Dostupni linkovi

logo-print

JEDINSTVENE, NACIONALNO PODIJELJENE ORUŽANE SNAGE BIH


RSE
Državni i entitetski zakoni o odbrani uredili su formiranje i funkcionisanje državnog Ministarstva odbrane i odredili Predsjedništvo BiH kao vrhovnog zapovjednika. Po novim zakonima, Bosna i Hercegovina ima dvije entitetske vojske, od kojih Federalna ima dvije komponente. Ministar odbrane BiH Nikola Radovanović:
RADOVANOVIĆ
Ovo što sada imamo je kompromis koji je u ovom trenutku moguć. Mi sada imamo 12.000 profesionalnih vojnika, imamo ministarstva odbrane, koja na oba nivoa, u sve tri institucije, broje ukupno manje od 1.000 ljudi. Taj broj se sigurno neće povećavati, nadamo se da neće, da je bezbednosno okruženje takvo da nema potrebe. Nadamo se da ćemo tehnički biti bolje opremljeni, a onda to može stvoriti uslove i za manje brojno stanje.
RSE
Jedan od uslova koji je NATO savez postavio pred Bosnu i Hercegovinu je i reduciranje broja profesionalnih vojnika na 12.000. Od toga, 4.000 će brojati Vojska Republike Srpske, a 8.000 Federacija. U Vojsci Republike Srpske u toku je otpuštanje 2.200 vojnika. Ministar odbrane Republike Srpske Milovan Stanković kaže da će proces biti okončan do 1. juna. Istovremeno, vrši se preustroj vojske po novoj organizaciji.
STANKOVIĆ
Uspjeli smo da napravimo jednu organizaciju, koja je usaglašena sa organizacijom Vojske Federacije, usaglašena je prosječnim NATO standardima, jer nema jasno propisanih NATO standarda.
RSE
Federalno ministarstvo odbrane kasni sa otpustom vojnika. Zbog otpremnina, koje su gotovo dvostruko manje, nego u prvom krugu reduciranja oružanih snaga, za otpust se prijavio mali broj vojnika.
NIKOLIĆ
To nije velik broj ljudi, moram priznati. Nisam ni očekivao neki veći broj ljudi, kada smo definirali ovu visinu od 6.000 maraka za otpremnine. Znači, oko 600 imamo prijavljenih.
RSE
Nikolić tvrdi da će proces otpuštanja vojnika biti okončan do 1. juna, kada bi Vojska Federacije trebalo da broji 8.000 profesionalnih vojnika. Time će uslovi biti ispunjeni, kada je u pitanju vojni dio uslova NATO-a za razmatranje kandidature Bosne i Hercegovine za priključenje Partnerstvu. Međutim, saradnja sa Haškim tribunalom će biti ključna pri odluci treba li Bosna i Hercegovina da se priključi ovoj evropskoj porodici ili ne, upozorava Denis Hadžović iz Centra za sigurnosne studije, koji nadgleda ispunjavanje NATO-o uslova.
HADŽOVIĆ
Što se tiče dijela, vezanog za političke kriterije, tu bi se mogao pojaviti problem, odnosno, imamo najave nekih visokih zvaničnika u proteklom periodu, da će NATO insistirati kao na jednom od najbitnijih uslova na ispunjenju uslova za saradnju sa Haškim tribunalom. Tako da bi ta odrednica mogla postati prepreka za priključenje Bosne i Hercegovine. Nadamo se da do toga neće doći, da će NATO zvaničnici ipak prepoznati velike pozitivne promjene, koje su se desile u proteklom periodu i da će dozvoliti Bosni i Hercegovini da se priključi u evroatlantske integracije.
RSE
O NATO programu Partnerstvo za mir od zemalja Zapadnog Balkana jedino se još nisu priključile Bosna i Hercegovina i Srbija i Crna Gora. Obje moraju poboljšati saradnju sa Haškim tribunalom.
XS
SM
MD
LG