin Raguž:
RAGUŽ
Ono što inače razmišljam je o težini situacije u kojoj se nalaze građani Bosne i Hercegovine, i gospodarskoj i socijalnoj, i odgovornosti koju imam da se to stanje mijenja.
PAMUK
Ja rijetko imam priliku da vidim građane Bosne i Hercegovine da kopaju po kontejnerima, jer ujutro idem jako rano na posao i vraćam se jako kasno.
RSE
Sudeći prema odgovorima, kod bosanskohercegovačkih političara sadržaj i održivost socijalnih prava još ne poprima posebnu važnost. Bilježimo kako je ovom pitanju pristupila vlast bosanskohercegovačkog najbližeg evropskog susjeda, vlast Republike Slovenije. Veleposlanik u Bosni i Hercegovini Tadej Labernik:
LABERNIK
To je uređeno na dva nivoa, da tako kažem. Na državnom nivou i putem civilnog društva. Državni nivo obezbjeđuje svim onima koji trebaju pomoć, da žive život vrijedan čovjeka, putem novca iz budžeta, putem novca iz fondova penzijskog i zdravstveno-invalidskog. Drugi nivo koji je vrlo važan i koji je zapravo zasnovan na solidarnosti među ljudima, što je bila i pozitivna stvar bivšeg sistema, je putem civilnog društva. To znači i društva i institucija koje prikupljaju na različite načine, od donacija do sredstava koja se dobiju tako što su zakonski obavezna da se izdvajaju za invalidske organizacije od lutrije i ovih igara na sreću. Da imaju fondove koji mogu da pomognu ljudima koji trebaju pomoć.
RSE
Direktor Neovisnog biroa za humanitarna pitanja Žarko Papić kaže da je činjenica da više od polovine građana Bosne i Hercegovine živi na granici siromaštva ili ispod nje i da to zahtijeva radikalnu reformu socijalne zaštite. Prvi korak je smanjenje javnih troškova, odnosno ogromne administracije, koja troši enormna sredstva.
PAPIĆ
Taj proces smanjivanja je već krenuo u posljednje tri godine. Bitnije je, međutim, napraviti reformu strukture budžeta, ići na drastična skraćivanja troškova administracije, vojske i policije. Ići na reformu, ali ne smanjivanje po sebi obrazovanja i zdravstva i ozbiljan akcenat: reforma plus povećanje sredstava za socijalni sektor i socijalnu zaštitu. Pa onda u okviru socijalnog sektora i socijalne zaštite opet je neophodno napraviti restruktuiranje finansiranja.
RSE
Reforma socijalnog sektora i zaštite već je počela na lokalnoj razini, što se pokazalo dosta efikasnim rješenjem, pojašnjava Papić. U 13 pilot općina uspjeli su se razviti takozvani mješoviti sustavi socijalne zaštite.
PAPIĆ
Dakle, uz javne institucije, kao što su centri za socijalni rad, u tom sistemu ili mreži su nevladine organizacije i počinje se pojavljivati i privatni sektor ili kroz doniranje za potrebe socijalne zaštite ili kroz uvođenje nekih privatizacijskih mehanizama u nečemu što su klasične institucije socijalne zaštite, naprimjer domovi penzionera. Opština Prijedor, jedna od opština koja je bila u tim našim pilot projektima, povećala je svoja sredstva za socijalnu zaštitu preko 200 posto. To je, naravno, značilo i organizaciju njihovih budžeta i ukidanje netransparentnih linija, diskrecionih i tako dalje. Mešuti, time je značajno povećana masa sredstava za socijalnu zaštitu. Da ne govorim da je kroz to uvođen i novi tip socijalnog rada, nove metodologije, moderne, pristup orijentiran ka klijentu, a ne šaltersko-birokratski pristup i tako dalje.
RSE
Papić naglašava da je novu i dokazanu praksu sada potrebno pretočiti u domaće zakonodavstvo i socijalnu politiku, što bi, prema akcionom planu, razvojne strategije Bosne i Hercegovine trebalo biti završeno do konca 2005. godine. Ta godina, prema stavovima u Neovisnom birou za humanitarna pitanja BiH, bit će i presudna, jer je vlast već dovoljno izložena socijalnim tenzijama i da će do tog perioda morati povući radikalne poteze.
