RSE
U Ministarstvu finansija kažu da Crna Gora redovno izdvaja za socijalnu zaštitu i osiguranje svještenih lica, kao i za finansiranje projekata, obnovu i izgradnju vjerskih objekata. Za 2004., kako tvrdi portparol Ministarstva finansija Ana Miljanić, budžetom je u te svrhe predviđeno oko 130 hiljada eura.
MILJANIĆ
Budžetom Republike Crne Gore za 2004.godinu sredstva namijenjena za pomoć vjerskim zajednicama planirana su u iznosu od 35 hiljada eura. Pored toga, za socijalnu zaštitu i osiguranje svještenika planirano je dodatnih 95 hiljada eura. Ova sredstva se raspoređuju po programu koji je neposredno utvrdila Vlada Republike Crne Gore, naravno, kao korisnik budžeta.
RSE
Na pitanje, koliko se novca dodijeljuje kojoj vjerskoj zajednici, iz Vladinog Biroa za informisanje nam je odgovoreno da za to ne postoji formula, te da se prioriteti za dodijeljivanje novčane pomoći određuju na osnovu podnijetih zahtjeva. Tako je, objašnjavaju u Vladi, ove godine pripadnicima pravoslavne vjeroispovijesti odobrena pomoć od sedam hiljada eura, islamske 5.400, dok je pripadnicima katoličke vjeroispovijesti dodijeljeno 2,5 hiljade eura. U tom dopisu nije precizirano na što je novac potrošen i što je bilo presudno u odlučivanju, koji su zahtijevi prioritetni, a koji ne? Crnogorska pravoslavna crkva, koja se više puta žalila na odnos države, kako tvrde u Vladi, prvi put se ove godine obratila zahtjevom za pomoć, koja joj je i odobrena. Mitropolit CPC-a, međutim, tvrdi da ta crkva od države svih godina postojanja nije dobila ni eura pomoći i da joj trenutno finansijsko stanje ne omogućava čak ni da osigura svještenike.
MITROPOLIT MIHAILO
Što se tiče pomoći od strane države, nijesmo ušli ni u budžet, niti imamo bilo kakvih dotacija od strane države, jer da ih imamo to bi bilo, naravno, preko žiro računa Crnogorske pravoslavne crkve, koji svako može da vidi. Prema tome, ona i ne može da osigura svoje svještenike, jer nema čim. Nema finansijskih mogućnosti.
RSE
Ni u Srpskoj pravoslavnoj crkvi u Crnoj Gori, u kojoj nijesu željeli da zvanično govore na ovu temu, nijesu prezadovoljni finansijskom pomoći države. Naš sagovornik iz Mitropolije SPC, koji je insistirao na anonimnosti, kaže da nema precizan uvid u to koliko novca SPC dobija, jer se sredstva dodijeljuju svakoj eparhiji ponaosob, ali podsjeća da je državna pomoć bila obilatija dok je postojalo Ministarstvo vjera. Od kada je to Ministarstvo ukinuto, tvrde u SPC, do para je puno teže doći. Zato se SPC okrenula alternativnim izvorima finansiranja, pa se u vjerskim objektima prodaju suveniri, duhovno štivo, a odnedavno su u nekoliko crnogorskih gradova na ekskluzivnim lokacijama otvoreni i, takozvani duhovni centri, nalik kafe-barovima, u kojima se građani mogu osvježiti uz bezalkoholne napitke na prostoru u kome je zabranjeno pušenje. Iako u SPC-u tvrde da se otvaranjem tih lokala promoviše zdrav način života, pokreće se pitanje da li to poslovanje podliježe oporezivanju i da li vjerske zajednice nešto novca vraćaju i u državnu kasu? Ana Martinović, portparol Direkcije javnih prihoda, za naš program objašnjava da se vjerske zajednice tretiraju kao pravna lica, a da je njihovo oporezivanje regulisano Zakonom o porezu na dobit.
