Dostupni linkovi

logo-print

Nastavak rata u BiH mirnodopskom etničkom homogenizacijom


RSE
U Bosni i Hercegovini je na snazi stanje kontinuirane etničke homogenizacije u miru, stav je ombudsmana Federacije BiH, iznesen u godišnjem izvješću o stanju ljudskih prava u 2003.godini. Analize ukazuju na nedostatak političke volje vodećih političkih snaga, da na svom terenu ostvare pozitivne promjene koje bi popravile svaki od tri nacionalna politička ambijenta i povećale toleranciju građanima. Prema analizama ombudsmana Federacije, Bosna i Hercegovina je zemlja u kojoj su političke stranke na vlasti povezane s većinskim nacionalnim podjelama. Većinsko stanovništvo općenito i njihovi politički predstavnici zanemaruju grupe građana, koje nemaju politički utjecaj, iako te grupe - i kao predstavnici konstitutivnih naroda - imaju zagarantirana sva politička, građanska i ljudska prava. Ombudsman Esad Muhibić kaže da je ovo ključni problem budućnosti zemlje - koji često i međunarodna zajednica zanemaruje - jer izrazite nacionalne podjele mogu dovesti do novih tenzija i čak do lokalnih sukoba.
MUHIBIĆ
Rezultat nadziranja vlasti u primjeni ljudskih prava, u svih proteklih devet godina, je porazan, jer konstitutivni narodi, kao manjine, čak imaju lošiji status od pripadnika klasičnih manjina, naročito u sredinama povratka, u pogledu zapošljavanja, socijalne zaštite, obima zdravstvenih usluga i tako dalje. U sredini sa bošnjačkom većinom diskriminirani su, nekad otvoreno, a nekad suptilno, Hrvati i Srbi, a u dijelu Federacije sa hrvatskom većinom diskriminirani su Bošnjaci i Srbi, u dijelu ljudskih prava povezanih sa povratkom. Zbog nepoštivanja Ustava Federacije, mnogim povratnicima nije osiguran egzistencijalni minimum za život. Pravna država je uglavnom zakazala, jer su lokalne vlasti, u velikom broju općina i gradova, imovinu i zemljište izbjeglica dodijelile za izgradnju predstavnicima većinskog naroda u toj sredini. Ombudsmeni su analizirali skoro svaki lokalni društveno-politički ambijent, u kojem ni vlasti, ni većinsko stanovništvo, nisu nikada zaželjeli dobrodošlicu prilikom povratka njihovih sugrađana iz izbjeglištva. Kontinuirano se njeguje klima ksenofobije i predrasuda, što se njeguje svih ovih deset godina poslije Dejtonskog sporazuma.
RSE
Nastavak rata u miru, kako navode ombudsmani Federacije BiH, je ključna prepreka u pravnim reformama, vladavini zakona i poštivanju ljudskih prava. Podaci govore da je tijekom 2003. godine u uredima ombudsmana Federacije BiH registrirano više od 14.500 žalbi, u kojima veći broj građana traži zaštitu svojih prava zbog postupaka izvršne, zakonodavne ili sudske vlasti. Pored ovih žalbi, ombudsmani su u radu imali i predmete koji - zbog odugovlačenja i opstrukcije dijela vlasti, posebice izvršne, da ispoštuju preporuke koje su im ranije upućene - nisu završeni ni nakon više godina.
Zbog takva odnosa vlasti, na kraju 2003. godine ostalo je neriješeno oko 20.000 predmeta. Najveći broj žalbi, poslije onih koje se odnose na ostvarenje prava na povratak, podneseno je zbog povrede prava na nejednaku primjenu zakona za sve. Ombudsman Vera Jovanović kaže da je to zbog nespremnosti vlasti da budu servis građana.
JOVANOVIĆ
To najbolje pokazuje podatak da su samo u 21 posto slučajeva, gdje su se građani, pojedinci, obratili vlastima, njihova prava restituisana u istoj godini. Dakle, samo 21 posto, što znači da postupci i spremnost vlasti da građanima restituišu prava još uvijek nailaze na velike otpore.
RSE
Govoreći o lošem radu uprave u Federaciji BiH, Vera Jovanović kaže:
JOVANOVIĆ
Administracija je i dalje, najkraće rečeno, preglomazna, neracionalna, organizovana je na četiri nivoa, bez precizno utvrđene nadležnosti. Ne pomišlja se na provedbu Odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Tu sad mislim na ogromnu većinu ove administracije. Zatim, jedan od ključnih kriterija nije stručnost prilikom zapošljavanja, nego još uvijek, u velikom dijelu Federacije, politička pripadnost.
RSE
Ombudsmani navode i da su u proteklom periodu u više navrata ukazivali Vladi i Parlamentu Federacije na nužne izmjene Zakona o radu, u dijelu u kojemu se regulira radno-pravni status i prava radnika.
JOVANOVIĆ
U 2003. godini veliko povećanje broja žalbi odnosilo se na oblast socijalnog prava. Ja ću još samo podvući da je stanje u oblasti socijalnih prava jako teško, da je broj nezaposlenih u porastu, da su razlike u socijalnim primanjima evidentne, ne samo između kantona, nego i unutar jednog kantona. U svemu tome, posebno je težak položaj takozvanih ranjivih kategorija, a to su stari, bolesni, penzioneri, izbjeglice, nacionalne manjine i tako dalje. Ocijenili smo da je stanje u ovoj oblasti izuzetno teško i da je postignuta jednakost građana u siromaštvu i u borbi za svakodnevno preživljavanje.
RSE
Općem kaosu u poštivanju ljudskih prava u Federaciji BiH ombudsmani dodaju i posebna izvješća, u kojima su ukazali na karakteristične pojave ugrožavanja medijskih sloboda. Tako predstavnici vlasti i političkih stranaka nastavljaju i u službenim tijelima vlasti, kao i u drugim javnim istupanjima, da javno sude i presuđuju o uređivačkoj politici, a potpuno neprihvatljiv i krajnje opasan oblik pritiska na novinare, prema navodima ombudsmana, predstavlja i prisluškivanje većeg broja novinara.