Molim Vas, možete li mi dati jednu marku da kupim kruh? Dijete mi je u bolnici, možete li mi kupiti voće da mu odnesem? Ovo je samo dio molbi koje možete čuti gotovo svakog dana na ulicama Sarajeva, ali i mnogih drugih gradova širom Bosne i Hercegovine. Ljudi koji vam prilaze, ne prose. Oni mole i gaze svoje dostojanstvo, kako bi preživjeli još jedan dan. Na ulicama Sarajeva bilježimo priče onih koji iznose iz kuće drage im sitnice, kako bi ih prodali i prehranili svoju obitelj, one koji stoje u dugim redovima da bi kupili jučerašnji kruh, koji se prodaje po znatno jefinijoj cijeni.
GRAĐANIN 1
Polubijele mi male daj, četiri komada.
GRAĐANIN 2
Kako bolan ovaki život da nam nije dobar?! Čim sam ja ovdje došao sa Alipašina, znaj kako mi je.
GRAĐANIN 3
Ipak, ovdje se uzme za 30 feninga jedan hljeb, znači, razlog je penzija.
GRAĐANIN 4
Ima nas četvero, a samo u mene penzija.
GRAĐANIN 5
Pa nužda, treba da se preživi. Šest članova porodice, niko u mene ne radi.
RSE
Ekonomska situacija u Bosni i Hercegovini pokazuje da je velika većina građana u BiH postala jednaka u siromaštvu i u borbi za svakodnevno preživljavanje. Ombudsman Vera Jovanović:
JOVANOVIĆ
Ja ću podvući da je stanje u oblasti socijalnih prava jako teško, da je broj nezaposlenih u porastu, da su razlike u socijalnim primanjima evidentne, a da je ipak, u svemu tome, posebno težak položaj takozvanih ranjivih kategorija. To su stari, bolesni, penzioneri, izbjeglice, nacionalne manjine i tako dalje.
RSE
Ombudsmani su stava da vlasti na svim razinama, bez obzira na obvezu da stvore uvjete za primjenu socijalnih prava, nisu do sada učinile ono što je neophodno. Među zastupnicima u Parlamentu Bosne i Hercegovine tako smo proveli anketu sa pitanjima koja se mnogima nisu svidjela. Pitanje prvo je glasilo: kako reagirate kada vam sugrađanin na ulici zatraži marku za kruh? Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta BiH Mustafa Pamuk:
PAMUK
Pa, znate, to nisu razgovori za ovu priliku i ovako na brzinu, ali, nema čovjeka koji ne osjeća jezu zbog toga. Međutim, to je situacija koju, kad govorimo o potrebi da se promijeni, niko individualno nije u stanju da je promijeni.
RSE
Zastupnik Selim Bešlagić:
BEŠLAGIĆ
Ja se s tim stalno suočavam. Mislim, uvijek dam kad procijenim da je za hranu, a kad je za piće, onda odbijem.
RSE
Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta BiH Goran Milojević:
MILOJEVIĆ
Postoji, naravno, određen broj ljudi, koji to zloupotrebljava.
RSE
Zastupnik Seada Palavrić:
PALAVRIĆ
Na žalost, dogodi se i to, Međutim, prvo na ulici priđu oni čija je profesija prosjačenje. Ono što mene brine je zaista ogromno siromaštvo i umjesto da liječimo to siromaštvo, mi trošimo milione maraka na kojekakve studije o siromaštvu. Kao da ne znamo koliko smo siromašni!
RSE
Pitanje dva je glasilo: što razmišljate kada vidite da bosanskohercegovački građanin prebire po gradskim kontejnerima za smeće? Predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamenta BiH Martin Raguž:
RAGUŽ
Ono što inače razmišljam je o težini situacije u kojoj se nalaze građani Bosne i Hercegovine, i gospodarskoj i socijalnoj, i odgovornosti koju imam da se to stanje mijenja.