MARTINOVIĆ
Kako eventualni prihodi koje imaju vjerske zajednice, a to su prilozi, donacije i tome slično, nijesu svrstani u oporezive izvore dobiti, oni ne podliježu oporezivanju po ovom osnovu. Opet sa stanovišta Zakona o PDV-u, vjerske usluge i promet proizvoda neposredno povezan sa vjerskim uslugama, koje vrše vjerske zajednice za zadovoljenje potreba vjernika u skladu sa propisima koji se odnose na te zajednice, oslobođen je plaćanja PDV-a.
RSE
“Vjerskim zajednicama, napominje Martinović, nije omogućeno obavljanje djelatnosti radi sticanja dobiti. U tom slučaju vjerske zajednice bi, kao i svi drugi privredni subjekti, morale platiti porez”. Martinovićeva kaže da Direkcija još nije zauzela stav oko duhovnih centara SPC u kojima se vrši uslužna djelatnost.
MARTINOVIĆ
U objektu se služi isključivo bezalkoholno piće. Po njihovoj izjavi ono potiče od priloga vjernika. Od ostvarenog prihoda u objektu kupuje se u nekoj maloprodaji. Dobrovoljno je plaćanje. Navodno, za siromašne ne naplaćuju, a cijene su kao i u svim drugim objektima. Oni prihod ne iskazuju kroz poreske registar kase. Mislim da će Direkcija javnih prihoda zauzeti stav po ovom pitanju, tako da ćemo uskoro imati i stav Direkcije da li treba da nabave poresku registar kase i da li eventualno oni ipak tu stiču neki prihod u smislu dobiti?
RSE
Mitropolit CPC-a Mihailo kaže da bi se ta crkva vrlo rado bavila sporednim djelatnostima i da bi sa zadovoljstvom sipala novac u državnu kasu. Međutim, mogućnost sticanja ekstra-zarade, prema njegovim riječima, sada je rezervisana samo za SPC, koja upravlja gotovo svim glavnim crnogorskim sakralnim objektima, raspolaže velikim brojem nekretnina i uživa privilegovan državni tretman.
MITROPOLIT MIHAILO
Takvih mogućnosti sada nemamo. Bilo bi dobro da platimo neki porez da imamo mogućnosti. Svakako bi se računalo da imamo i neke veće prihode.
U Ministarstvu finansija kažu da Crna Gora redovno izdvaja za socijalnu zaštitu i osiguranje svještenih lica, kao i za finansiranje projekata, obnovu i izgradnju vjerskih objekata. Za 2004., kako tvrdi portparol Ministarstva finansija Ana Miljanić, budžetom je u te svrhe predviđeno oko 130 hiljada eura.
MILJANIĆ
Budžetom Republike Crne Gore za 2004.godinu sredstva namijenjena za pomoć vjerskim zajednicama planirana su u iznosu od 35 hiljada eura. Pored toga, za socijalnu zaštitu i osiguranje svještenika planirano je dodatnih 95 hiljada eura. Ova sredstva se raspoređuju po programu koji je neposredno utvrdila Vlada Republike Crne Gore, naravno, kao korisnik budžeta.
RSE
Na pitanje, koliko se novca dodijeljuje kojoj vjerskoj zajednici, iz Vladinog Biroa za informisanje nam je odgovoreno da za to ne postoji formula, te da se prioriteti za dodijeljivanje novčane pomoći određuju na osnovu podnijetih zahtjeva. Tako je, objašnjavaju u Vladi, ove godine pripadnicima pravoslavne vjeroispovijesti odobrena pomoć od sedam hiljada eura, islamske 5.400, dok je pripadnicima katoličke vjeroispovijesti dodijeljeno 2,5 hiljade eura. U tom dopisu nije precizirano na što je novac potrošen i što je bilo presudno u odlučivanju, koji su zahtijevi prioritetni, a koji ne? Crnogorska pravoslavna crkva, koja se više puta žalila na odnos države, kako tvrde u Vladi, prvi put se ove godine obratila zahtjevom za pomoć, koja joj je i odobrena. Mitropolit CPC-a, međutim, tvrdi da ta crkva od države svih godina postojanja nije dobila ni eura pomoći i da joj trenutno finansijsko stanje ne omogućava čak ni da osigura svještenike.