Ombudsmani Federacije BiH izražavaju i bojazan najnovijim prijedlogom amandmana Vlade Federacije BiH, kojima se tretira njihova buduća pozicija. Federalni ombudsmani, tako, prihvataju neminovnost restrukturiranja bh. institucija za zaštitu ljudskih prava, ali se protive Vladinom prijedlogu, koji je, prema riječima ombudsmana Branke Raguz, "indikator da izvršna vlast želi ukidanje institucije ombudsmena na entitetskoj razini ".
RAGUZ
Izražavamo bojazan da se ne uđe ishitreno u ovaj postupak restrukturiranja i da za godinu, dvije, kažemo: trebaju nam opet, da li regionalni ili općinski ili specijalizirani ombudsmani za djecu, za medije i tako dalje. To smatramo da bi bilo na štetu sadašnje razine zaštite ljudskih prava i moglo bi dovesti do zbunjenosti građana.
RSE
Ombudsmani Federacije BiH tako su se zalažili za model, koji će osigurati racionalizaciju institucija entitetskih ombudsmana u BiH i smatraju da je to moguće učiniti na način da se smanji broj uposlenih, odnosno proračunska izdvajanja. Sve to, međutim, ne bi smjelo dovesti u pitanje funkcioniranje ombudsmena na lokalnoj i regionalnoj razini, kao i ostvarivanje i zaštitu ljudskih prava u Federaciji, odnosno BiH.

Govoreći o suradnji vlasti s ombudsmanima, u ovoj instituciji navode da je ona napredovala u pogledu poštivanja preporuka u pojedinačnim predmetima kršenja prava, ali ne i u odnosu na prihvaćanje posebnih izvješća i globalnih preporuka, u slučajevima kada loši ili diskriminirajući zakoni, ili loša ili diskriminirajuća administrativna praksa, izazivaju masovna kršenja ljudskih prava.
XS
SM
MD
LG