PAMUK
Ja rijetko imam priliku da vidim građane Bosne i Hercegovine da kopaju po kontejnerima, jer ujutro idem jako rano na posao i vraćam se jako kasno.
RSE
Sudeći prema odgovorima, kod bosanskohercegovačkih političara sadržaj i održivost socijalnih prava još ne poprima posebnu važnost. Bilježimo kako je ovom pitanju pristupila vlast bosanskohercegovačkog najbližeg evropskog susjeda, vlast Republike Slovenije. Veleposlanik u Bosni i Hercegovini Tadej Labernik:
LABERNIK
To je uređeno na dva nivoa, da tako kažem. Na državnom nivou i putem civilnog društva. Državni nivo obezbjeđuje svim onima koji trebaju pomoć, da žive život vrijedan čovjeka, putem novca iz budžeta, putem novca iz fondova penzijskog i zdravstveno-invalidskog. Drugi nivo koji je vrlo važan i koji je zapravo zasnovan na solidarnosti među ljudima, što je bila i pozitivna stvar bivšeg sistema, je putem civilnog društva. To znači i društva i institucija koje prikupljaju na različite načine, od donacija do sredstava koja se dobiju tako što su zakonski obavezna da se izdvajaju za invalidske organizacije od lutrije i ovih igara na sreću. Da imaju fondove koji mogu da pomognu ljudima koji trebaju pomoć.
RSE
Direktor Neovisnog biroa za humanitarna pitanja Žarko Papić kaže da je činjenica da više od polovine građana Bosne i Hercegovine živi na granici siromaštva ili ispod nje i da to zahtijeva radikalnu reformu socijalne zaštite. Prvi korak je smanjenje javnih troškova, odnosno ogromne administracije, koja troši enormna sredstva.
PAPIĆ
Taj proces smanjivanja je već krenuo u posljednje tri godine. Bitnije je, međutim, napraviti reformu strukture budžeta, ići na drastična skraćivanja troškova administracije, vojske i policije. Ići na reformu, ali ne smanjivanje po sebi obrazovanja i zdravstva i ozbiljan akcenat: reforma plus povećanje sredstava za socijalni sektor i socijalnu zaštitu. Pa onda u okviru socijalnog sektora i socijalne zaštite opet je neophodno napraviti restruktuiranje finansiranja.
RSE
Reforma socijalnog sektora i zaštite već je počela na lokalnoj razini, što se pokazalo dosta efikasnim rješenjem, pojašnjava Papić. U 13 pilot općina uspjeli su se razviti takozvani mješoviti sustavi socijalne zaštite.
PAPIĆ
Dakle, uz javne institucije, kao što su centri za socijalni rad, u tom sistemu ili mreži su nevladine organizacije i počinje se pojavljivati i privatni sektor ili kroz doniranje za potrebe socijalne zaštite ili kroz uvođenje nekih privatizacijskih mehanizama u nečemu što su klasične institucije socijalne zaštite, naprimjer domovi penzionera. Opština Prijedor, jedna od opština koja je bila u tim našim pilot projektima, povećala je svoja sredstva za socijalnu zaštitu preko 200 posto. To je, naravno, značilo i organizaciju njihovih budžeta i ukidanje netransparentnih linija, diskrecionih i tako dalje. Mešuti, time je značajno povećana masa sredstava za socijalnu zaštitu. Da ne govorim da je kroz to uvođen i novi tip socijalnog rada, nove metodologije, moderne, pristup orijentiran ka klijentu, a ne šaltersko-birokratski pristup i tako dalje.
RSE
Papić naglašava da je novu i dokazanu praksu sada potrebno pretočiti u domaće zakonodavstvo i socijalnu politiku, što bi, prema akcionom planu, razvojne strategije Bosne i Hercegovine trebalo biti završeno do konca 2005. godine. Ta godina, prema stavovima u Neovisnom birou za humanitarna pitanja BiH, bit će i presudna, jer je vlast već dovoljno izložena socijalnim tenzijama i da će do tog perioda morati povući radikalne poteze.