MITROPOLIT MIHAILO
Što se tiče pomoći od strane države, nijesmo ušli ni u budžet, niti imamo bilo kakvih dotacija od strane države, jer da ih imamo to bi bilo, naravno, preko žiro računa Crnogorske pravoslavne crkve, koji svako može da vidi. Prema tome, ona i ne može da osigura svoje svještenike, jer nema čim. Nema finansijskih mogućnosti.
RSE
Ni u Srpskoj pravoslavnoj crkvi u Crnoj Gori, u kojoj nijesu željeli da zvanično govore na ovu temu, nijesu prezadovoljni finansijskom pomoći države. Naš sagovornik iz Mitropolije SPC, koji je insistirao na anonimnosti, kaže da nema precizan uvid u to koliko novca SPC dobija, jer se sredstva dodijeljuju svakoj eparhiji ponaosob, ali podsjeća da je državna pomoć bila obilatija dok je postojalo Ministarstvo vjera. Od kada je to Ministarstvo ukinuto, tvrde u SPC, do para je puno teže doći. Zato se SPC okrenula alternativnim izvorima finansiranja, pa se u vjerskim objektima prodaju suveniri, duhovno štivo, a odnedavno su u nekoliko crnogorskih gradova na ekskluzivnim lokacijama otvoreni i, takozvani duhovni centri, nalik kafe-barovima, u kojima se građani mogu osvježiti uz bezalkoholne napitke na prostoru u kome je zabranjeno pušenje. Iako u SPC-u tvrde da se otvaranjem tih lokala promoviše zdrav način života, pokreće se pitanje da li to poslovanje podliježe oporezivanju i da li vjerske zajednice nešto novca vraćaju i u državnu kasu? Ana Martinović, portparol Direkcije javnih prihoda, za naš program objašnjava da se vjerske zajednice tretiraju kao pravna lica, a da je njihovo oporezivanje regulisano Zakonom o porezu na dobit.
MARTINOVIĆ
Kako eventualni prihodi koje imaju vjerske zajednice, a to su prilozi, donacije i tome slično, nijesu svrstani u oporezive izvore dobiti, oni ne podliježu oporezivanju po ovom osnovu. Opet sa stanovišta Zakona o PDV-u, vjerske usluge i promet proizvoda neposredno povezan sa vjerskim uslugama, koje vrše vjerske zajednice za zadovoljenje potreba vjernika u skladu sa propisima koji se odnose na te zajednice, oslobođen je plaćanja PDV-a.
RSE
“Vjerskim zajednicama, napominje Martinović, nije omogućeno obavljanje djelatnosti radi sticanja dobiti. U tom slučaju vjerske zajednice bi, kao i svi drugi privredni subjekti, morale platiti porez”. Martinovićeva kaže da Direkcija još nije zauzela stav oko duhovnih centara SPC u kojima se vrši uslužna djelatnost.
MARTINOVIĆ
U objektu se služi isključivo bezalkoholno piće. Po njihovoj izjavi ono potiče od priloga vjernika. Od ostvarenog prihoda u objektu kupuje se u nekoj maloprodaji. Dobrovoljno je plaćanje. Navodno, za siromašne ne naplaćuju, a cijene su kao i u svim drugim objektima. Oni prihod ne iskazuju kroz poreske registar kase. Mislim da će Direkcija javnih prihoda zauzeti stav po ovom pitanju, tako da ćemo uskoro imati i stav Direkcije da li treba da nabave poresku registar kase i da li eventualno oni ipak tu stiču neki prihod u smislu dobiti?
RSE
Mitropolit CPC-a Mihailo kaže da bi se ta crkva vrlo rado bavila sporednim djelatnostima i da bi sa zadovoljstvom sipala novac u državnu kasu. Međutim, mogućnost sticanja ekstra-zarade, prema njegovim riječima, sada je rezervisana samo za SPC, koja upravlja gotovo svim glavnim crnogorskim sakralnim objektima, raspolaže velikim brojem nekretnina i uživa privilegovan državni tretman.
MITROPOLIT MIHAILO
Takvih mogućnosti sada nemamo. Bilo bi dobro da platimo neki porez da imamo mogućnosti. Svakako bi se računalo da imamo i neke veće prihode.
